Књижевне новине
_
ez
WIRANA ž
KRANJČEVIĆEVA SATIRA
U borbi za Kranjčevića, za, njegovo književno naslijeđe „vrlo znaajna je tkavanje njegove satire, obilapa — i falsifikovanje. Ovaj momenat jače osvjetljava suštinu čitave te borbe nego što je osvjetljava i naglašavanje i tendenciozno tiuma– čenje njegova pesimizma, fTorsiranje POR »pošljednjeg«, »zrelog« Kranjčevića, | Sve ono pričanje o njegovoj »mistici bola«, slavljenje i izdizanje mutnoga u njegovoj poeziji, stihova koji se - »nikada nikome« neće moći »razumomn objasniti«, Pregleđajući ono što je o Kranjčevićevoj poeziji napisano za po· sljednjih četrdeset godina, vidimo jasno kako se u tom vremenu mijenjao stav pretstavnika pojedinih društve. nih snaga prema Kranjčeviću, mije_ njao ponekad naoko paradoksalno, ali ako se zagleda dublje — sasvim realno i shvatljivo, odražavajući isto__ wremeno i poziciju tih snaga i otkri___Vajući sVe jače veličinu ali i duboke ' zablude i nedostatke u djelu Kranj_ čevićevom. Klerikalci su godinama _ | napadali Kranjčevića zbog njegovih materijalističkih pogleđa, ali su u | fridesetim godinama učinili oštar zaVT okret: sarajevski nadbiskup i potonji · ratni zločinac Šarić pokušao je u jed” nom članku đa Kranjčevića priveže _ za lađu rimske crkve. Liberalna buržoazija koja je ispočetka slavila . Kranjčevićevo slobodarstvo i kritiku | društvenih odnosa, zaključila je na "raju preko svojih poslednjih govor_ | nika (Dvorniković, Livadić i dr.) da šu u Kranjčeviću ipak najdragoceniji pesimizam i misticizam. (D-r Albert Haler, poklonik Kročeove estetike i _ mpotonji ustaša, pisao je 1929 u »Srp| skom književnom glasniku« da se »buntovnost pjesnikova potkraji života staložila u kult bola i religiju mu_ čeništva«, a Sima Pandurović smatrao je za potrebno da u svoj izbor Kranjčevićevih stihova, koje je 1958 izdala Državna štamparija kraljevine Jugoslavije, unese i pjesmu posvećenu papi Leonu XIII). Iz redova pro'· gresivnih pisaca povezanih više ili manje s radničkim pokretom nije "L "Kranjčević ocijenjen marksistički: nije sagledana idejnost njegove poe_ zije, dubina njegovih simpatija prema socijalizmu, nije ukazano na ograničenost njegovog pmmaterijalizma, na suštinu njegove Kritike kršćanstva, — uopće nije donesena analiza čitavog njegovog pogleda na svijet i snage kojom je on transponovan u poeziju. (Kranjčević nije ni u naj_ Svetlijim momentima svog razvitka otišao dalje od Bihnerovog vulgarnog materijalizma, koji je Engels nazvao »jeftinim materijalizmom« i koji je pretstavljao korak natrag čak 1 prema francuskom materijalizmu XVIII vijeka. Kranjčevićeva Kritika kršćanstva poklapa se, uglavnom, 8 pogledima Renanovima). Mjesto toga ta kritika vukla se na repu Matoševe _artističko_anarhističke ocjene Kranj| čevića, i nije čudo da se na koncu našla u slavljenu »mističnih« stihova .- JKranjčevićevih na istoj idejnoj liniji — s liberalima. | __ Zbog svega toga kritika prvih. dviju _ 'Gruštvenih grupa nije htjela da govori o KMranjčevićevoj satiri, a ova freća — onakva, kakva je bila — nije mogla da je osjeti i prenese u mase gdje je ta poezija mogla i gdje još uvijek može da posluži kao moćno _ političko oružje kakvo je i bila za života Kranjčevićeva. Politička lirika Harambašićeva 1 satire Ante Kovačića književna - &vjedočansštva o borbi hrvatskog na- rođa protiv Kuena — nalaze svoj odjek i prođuženje u stihovima Kranj_ čevićevim. Kranjčević, Kalajev činovnik i urednik lista na kom je označeno da ga »izdaje zemaliska vlađa za Bosnu i Hercegovinu«, diže se nad tu svoju bijednu činovničku poziciju i ismijava »mir i red« koji je Austrija zavela u okupiranoj Bosni: ”
Hej ne iđe danas više
Da se polja krvlju tope, Pitoma smo i mi djeca Milostive Europe!
Prostili smo svuđ i svima Neplaćenu krvcu staru,
Ne volimo, kađ nas sjećaš Prošlih đana, moj handžaru!
= Sve Sloboda sv'jetom hoda,
- Svakomu će pravo đati,
Kađ poteku komu suze,
Serbez mu ih ubrisati,
A grunu li s novih jađa,
Prosto mu je tražit suda,
A škrine li opet zubma,
E onđa je b'jesna luđa. (Jataganu)
47.
_ ___Svu podlost i mizeriju činovnika_ ___pseta, čankoliza, Kranjčević je snažno __fiksirao u pjesmi »Gospodskom ____Katoru«, jedinoj njegovoj satiri koju __su puštali (možda zbog »vječnosti« ___teme) u sve zbirke, ne poričući joj ___karakter satire i ne pokušavajući joj falsifikovati smisao, što se dešavalo kođ nekih đrugih pjesama.
Zato ste tako legnuli meko, zato vam danas =: starost kao u loju, MU kut iz kuta, kako vam reknu, ali se zato | Ne pruža vaša šapa bađava!
___Eto, što znači biti psetancem odlična . a
Najlakše k cilju podvita repa! Pitoma njuško, cjeluješ petu, al se i za te
Mirisno peče masna kobasa! Poema »Efeta«, od koje su objav-ljena u »Vijencu« 1895 dva opširna _ pjevanja ide u red zabačenih i zaT O Missva predanih satira Kranjčevi| "'ćevih. Ona nije unesena ni u jednu od mnogobrojnih zbirki koje su se _ pojavile poslije pjesnikove smrti. } Ptouyans je jedino u »Djelima« __ (sMinerva«, Zagreb 1934_35), Na čelo ove grke satire Kranjčević je ispisao
zde!
*
stihove iz Psalama Davidovih, koji
___govore o tuzi pjesnikovoj nad porobljenom đomovinom i o „ogorčenju 'koje mu je diktiralo pjesmu: »Bijah _ nijem i _. dasa. Ali se tuga moja podiže. Zapali se srce moje u meni, u misli~ ma mojim razgorje se oganj: pro_ govorih jezikom Svojim«. Fabula je |. idkatmovana u — Jerusalim, đa bi se _ bar na taj način kamuflirala oštrica pjesnikova, bič kojim šiba tiraniju. Uticaj Hajneovog stiha natopljenog · sarkazmom osjeća se u ovoj poemi jače nego igdje kod Kranjčevića:
| Kranjčevićevih
glasa ne pusštih, mučah i O.
Marijan JURKOVIĆ
O moj građe u Juđeji
Na premiloj strani sv'jeta! Tek da nemaš Farizeja, Icritičara i poeta.
O moj građe, kuđ je David Povlačio harfu staru
I oprao Pilat ruke
U zlaćanom lavoaru!
Ah, tako je! viđim jađan, Turaju me kao Joba,
Kad je čovjek ortodoksan, Tako mu je sve do groba!
I na koncu još će graknut, Da sam pogan, da sam šizma, Na Golgoti visjeti će e: Drski pjesnik Juđaizma! ~
Ja ću poći u pustinju Ko Krstitelj sveti Ivan, Skakavce ću tamo jesti,
I ne marim. da se hvalim, Al progutah gorih stvari, Gledajući Jerusalim!
Pjesmom »Dva barjaka« Kranjčević je htio da đa renanovsko-tolstojevsku kritiku kršćanstva, koje ubija uime Hrista, koje je Hristovim imenom pokrivalo pljačkaške Krstaške ratove. Nikađa se Kranjčević nije dignuo do negiranja svake religije, do ateizma,
· on je do kraja svog života ostao kr-
šćanin (treba čitati pisma koja je iz bečke klinike pisao svojoj ženi, pisma u kojima se tako mnogo i česfo govori o bogu, božjoj pomoći i božjoj milosti) — ali je u »Dva barjaka« snagom svog realizma prevazišao vlastiti uzani pogled na svijet i dao pjesmu čiji je domet mnogo dalji nego što je želio i sam njen autor. Ova je satira svijetlo oružje koje nam je ostavio Kranjčević, a koje mi dosada nismo dovoljno potežali.
»Portret« jedna od „najsnažnijih satira, napisana je četiri mjeseca prije pjesnikove smrti (1908), iste godine kađ je Austrija proklamovala „aneksiju Bosne (17 oktobra 1908). Tu je posljednji put govorio · Kranjčević-rodoljub, „borac protiv tuđinske vlasti, i, što je još
značajnije, tu on nemilosrdno ismi-
java vlastitu bihnerovsku, vulgarnomaterijalističku filozofiju ı kozmopolitizam, s&uprotstavljajući im ljubav prema zemlji na koju pada mrak ropstva,
„Vrlo dobro, moj junače!
Sve Je tako, kako reče:
Suza, zanos, domovina
Analizu svoju ima!
Tek me nešto oko peče I u meni nešto plače.
Bit će valjda, da se sjetih Na luđaka Buba-Mehu, Što po svojoj zemlji pada TI ljubi je — ko nikada, I u glupom grli sm'jehu Prađjedovski ođžak svetil!..,
Duh koji provijava ovim stihovima ni je se dao sapeti u tezu o »mističnom«
Kranjčevićuizato su poklonici te te= ze (Haler i dr.) morali da pribjegnu otvorenom falsifikovanju, govoreći ka“ko se baš ovom pjesmom »u pjesni= kovu srcu, razbivenu sumnjom i oča= janjem« javio »na pragu vječnog počinka« »kasni proplamsaj vjere« itd. Ali to nije bio jedini pokušaj falsifikovanja Kranjčevićevih satira. Dru= gi jedan kritičar pišući u ustaškim školskim čitankama o »Dva barjaka« kaže da Hrist u toj satiri»gamilosno gleda oduševljene križare«. Tako se pisalo u vrijeme kad su se pod religioznim plaštem »pokrštavanja« godine 1941 vršili pokolji »inovjeraca«.
Kranjčević je proučavao Hajneovu satiru i političku liriku, i učio od njega. Izdanje Cjelokupnih djela Haj-
neovih koje je nađeno u Kranjčevi-
ćevoj biblioteci nosi na sebi tragove
tog proučavanja, brojne oznake i bi-
lješke, od kojih su osobito zanimljive one na slavnoj satiri »Njemačka« (vi-
di »Građa za povijest književnosti hrvatske«, Zagreb 1927, str. 60—63).”
Hajne je bio i jedini pjesnik kog je Kranjčević prevođio, Poređ tri pjesme iz »Knjige pjesama«. Kranjčević je preveo veliku satiričku poemu »Ata Trol san ljetne noći« u kojoj Hajne krvavo bičuje njemačke liberale, To se nikako nije sviđalo našim. liberalima, i oni su, isto onako, kao što su prećutkivali, obilazili i falsifikovali Kraničevićevu satiričku. poeziju postupili i s Kranjčevićevim prijevodima Ha;jnea: izbacili su prijevođ »Ate Trol« iz Kranjčevićevih »Djela« (O»Minerva«, Zagreb 1933—34) »jer nije od veće važnosti za razumijevanje ·njegova djela«.
U jednoj sačuvanoj bilježnici Kranj- ·
čevićevoj ispisane su, pored citata iz Hajneove »Njemačke«, riječi talijanskog pjesnika i revolucionara Uga Foskola: »Odio il verso che suona e che non crea« (Mrzim stih koji zvoni a koji ne stvara, ne vaspitava).
Preuzimajuši naslijeđe Kranjčevićevo, nas treba da vodi veliki Lenji-
nov princip Kritičkog usvajanja kul-
turnog naslijeđa, odjeljivanja progre-
givnog od reakcionarnog u djelima pi
saca prošlosti. Prepuštajući dekađentima pjesme mutne, mistične i one ko= je se ne mogu »razumom objasniti«,
stihove koji jedino zvone, mi ćemo iz
Kranjčevića uzeti i usvojiti one ne malobrojne koje je pjesnik 'pjevao svojoj zemlji, nosiocu progresa — radniku, stihove u kojima je njegov
gnjev mrvio i satirao neprijatelje
naroda, stihove koji će nam pomoći da dignemo na noge novog, socjjalističkog čovjeka. |
A među tim pjesmama nekoliko
Kranjčevićevih satira zauzeće istak-
nuto mjesto.
Kraničevićev stan u Saralevu
I mi, koji smo živjeli u istom gradu . se VV) i , započeti nov. život, Nađao se da će se
i viđali Kranjčevića često, nekada svakog daha uzastopce, i mi. smo bili radoznali da saznamo kojekakve pojedinosti iz njegovoga života. S neobičnom napetošću slušali smo svaku i najmanju vijest, o njegovim najnovijim pjesmama u rukopisu o njegovom radu uopšte, o njegovom zdravlju, toku bolesti, o oporavljanju, pa i o stanu u kojem je živio, bolovao i umro.
Kad smo poslije njegove smrti čuli da će Zemaljski muzej, kako se tada zvao, otkupiti njegovu radnu šobu i očuvati je za potomstvo — obra– dovalo nas je to mnogo. Ostaće sačuvana ia radna soba u kojoj je živio pjesnik i gdje je do u kasno doba noći, kako smo mi to sebi zamišljali, sjedio za svojim stolom i pisao Svoje pjesme izdižući se i noseći se »u vrtoglave visine pjesničkog zanosa i nadahnuća«, ı
Radna soba je zaista i otpukljena sa svim namještajem knjigama, slikama, fotografijama, spomenima, rukopisima i pismima. Slušali smo da se u njoj čuva i kožna kutija za cigarete, pepeljara, tintarnica i — pero kojim je pisao svoja pošljednja djela i kita cvijeća koju je darovao svojoj Eli prilikom zaruka.
Čuli smo i da je soba namještena u jednoj prostoriji muzejske zgrade, u odjeljenju Balkanskog instituta, ali nismo čuli da je ikada bila otvorena i da se mogla posjetiti makar i u izvjesne dane, kao što je to slučaj sa drugim zbirkama ovoga Muzeja.
Ali ove gođine, o četrđešetogodišnjici smrti ovog velikog pjesnika, najzad će i to biti i široke narodne mase moći đa stupe na prag ove Kranjčevićeve radne sobe i razgledaju mjesta gdje je pjesnik živio i radio. Kuča u kojoj je Kranjčević živio i umro obična je dvokatnica.
U doba kađ se bjesnik uselio u nju bila je to nova zgrada, I danas Ova kuća ji još jedna do nje gotovo šu jedine zgrađe u toj ulici, nekada Nova Testa, sada Kočićeva ulica, građene »po planu«.
U tom stanu, od tri sobe, bez kupatila, na prvom Rkatu, proveo je Kranjčević više gođina. Te mu godine nisu bile nimalo srećne, U to vrijeme počinje pjesnik da poboljeva, Bolest se sve više pogoršava i on se najzad, s jeseni 1906 godine, odlučuje da potraži lijeka izvan Sarajeva i odlazi u Beč na liječenje.
Njegova bolest već u samom početku osjetno je poremetila njegovo materijalno stanje. U prvoj polovici 1906 gođine trebalo je pored plaćanja starih dugova (to doduše nisu nikakvi veliki dugovi) plaćati i nove, sarajevskim apotekama, a i skupljati novac za putovanje u Beč i boravak u sanatorijumu.,
Njegova radna soba, kako smo rekli, sačuvana je u potpunosti, Kad pogledamo taj namještaj, vidimo da je sve to nabavljeno »na parče«. Posljednje parče je stelaža za knjige.
Kranjčevićeva radna soba,je skromno namještena soba u kojoj, pored stola za pisanje sa nekoliko fijoka i jedne male vitrine, đominira baš ova »stelaža«. -
Zanosio se kako če, kad še vrati, potpuno izliječiti, osloboditi strašnih muka koje su ga dovodile do očajanja, iako ih je snosio upravo, junački,
Ženu izvještava svaki dan o.svom stanju jxiz tih se pisama. vidi ovo njegovo junačko podnošenje i bolova i svih neugodnosti koje su bile posljedice same bolesti i izvršene. operacije. i
Ljekari su, razumljivo, krili od njega pravo stanje i, premda su znali da se njegovim patnjama i mukama. može samo na kraće vrijeme pomoći, a da do katastrofe mora :đa dođe. naj-
'dalje za godinu—dvije, oni su ga tješili i uspjevali su da u njemu održe ~
vjeru u život i nađu na potpuno OZdravljenje, 4 NJU S Kranjčević živi sav pređan snovima o tom životu koji ga čeka kad se vrati kući zdrav i oslobođen: svih svojih muka i bolova. Zanosio se -kako će opet biti kraj svojih. milih i dragih, kako će se zabavljati sa. svojom jedinicom, malom Višnjom, kako će provoditi sve svoje slobodno vrijeme kod kuče, čitati, raditi, pisati i iz. sobe u sobu hodati, kako on kaže, »dugim čvrstim koracima«, Raduje se "kako će sa svojima preko ferija otići u Primorje. · · Mjesto šest do osam nedjelja, koliko je mislio da će ostati na klinici u Beču, proveo je cijelih deset mjeseci, I kad se najzad vratio kući, njegova bolest. nije bila izliječena, bila se samo pritajila. Kod kuće je dočekao dođuše sreću O kojoj je toliko sanjao, ali je ta sreća bila i kratka i pomučena povremenim: pogoršavanjem bolesti. +x pr žA Najzad se taj niegov dom, u kome je nalazio sve svoje radosti, pretvorio u posljednji njegov bolesnički ležaj.
Bolest se naglo pogoršala 1908 godi- ·
ne, Više nije pomagala nikakva ·ljekarska vještina. Uzalud ga prenose u tadanju Zemaljsku bolnicu. Uskoro ga odatle vraćaju kući, a brzo zatim pada pjesnik u agoniju.
Bila je nedjelja kad je izgubio svijest. Do sobe u kojoj je ležao nalazila se radna soba, Iz te sobe već je davno bilo nestalo svakog života. Mir se uselio u nju. Za stolom nema već davno pjesnika koji čita i piše, Kn, »stelaži« čekaju, ali nema hjegove ruke da ih uzme i otvori. Gusle 'vise o zidu, Njegov portre u gipsu, koji je u Beču za vrijeme njegove bolesti izradio Meštrović, bijeli se više“ stola. U vitrini leže spomeni, u fijokama pisma, bilježnice, rukopisi. Pero je već davno suho, - .
Agonija njegova trajala je do četvrtka. U utorak je još malo došao k sebi i jedva rekao posljednji pozdrav ženi, koja ga je s najvećim požrtvovanjem i ljubavi njegovala. Od toga časa čulo se samo njegovo disanje.
99 oktobra, u četvrtak po podne vraća se pjesnik u svoju sobu. To je posljednje njegovo bavljenje u njoj. Ali tada je bio mrtav. Ležao je na odru, smiren i spokojan, u toj sobi u kojoj je napisao svoje posljednje pje-
sme i iz koje je prenesen na. vječiti”
počinak u“ sarajevsko groblje u Ko-
ševu 31 oktobra, jedne subote po po--
dne. | __Isak SAMOKOVLIJA
KNJIŽEVN
ei mueh m KTOMSKT HNJARDERI 1 SOLIDARNOST
Knjige u
E NOVINE
_ umemičkog iilma „| „MI ad a 0 ara“
ı
U čast tridesetogođišnjice osnivanja 'Komsomola završeno je nedavno snimanje novog velikog sovjetskog umetničkog filma »Mlada' garđa«, koji je rađen po Fadejevljevom romanu u novoj redakciji. Sada se film „prikazuje u Sovjetskom Savezu s OBgromnim uspehom.” .
U Moskvi se film daje istovremeno
u 20 bioskopa, đomova kulture i klubova. Za prva četiri dana film je gledalo preko 600.000 gledalaca. Kod večernjih pretstava , organizuju se U Moskvi sastanci gledalaca sa umetničkim kolektivom, a naročito sa studentima Svesaveznog državnog Instituta zi kinematografiju, koji tumače glavne uloge u filmu.
S velikim uspehom film Se, takođe, prikazuje i u moskovskoj.oblasti, u okviru filmskog festivala koji je OTganizovan u čast tridesetogodišnjice Komsomola. Tu se film prikazuje u 55 oblasnih bioskopskih dvorana i klubova, kao i na 30 aparatura za uski film u stalnim kolhoznim bioskopima.
Preko šest stotina moskovskih omladinaca i omladinki prisustvovalo je prikazivanju filma u sali kluba Ministarskog saveta SSSR, gde je organizovan drugarski sastanak između
moskovskog komsomolskog aktiva i
umetničkog kolektiva filma. Tom prilikom Moskovski komitet Komsomola nagradio je 25 mladih filmskih glu-
maca iz stvaralačkog kolektiva filma' »Mlada garđa« počasnim diplomama.” TI u drugim gradovima Sovjetskog '
Saveza film je doživeo ogroman Uu-
speh, U Lenjingrađu je prvoga dana:
film gledalo 130.000 frudbenika, u gledalaca napunili su bioskope Habarovška, Kujbiševa, Vladivoštoka, Sverdlova, Staljina, Harkova, Lavova, Kaluge i drugih gradova,
Posebni interes film je izazvao u Krasnodonu, građu »mladogvardejaca«, Svečanoj pretstavi u Krasnođonu prisustvovali su rođaci Oljega Koševoja, Ivana Zemnuhova, Sergeja Tjulenjina, Uljane Gromove i Ljube Ševcove, kao i preživeli članovi »Mlade garđe« — Jurkin Radij i Olga IvancCoVa. ·
BUGARSKA
Dve stalne slikarske .
izložbe u Sofiji
U Sofiji su otvorene dve. stalne sli= ·karske izložbe sa tematikom iz savremenog društvenog života. Izloženi radovi domaćih slikara na tim izložbama mogu da se kupe po cenama koje su dostupne i širim slojevima publike. RUMUNIJA
'Nova muzička. sezona u Bukureštu
U-Muzičkoj sezoni .1948/49 simfoniski .
orkestar Radđio—Bukurešta · priređiće niz koncerata. 'Naocjonalni repertoar:sa=činjavaju dela Đorđa Enesku, Mihaila Andriku, None Otesku, K. Notara i drugih, Od sovjetskih kompozitora izvodiće se dela A. Hačaturjana, J. Šaporina i Rokova. O
A AEIDJUJINJSJIJATA! Američki piloti kao kriyumčari
Američki časopis »Megezin Dajdžest« piše o novom načinu krijumčarenja, koji se poslednjih godina praktikuje u Americi, i
Kad su posle svršetka rata otpušteni " iz vojske, veliki broj američkih pilota ostao je bez ikakvog zaposlenja. Tada su mnogi od njih, čak i nekolicina ču-
venih vojnih pilota, pronašli jedan nov, .
neuobičajeni biznes: počeli su da se bave vazdušnom kontrabandom.
Tz Meksika, Kube i drugih susednih država ovi piloti-kontrabandisti prebacuju avionima u Sjedinjene Američke Države narkotična sredstva. drago kamenje, švajcarske satove i drugu krijumčarenu robu, Naročito unosan posao pretstavlja za njih ilegalno prebacivanje vazdušnim putem u Sjedinjene Države stranaca, na prvom mestu
Meksikanaca i Kineza. Imućniji Kinezi .
plaćaju i do 1.500 dolara da bi se prebacili sa Kube na kontinent, Tako visoka »tarifa« obnjašnjava še time što imigraciona kvota za Kineze iznosi 105 ljudi na godinu, dok za Engleze, naprimer, kvota dostiže i 65.000. ljudi godišnje, Stoga je za Kineze, ako žele da se povinuju »imigracionoj diskriminaciji«, koju su propisale američke vlasti, veoma teško da legalnim putem dopru u SAD. Tu njima pritiču u pomoć pilotikontrabandisti koji ih za dobru nagradu prebacuju na kontinent. Kao uzletište za svoje avione oni koriste zapuštene aerodrome» izgrađene za vreme rata... i
Časopis saopštava, takođe, da ti isti piloti-krijumčari pri „povratku iz Sjedinjenih Država prebacuju ilegalno prostitutke u Meksiko i druge zemlje Tiatinske Amerike. U slučajevima kada
iskrsne opasnost da ih uhvate pograni– ..
čne vlasti južnoameričkih zemalja. devojke,se spuštaju na zemlju padobranom, a piloti se, bez spuštania, vraćaju u Sjedinjene Američke Države...
· Amerikanci· cenzurišu . Šekspira "Američki cenzori izazvali su smehi ironične komentare napredne štampe,
pošto su iz engleskog filma »Hamlet« isekli izvesne delove koji odgovaraju
Šekspirovom tekstu, smatrajući da su ,
nemoralni. Posle niza protesta dozvoljeno je, kao koncesija javnom mnenju, prikazivanje potpunog filma radnim danima, dok se neđeljom i praznikom prikazuje korigovani film, Kao posledica ove naredbe, »Hamlet« se neko vreme, nije mogao prikazivati,.. jer američki koncesionari nisu mogli svakom bioskopu da stave na raspoloženje : po dva primerka filma. .
Odesi — 60.000, itd. Stotine hiljada
mu odišu
BROJ 38
_ __DEMOKRATSKIH SNAGA
Diplomatsko »neiskustvo« ili bijesna a, _ nemoć?
U palati Šajo u Parizu, na zasšje-
danju Organizacije ujedinjenih naci_ ja, nijesu do danas postignuti rezultati koji bi mogli zadovoljiti težnju svih naroda za učvršćenjem mira,
zajednički životni interes čovječah,
stva. Interesu čovječanstva suprotstavljeno je monstruozno ; »američko
: shvatanje mira« koje se sastoji od.
težnje za ostvarenjem dominacije Volstrita na zemaljskoj kugli. Upra-– vljači »zapadnog bloka« pogazili su dosad sve date obaveze koje su mogli pogazati. Delegati maršalizovanih zemalja imali su nezahvalan zadatak da odvratnu golotinju proždrljive im_ perijalističke koncepcije okite ovještalim frazama o potrebi »podređiva_ nja nacionalne kontrole širim interesima«, da odgovornost za nepostizanje
sporazumnih rješenja Mia konferenciji -
prebace sa glavnog krivca na Sovjet._
· ski Savez i zemlje narodne demokra-– ·
tije. Tom linijom išli su svi njihovi govornici i govori, tim zadatkom se
rukovođila sva kapitalistička štampa.
za. koju laž znači isto ' što i »demo_ kratska sloboda informacije«.
Pored milionskog tiraža laži, izvrtanja i zastrašivanja, Volstrit u Organizaciji ujedinjenih nacija ima još jedno svoje oružje — glasačku maši-
nu kojom je toliko puta mehanički
nadglasao istinu i pravdu, savjest i interese čovječanstva. Pomoću ove
čudovišne sprave odbijeni su predlozi . delegacije Sovjetskog Saveza o djeli· mičnom razoružanju i o zabrani pro-
izvodnje i upotrebe atomskog oružja, predlog jugoslovenskog delegata po pitanju Grčke, mnogi predlozi i mo_ gućnosti za učvršćenje mira, zaštitu ljudskih prava i životnih interesa širokih narodnih masa.
A ipak — Volstrit nije zadovoljan situacijom na konferenciji i oko nje.
Pored svih napora, njegovim majsto.
rima nije pošlo za rukom da obmanu svjetsku javnost. Propali su svi pokušaji da se okrive Sovjetski Savez i zemlje narodne đemokratije. Raskrin_ kane su sve mahinacije kojima se
prikrivalo razbojničko lice volstrit»Njujork tajms«' to
skog agresora. zove gubitkom propagandnog rata, a jedan dio zapadne štampe taj gubitak objašnjava „nedostatkom „diplomata koji bi bili sposobni da se mjere s Višinskim. Tačno je da Višinski i po
svojim ličnim „Kvalitetima dominira ·
na konferenciji, ali »objašnjenje«, ko_
je daje Blumov »Popiler«: da je to . što su atomci izgubili »propagandni ·
rat« »žalosna posljedica američkog neiskustva na međunarodnom polju«, nije obuhvatilo nešto bitnije — a to
je da nasuprot imperijalističkim ma- .
hinacijama i prijetnjama stoji anti_ imperijalistički front sa svojom pravednošću, a da radne mase kapitali_ stičkih zemalja hoće istinu, mir i de_ mokratiju. · au} VMAČw M
< Ima. ur »Mletačkom-- trgoycu« od
· Šekspira jedno. mjesto. gdje „Antonio, –
užasavjući se. nad Šajlokovom argumentacijom zločinačkog zahtjeva, ka_ že: »Čuj, čuj Basanio, gdje đavo Sve_ to pismo navodi u svoju Korist«. Pravi, lik Volstrita osvijetlili su pret-
„stavnici Sovjetskog Saveza i zemalja
narodne demokratije svijetlom istine pred licem čovječanstva. U tom svijetlu — đavo, nacifran citatima. iz Svetog pisma, izaziva mržnju miliona u svim zemljiama: »Srce mu je napu_ njeno žuči, džepovi. pljačkom, „ riječi
stvom« (Mark Tven).
Krv francuskih rudara
U slučaju da ne uspije pokušaj pretvaranja Organizacije ujedinjenih nacija u agenturu američkih mono_ polista — Volstrit je predvidio razbi. janje te organizacije regionalnim paktovima među kojima »Zapadna unija« ima najveći značaj. Iako su Spaka, nazvali njenim kovačem — ustvari su je inspirisali i skovali an_ glo-američki imperijaisti, Čerčil i Bevin imaju znatnu ulogu u tom pre_ duzeću, a »ideju« »Evropske unije« blagoslovio je i šef engleskih fašista Mosli, kome je drag Hitlerov »Novi
. poredak u Evropi«.
Kako bi izgledala ta Zapadna uni_ ja može se cijeniti po sadašnjem izgledu maršalizovanih zemalja. Pari_ ski »Mond«, koji se zanosi super_ Maršalovim planom, ocrtao ga je u jednom članku punom pesimizma, gdje se pored ostalog kaže: »Maršalov plan funkcioniše punih osam mieseci, a kupovna moć radnika i namještenika (u Francuskoj) još više se sma_ njila. Ekonomski organizam, u koji je ubrizgano malo svježe krvi, do te mjere je bolestan da se bolest širi ja_ če nego što djeluje lijek... Vijesti iz Italije još su gore na ekonomskom planu... . Opadanje je zabilježeno naročito u hemijskoj i tekstilnoji inđustriji, to jest u najvažnijim industri_ jama. U Italiji sada ima dva miliona nezaposlenih radnika i njihov broj raste svakog mjeseca. Stručnjaci, koji nadziru primjenu Maršalovog plana, predviđaju otpuštanje još oko 30% radnika.. Emigracija je neznatna, ia_ ko vlada pokušava svim sredstvima da je poveća... Dva stuba. kontinentalne. Evrope, Francuska i Italija nalaze se dakle u sličnoj i opasnoj si_ tuaciji... U Engleskoi se osjeća si_ stematsko · pogoršavanje materijalnih sredstava koja čine egzistenciju jedne
· zemlje...«
Treba biti namjerno glup ili desno'socijalistički slijep kao što je uvodničar »Monda« pa ne vidjeti da »svježa krv« iz Maršalovog plana nije izliječila ni jednu zemlju kojoj je bila ubrizgana. Zemlje narodne de_ mokraftije ne znaju šta je nezaposle_ nost, vlade tih zemalja ne tjeraju svoje štanovništvo u emigraciju, brodovi Jugoslavije već dvije godine prenose iseljeničke grupe koje se iz inostranstva vraćaju u zemlju — jer
| kod nas ima posla za sve, jer smo
odbili »blagodeti« Maršalovog plana, a nalazimo sve nove snage u sebi. Ali, ono što ne zna uvodnjičar »Mon-
da« — znaju francuski rudari koji su . · cija, .
preko mjesec dana u štrajku. Atomski političari pokušavaju da iza taj štrajk
'optuže druge zemlje, | za borbu narođa Grčke i Koreje optuživali Sovjetski
licemjernim · bogomolj-
kao što su
Savez. Međutim, stanje stvari je poznato. Krajem 1947 godine realna nadnica u Francuskoj bila je dvaput manja od predratne, a tokom vremena je smanjena za još 20 procenata, Devalvacija franka, izvršena po naređemju američkih monopolista, još jače je pogodila radničku klasu, seljaštvo, zanatlije i siine trgovce, Sprovođenjem volstritskih naređenja Prancuska vlada je povela sistematsku borbu protiv fran= cuskog radništva i francuskog naroda. Na toj liniji protivnarodne borbe, sluga reakcije, »socijalistički« ministar Lakost napao je i povrijedio status ruđara, izazvao i otpočeo borbu protiv 350.000 ljudi koji su, lijući znoj u rudarskim jamama, hranili francusku industriju koja današ smeta Maršalovom planu. „ona
Nije slučajno da su povrede rudđar– skih prava, zločinačke provokacije i brutalni napadi na štrajkače, izvrše= ne u vrijeme bavljenja Maršala i Harimana u Parizu. Nije slučaj nego nužnost đa: gdjegod se uvuku volstritski »spasioci« — tu se automatski. pojavljuju dželati tipa .Ladasa i Moka, tu se potocima lije radnička krv i · padaju mrtve glave radničkih boraca. i
Generali koji su u ratu sramno klečali pred njemačkim kaplarima, pošli su da stiču bojnu slavu hapšenjem, zlostavljanjem i ubijanjem golorukih masa. U Parizu, gdje je Frans pisao »Savremenu istoriju« tukući: reakciju slikama alegpričkih triblion= skih nakaza — pojavili su se novi 'T'riblionci, naoružani, ne kao njegovi — palicama, budžama, batinama, kijačama i mačugama, nego — tenkovima i oklopnim kolima, topovima i mitraljezima. Dokazujući svoju vjernost Volstritu, Triblionci rudarskom krvlju slikaju svoj ideal — »Zapadnu uniju« pod protektoratom anglo=američkih monopolista.
Bruftalni napadi na francuske ruda~
' Te ustvari su dio sistematske borbe
koju Volstrit preko svojih marioneta počinje protiv francuske radničke klase, francuske industrije i francus= skog naroda. Zato borba rudara-štraj= kača nije samo njihova stvar, zato:njihov herojski otpor sa najvećim sim= patijama prati i pomaže sav radni narod Francuske i radnička klasa svih zemalja. . .. LJ
Radnička soliđarnost
Ovih dana zasjedao je u Beogradu prvi: kongres Jedinstvenih sindikata Jugoslavije. Rasmatrani su najvažniji problemi naše radničke klase koja je vladajuća društvena snaga ·u našoj državi — snabdijevanje i sgstanovi, tarifna politika, zaštita rađa, ođmor i odmarališta, ideološko-politički i kulftumo-prosvjetni rad, zadaci u :z-
s ugrađnji socijalističke privrede i uzdimanju sindikalnih - kadrova, Po svim
pitanjima donesene: su značajne .odluke koje karakterišu položaj radničke klase u zemlji koja izgrađuje ·socijalizam. ; : Vjeran ideji radničkog intermacio= nalizma, prvi kongres Jedđinstvenih sindikata Jugoslavije pozdravio. je borbu · francuskih rudara i radničke klase Francuske i pozvao: sve sindikalne organizacije u našoj zemlji da organizuju prikupljanje pomoći francuskim drugovima, Naši sindikati su i ranije pokretali i uspješno ukazivali pomoć (Albaniji, grčkom “„narođu, borcima u Španiji, štrajkačima · u Francuskoj, borcima protiv fašizma u Portugaliji) svim borcima za prava i interese radničke klase, Ovog. puta naša radnička klasa ima mnogo više materijalnih sredstava da manifestuje svoju ljubav i solidarnost prema
onima što se u rudarskim oknima juga i sjevera Francuske herojski sup= rotstavljaju brutalnom nasilju Mokovih policiskih i marokanskih snaga, jer je naša zemlja iz godine u godinu bogatija. e
Sindikati „Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Italije, Velike Britanije, Belgije i Rumunije — takođe su pri premili prikupljanje pomoći za štrajkače. a radnička klasa Sjedinjenih Američkih Država našla je načina da izrazi svoje simpatije francuskim drugovima i svoje gnušanje protiv hitle= rovskih metođa kojima se maršalizovana vlađa Francuške služi u borbi protiv radnika, Samo je žalosno da o soliđarnosti radničke klase Jugoslavi= je: vođi francuskih komunista neće da pomenu ni riječi!
Solidarnost radničke klase, to novo oružje o kome je pjevao najveći pjesnik naše epohe, Majakovski, pokazuje u sve jačoj mjeri svoj značaj u borbi za mir, slobodu i napređak, Ona povezuje i čeliči oslobodilačku borbu porobljenih narođa Burme i Malaje, Indonezije i Indokine i drma rudnicima „uranijuma u Belgijskom Kongu, ona pokreće milione ljudi
'prema svjetlu slobode i socijalizma. _ Od tog novog oružja strahuju zajedno Čerčil i Bevin, Blum i Mok, volstrit-
ski maheri, kraljevi i krvnici, Strah od moralne snage antiimperijalističkog fronta goni atomske diplomate da u palati Šajo u Parizu gube živce, zaboravljaju red i obzire i na međunarodnoj konferenciji čine ispade dostojne pomahnitalih hazarđera koji prijetnjama hoće da prfkriju moralni bankrot.
Sa kongresa Jedinstvenih simdikata Jugoslavije upućen je i Organizaciji ujedinjenih nacija zahtev za odršanje mira i onemogučenje ratnih mahina–
Mihailo LALIC