Књижевне новине

- RODJEN

US j6 glupost!

ranja kapitalizma u socijalizam. ali to.

Owuoš Predić: Portret Jovanke Li. Popovi6

'U svojoj bogobojažljivoi informbirovskoj pravovernosti uredništvo ru-– munmskog lista »Kontemporanul« smatralo je za svoju svetu dužnost đa, po svaku cenu, obeleži godišnjicu zlosretne, štetočinske Rezolucije Informbiroa. Sanadnici lista, koje je ovaj zadatak dopao, nisu mnogo razbijali glavu oko toga kako će proslaviti rođendan ovog mrtvorođenčeta Informbiroa. U toku dvanaest mešeci histe= ričnog Kklevetničkog piskaranja stvorena su i kanoniziyana pravila po kojima valja „mapyraviti protivjugoslovenski · informbirovski članak. Ta su pravila prosta kao recepti kuvarskih priručnika: uzeti tolikoiftoliko kašika izmišljotina, burgija i podvala iz imperijalističke štampe, dodati dve-tri pregršti pridevaka kao što su »trockisti«, »janičari«, »izdajnici«, »agenti«, sve to dobro zamutiti u što gušćem rastvoru fraza iz Rezolucije, zatim za~

·mesiti i ispeći i najzad prevući tankom korom želafina spravljenog od citata iz dela marksizma-lJenjinizma. Tako su učinili i kuvari članaka u listu »Kontemporanul«, neki Dimitru Hamku i još jedan koji se nije mi potpisao, te su spravili rođenđansku tortu Rezoluciji. e ;

TĐBivo kako bi se otprilike odvijao razgovor između dvojice kuvara članaka iz »Kontemporanula« i jedno rumunskog čitaoca, Nevernog "'onio, koji nije voljan da proguta nijedam zalogaj ove bljutave rođendanske torte:

Kuvar prvi: — Jugoslavija je konačno mwuplovila uimperijalističke vode,

Neverni Toma: — Ali, kako. je to moguće kad jugoslovenski narodi, rukovođeni švojom Partijom vođe najodlučniji kurs na socijalizam, dosled'no se boreći protiv svih imperijalističkih vetrova, čak i onđa kađa ih SSSR i zemlje narodne demokratije u toj

“ borbi napuštaju?

Kuvar prvi: — Još pre godinu đana informbirovske suđije prorekle su u Rezoluciji ono što vam mafTočas rekoh, i to tako mora da bude, bez obzira na to šta nade jugoslovenski narodi i njihova! Partija. | |

Kuvar drugi: — Moša Pijađe je iz- ·

javio da »u jednoj federaciji socijalištičkih država „Sjedinjene američke države mogu igrati značajniju ulogi nego Sovjetski Savez«, ;

·Nevermni Toma: — Pa fo on opšte nije rekao, to su obične imperijalistič-. ke burgije.

Kuvar drugi: — Nije ni važno, u američkom časopisu »United Nations World« stoji to crno na belo.

'Kuvar prvi: — U Jugoslaviji pojavili su &e kapitalistički gavranovi Sspre= mni đa pomognu Tita na delu protu~

Neverni Toma: —., Oprostite, | Kuvar prvi: — Eh, takav ste mi vi napredan čovek kađa me čitate »New

Jork 'Trimes« i nemate mpoverenja u "e imperijalistički list!

____KKuyar drugi: — Titova klika je imperijalistička agentura na Balkanu.

_ Neverni Toma: — Zar.gato što je Tito injcijator bratstva balkanskih narodafyaj JI 0 TOSARUVMI|

| Kuvar drugi: — Pa ti si Bre prikri-

weni titoist, trockist, antilnformovac! Telco dakle! Ali, ukebao sam te ptico! · Neverni Toma: —... FOL

Neverni Toma, čitalac »Kontempo--.

ranula« rekao je još nešto (po svoj prilici bogohulno), ali se to nije čulo,

jer su se za njim zalupila teška zlokobna kapija Sigurance' koja še desi-

la pulimi sticajem okolnosti tu negde blizu. ; | i)

'U ovom Sskraćenom razgovoru nišu mavedene Sve ogavne laži kuvara članaka iz »Kontemporanula«. Daleko od toga! ATi one su našim ljudima isuviše dobro „poznate iz vubrike >»Borboe« OG kleveta i dezinformacija«, gde završavaju svoj sramni kratkotrajni

voak. ye

Da bi potkrepilo svoje zapenušano klevetanje, uredništvo »Kontemporanula« marelilo je svome karikaturisti đa čitaocima dočara onaj &trašni (ali uzaludni) imformbirovski san o prela-

1 o 78 · i,

e NA al

i umetnici, dramski pisći,

. set

DRN ILI PARASTOS

sku Jugoslavije u imperijalistički tabor. Ne bi 1. Neverne Pome poverova= li! Prijava, nervozna ruka mazala-pla= ćenika pokušala je da izobliči lik druBa Tita, a ostavila je na movinskoj hartiji otisak svoje sopstvene pokvarene, nečovečne dušo informbirovca, Niko me neće ubediti u to da su čitaoci »Kontemporanula« poverovali da bedna tvorevina jednog: mazala prikazuje druga "Tita. Istinski lik učitelja i vođe naših nmaroda, plemenit i svetao, videli su i đobro ga zapamtili pre neku godinu rumunski radnici i seljaci od same granice maše zemlje pa sve do Bulturešta; videli su ga u Temišvaru i Lugožu i Krajovi i na svakoj stanici gde su došli đa pozdrave pobornika bratstva među balkamskim narođima. T. niko, pa mi podlo, bezlično škrabalo »Kontemporanula« neće izmeniti 'Titov lik, rođen i mio u srcima gladne dece i majki Molđavije, koje su se nahranile hlebom iz Titovih ruku. Niko neće moći da zamrači mezaboravni "Titov lik au srcima seljaka Oltenije i

. ftrudbenika Bukurešta.

'·Uredništvo »Kontemporanula+.· htelo je da proslavi rođendan Rezolucije Informbiroa u čašu kađa joj je trebalo održati godišnji parasfos, Ta nacifrana rođenđanška torta u stvari je kolač koji še deli o zađušnicama, a sveće na njoj mrtvačkte su lojanice koje se sablašno „đime i zaudaraju „smradom klevete, verolomstva i podlosti.

U fo isto vreme . đok „uredništvo »Kontemporanula« slavi godišnjicu Tiezolucije, naši narođi — graditelji i vatri borbe za plan slave jednu drugu godišnjicu, svetlu i čistu i slavljemja zaista đoštojnu: godišnjicu Petog kongresa KPJ, koji je, pred, svakim poštenim građaninom naše zemlje Ocrtao jedimo časni Socijalistički ut

· borbe, rađa i sreće. Na našim radili-

štima, u tvormicama, na zadružnim poljima nile nikad šnažnije i zanošnije nego ovih dana odjekivala pesma-, zavet:. i

»Druže Tito, mi ti se kunemo Da sa tvoga puta noc skrenemo!«

Vasilije POPA i —— ————__|__ "_- — —— TT ——

SVRPKINESKI KONGRES KNJIŽEVNIKA TI UMETNIKA

: Peking, 3 jula

'Agenclija Nova Kina javlja đa je u PeHOR PUB Prvi Wvekineski kongres Wnjiževnika i umetnika.

U rađu Kongresa učestvuju isnjiževnici, režiseri, pozorišni i filmski umetnici, muzičari i stručnjaci za Tarodne igre iz Bvih krajeva Kine, uključujući i oblasti kojo još nisu oslobođene.

Posle govora kojim je poznati književnik i Istoričar Rruo Mojo otvorio Kongres, EOvorili su vrhovni komandant Narodnooslobodilačke armile Ču De, pretsednik Narodne vlađe Beveme Kine Tung Pi Vu, rukovođilac ofseka za jnformacije pri CK KP Kine Tu Tung Ji, pretstavnici đemoWratskih stranaka i grupa, pretstavnici Svekineske federacije rađa, Sindikalne federacije žena i omuadine.

—-_— _——_—___– — -—- Cc _—

»LASTA U. MITRALJESKOM a ı GNEBZDU« Beleška uz pesmu »Dolazak u partizane«

»Lasta u mitrajleskom gnezđu«, zbirka od dvađeset pešama na 45 strana, bila je

- umnožena u leto 1945 u tehnici Treće

(sandžačke) proleterske brigade, u triderimeraka, Objavljena je kao šapirografisana brošura, s naslovnim listom 1 drvorezom. Na umnožavanju, koje je jiŠlo s mulom. zbog istrošenih matrica i šapirografa, rađili Bi i Mirko Milojković, i prof, Dušan Nedeljković, a grafiku vajat Vladeta Petrić, Pojedine „pesme iz

– abirke bile su ranije objavljivane u par.

tizanskim listovima, a skoro sve Bu pre-

'štampavane · kasnije u raznim . listovima

brigađa 1 vojhih Ona, kao 1 u nekim zbornicima rađenim za vreme rata! Neki primerci, PE onih koji su pošli u razne brigade, pošli su wa olhupiranu teritoriju 8 propagandnim materijalom, Međutim, u toku velikih neprijateljskih ofanziva Ve-

primeraka zbirke propala je. Kao

ćina Što je sačuvano malo primeraka partizan=

skih listova. Sam piščev primerak propao je kod jednog druga koji je poginuo. Izgleđalo Je da ođ zbirke nije ostao sačuvan nijedan primeYak. Međutim, pre mesec dana Istoriskom arhivu Centralnog komiteta KPJ jedan viši oficir UDB-e,. s

partiskim matreijmlom, koji je poklonio,

predao je |. jedan primerak »Laste u ·mjtraljeskom „gnezđu«, -

»Lasta u mitraljeskom gnezđu« bila Je jedna od prvih zbirki pesama objavljenih

na oslobođenoj teritoriji za Vreme oOsloboO-

dilačkog rata,

graditelji Novog Beograda izvršili su polugodišnji plan izgradnje, | .. (Tanjug)

Imao je šta i videti onaj ko je uju-

ro il predvečerje prvog dana radđo-

va na pruzi Šamac—Sarajevo prolazio frasom. Ujutro je ostavio iza sebe u tišinu utonule šumice i gajeve, byežuljčiće i jaruge u kojima su žuborili potoći mazntovshtih kiša. U predveče?}će je taj pejsaž Bosne već bio temeljito izmijenjen. Uzduž trase pružao se neprekinut ljudski lanac, Doesetci hiljada mladih ruku počeli su Rrčiti veliki novi put. Kao marljive pčele zaposjeli &u oni gradilišta i u jednom popodnevu, šnagom kolektiva, izmije-

njeno je lice trase. Stoljetna debla le- ·

že oborena, a oko njih se sjatili mladi radnici, komađaju ih. Žbunovi su isječeni i sklonjeni u stranu, brežuljci ogoljeni ij načeti ušjecima, a jatuge se pune kamenjem + zemljom,

Ove nezaboravne &like brze izmjene prirode nisu toga dana kod nas prvi put nastale pod dejstvom poletnih ruku. Na stotinama manjih j većih gradilišta naše domovine prije kao i poslije toga miliohske maše irudbenika preobtažavaju „lik svoje do> movine.

Stotihe hiljada Beograđana su danas svjedoci — a kroz radne akcije Trontovaca i učesnici — sličnog zbivanja u njihovom gradu, Jer glavni grad nove duvošlavije i OVOB prolje= ća skoro svakog dana mijenja svoj izgleđ. Ako čovjek samo dan-dva pro=

pušti da prođe jednom ulicom, {ro

ćeg dana ga iznenađuje neka mova skela, novi temelji zgrade, brda pije=ska i cigle na ulici ili ga, ispod napola skinutih skela neke već podignute novogradnje, dočeka njeno umiveno i obijeljeno lice. .

Sav Beograd je poštao jedno veličanstveno gradilište; dohrlile #u bodre i svježe omlađinske čete sa svih strana da, rame uz rame 8 aktivistima frontovcima Beograda izgrađuju prije, stonicu đomovine. I to se osjeća sVa~– kog dana i časa, ne, samo po mjihovoj pjesmi i po dovikivanju takmičarskhih parola u toku rada, ne samo po pobodenim kopljima državnih i mnacio= nalnih ili udarničkih zastava ma gSradilištima, nego i bo tim brzim izmje~

' nama lica građa, '

Još juče iz Dečansške ulice nisi mo= gao vidjeti Terazije, a danas ih vidiš. Uskoro kad 86 podignu velike palače na tom mjestu rolazićeš pašažem kroz te palače iz Dečane na Terazije, koje su takođa pod.sličnim okolnostima preko noći jzmijenile svoj izgleđ.

Naša priještonica Muljepšaće 8e Uuskoro mnogobrojnim blokovima višn= spraftnih zgrađa. A mhnopBe šu već go~

tove, Mijenjnnju se izgledi čitavih uli- .

ca i trgova.

Obići ava gradilišta Beograđa nije lako. Stotine ih je. Čovjek ne može okrenuti glavu, a da mu pogled ne uhvati djelić izvršenja mplana izgradđdnje i dotjerivanja prijesionice.

Istina, ima ljuđi koji duševno pate i maprošto stradavaju, gledajući sve ovo, To d&u oni kojima &o tlo ispod nogu izmaklo, izdanci svrgnute #klase, koji su doskora u novom istom gradu zidali palače isključivo za svoj neza= sitni džep i 6voj &av Život provodili u eksploatisanju radnog naroda.

Bio sam ovih đana svjeđok male scene ma jednom građilištu Beograda. TRN kao i svuda gdje rađe omlađinske brigađe mnogo radnih: ljudi zaštane minut=dva, privučeni oduševljenim rađom mlađih građitelja. Zastađe tu i jedan dobro odjeven zabrinuti građamin i poče da bulji u iskopane temelje i žad na movoj zgrađi. Stoji on i Vrti glavom, a tužan mu i izgubljen pogled. kao da žali i oplakuje one Moji rađe. Oni se upravo utrkuju u radu. Umorni 8u i znojavi, Sunčeve zrake prže pređ kišan .đan; ali oni se ne osvrću ma to, već veselo bodre jedni druge Mdovikujući takmičarske parole, dok jedan zapisuje koliko Kolica ko odveze onamo Hud treba. Jednom niječi pred nama se odvija niz divnih slika. To je jedno od onih stotina gradiličta ispunjenih mlađim poletnim ljudima u zamahu eocijalističkog takmičenja. Međutim zabrinuti reakciomar vrti glavom, a na licu mu čitam mi&ao: »Bvo to je taj prinuđan rađ o kome sam toliko: čuo od rađio-Pešte...«

Ali lica omladinaca mišu bila fakp tmuma i mračna kao njegovo, Građanin reakcionar ima pred &obom mračnu perspektivu, a rađio Pešta i Tonđon ili »Glaš Amerike« i radio Prag Su mu jedina uhjeha u životu. Naši omladinci, naprotiv, ma ovom p0oslu tvjesmo rađe za sebe. Oni šu iz da1eldih zabačenih šela i mješta prvi but došli u veliki, u svoj građ; njihova šu Tica ozarena otvoryemom perspektivom za sav Život pred njima. Svaki od mjih oma đa mu je to prvi Rkorak u srećan movi život, da je to početak učenja i švakog napretka, Oni su na ziđu susjedne zgrađe iznad temelja. koje kopaju nevještom rukom, iscrtali slova istme: »Mi wradimo Beograđ Teogfrađ gradi naša. ·

Prvi obrisi jednog novog Beograda mogu se vidjeti s Kalemegdana, otkud nam puca pred „očima Veličanštven vidile, Tamo na širini između Save i Zemuna niče danas mov građ za tri stotine hiljada stanovnika. Batake i lijepe zidane »grade za radnike i bri= gadiste toga velikog gradilišta odavna postoje. Odavna se nasipa teren -— đo 1951 godine treba nasuti prostoT od pet kvadratnih kilometara sa 84 miliona kubika materijala, '

T eno, već novim nasutim i kamenom podziđanim drumom, lijevom O'balom Save, Jure kamioni puni ili pijeska ili cementa ili drugog materijala za nove velike zgrade od kojih šu ncke već pod krovom,

'Pamo gdje su nekad bile močvare i

trska, nema ih više! Današ se, umje- .

sto\toga, između baraka viđe futlbalska igrališta. Po njima trče igrači:za

}

Dvadesetsedmog juna izjutra

- vide mravinjaci od ljuđi

dugačkim

loptom koju možda prvi but udaraju na tom igralištu, Na drugom kraju se vidi brigada kako &tupa iza zaštave na čelu kolone, A na raznim mještima se radnn grupe koje stade temelje za čitav novi građ. a)

Prve zgrade kao što će biti i čitav ovaj novi Beograd okrenute su licem prema današnjem Beogradu jer će sve to biti jedam jedinstven grad, I za nekoliko godina pogled sa Kanlemepdana obuhvatiće ovakve slike,

Ovai stari Beograd je zgradama, parkovima, ulicama, alejama. sbojen sa Zemunom u jedan Frad, Savn tamo od Ade Ciganlije do svo ušća u Du nav je centar i glavna Baobraćajna arterija između dvije polovine toga grada. Na rijeci je saobraćaj vrlo Živ. Ona je ukročena hamenim obalama, uteđentm bptistaništima, lijepim Mejo« vima | šelnlištinin, Željeznička sfani'ca i kolosjeći prernieseni šu zbog togn tamo daleko, mn periferiji velikog pfada. Još dalje na periferiji, ispol T8ežanijske kose iskoišćen je zavoj Save i.prokoban kahal pravcem preko acrodroma ba izbija u Dunav nefdje kod zemuhske željezničke staniče, Ova 8aobraćajnn arterija služi za teretni &n= \obraćaj i zimovalište brođova,. Tamn je izgrađena i 6va industrija kojoj jo fako olakšan dovoz sirtovimnn, Ondje prolazi i željeznička pruga ii autoput. Kod Zemuna dio Wanala ima ulcrahni karakter, Sav novi din Beograđa brošaran je zelenim površinama, barhkovima, alejama. Uz velike zgrade Pretsjedništva vlade, Centralnog Komiteta Partije i đrupe tai dio građa ima i

svoju privređu, radnje, hotelć, kultur« ”

ne ustanove i štanbene blokove kao i svi ostali dijelovi Beograđa... «

Takvu ćemo sliku kroz mekoliko go- ~

dina pogledom # Kalemegđana Vidjeti na prostranom polju, koje joe danas poprište velike gradđiteljske bitke, To će biti jeđan ođ novih gradova Titove Jugoslavije koji se danas građe po planovima Prve Petolietke. U ovaj novi dio Beosrađa uložiče še u toku Petoljetke. uz truđ mraditelja, materijalna Wredstva od četiri i Do milijarđe dinara. Poslije 1951 izgrađhja građa 8e

nastavlja, *

Ali, ako čemo govoriti istinu, mi gradimo ovdje još jedan mov građ, još jedam novi Beograd, U taj se ulaže kroz ovu Petoljetku dvostruka suma — preko osam milijarđi dinara, Ovaj današnji Beograd danas doživljava ob= novu, izgradnju i poljepšanja u tolikoj mjori, da će već u ovoj Petoljetci zasjali kao nov grad.

Kažu da je nekad, prije par hiljada godina na ovom mještu bio rimski Singidunum. A i prije čeiliri-pet hiljada godina, prema nađemim ostatcima ovdje je bio građ, Rijeđnk položaj na ušću velike rijeke u jož voću, privukao je u najstarije doba, ljude, da sazidđaju građ ma ovom mjestu. Ali đo prije 150 godina fai građ je imao &vega četiri hiljade stanovnika, Danmas je Beograđ preko stotinu puta Veći. Do 1951 godine računa se da će imati još sto i pedeset hiljađa stanovnika više nego danas. Po planovima koje je bilo moguće pasnovati samo danas u 5Ocijalističkkoi Jugoslaviji, komunalni uređaji Beograđa predviđeni &u za grad od milion stanovnika, Takav nam građ i freba ma ovom mijeestu.

Dunav sa švojih 2850 km dužine spada među dvadeset i pet najvećih yijeka svijeta. Ovaj veliki međunarodni drum dobrim dijelom presiljeca mašu zemlju. Ali do sađa mam fo nije mnogo vrijedilo. Međunarodni saobračaj 6koro ne dodiruje maš grad iako leži na samoj raskrsnici, Beograd ne= ma &voga uređenog bristaništa. ObaJom Save | Dunava sav građ je okovan čželjezničkim prugama i staničnim Rkolosjecima, Samo glavna stanica zauzima škoro dva Kkvađratna ·kilometra proštora, Tako je građu oduzet prilazak obalama. A. rijetke šu i morske luke, koje imaju toliko obale i položaj tako zgođan za saobraćaj kao Beograd. Stoga će Beograd biti izgrađen i kao veliko pristanište za đomaći i međunarodni saobraćaj, Beograd će biti luka kao Rijeka i Split...

Kađ čovjek danas. osmotri kraj sa

. vrha starof grada na Kalemegdanu,

kađ vidi razlivono more utoka Save u Dunav i puste, divlje, neizgrađene obale i osttva, samo živom maštom možoe Sebi dočaravanti izvršen plam, budućčnošt lijepo izgrađene obale, mo= Sstove, Živ šaobraćaj na vođi i obala-

ma, kumpališta... A vrijedne ruke. gra ·

ditelja koji streme da izgrađe bolji život ljuđima preobratiće i ovaj plan u izgrađene objekte, pretvoriće am i maštu radnih ljudi u stvarnošt... Beograđ je u mnogočemu kao grad zaostao, Svega 41 od sto uliča su mo~

"derno uređene, 32 od sto ulića je tur-

ska kaldrma, a 27 od sto su blatnjave neuređene ulice. Vodovod i kanalizaciju ima samo 57. od sto zgrada, a o= Jektrično ošvetljenje samo 80 od sto stanova, Beograd ima komunalne uređaje za Bvega 00.000 stanovnika, U toku rata oštećeno je 30.000 stanova od čega je 10.000 potpuno u no, A još prije dvije godine stanovništva je bi1o 20 od sto više nego 1989 godine, To je jeđan od uzroka stambene lrize. TBeograđ nema ni dovoljno ŠWolskih zgrada, hema dovoljno parkova i Zelenih površina, nema dovoljho šani-

· tarmih uređaja, Većina agrada građo- · na je na spokulativnoj bazi, ima mnb-

go nehigljenskih stanova bez voda, kanalizacije i osvjetljenja, gednom ?iječi u mnogome nema ušlova za kulturan i prijatan život trudbeničkih maša. Sve to nam oštađe kao naslijođe mračne prošlosti i sve to moramo polako, po planu ispravljati Briga za radne ljude đošla je do izražaja u prvoj etoljetki izgrađnje Beograda, koji će sada steći mnoge uslove za bolji život svojih štanovnika, Osamdeset i osam od sto svih sredstava koja še ulažu, utrošiće se na podizanje životnog standarda trudbenika. Stambeni problem biće olakšan građenjem. milion i 700.000 kvadrafnih metara:stambenogprostora-{đolc je u

846 helcttara pošumljenih · hoktara zelenih površina i sto kilo-

· ma stvoriti

' skom <

staroj Jugoslaviji Izgrađeno za đvade

set i dvije godine svega dva milionB .

· { 200,000 kvadratnih metara),

. Stopedeset hektara novih parkova, terena, 20

moetara uličnih drvoteda ultasiće Begrad gelenilom i trudbeničkim masa-– | mnoge · kukke odmora, istom cilju boslužiće,i tri dobro ure» đena kupališna contra na Adi Cigan1iji, Adi Barči i Ratnom ostrvu Fao i kupatila i blaže u bližojei daljoj okolini Beograda. |

Trskulturnici će steći mnope move objekte. Osam novih girmnastičicih Bas la, osam futbalskih i lakoatletskih terena, u» jedan veliki i jedan mali sštadion, otvoreni i zatvoreni plivački bnazen, vealnčki sladioh, Vjošthčko llizalište, motopisth i drugi fiskulturni objekti koji se grade ili će se graditi omogučiće još jače omhsovljavanjo figkulture i #Pporta, što znači jačanje zdravlja trudbenika. .

Kulturna štremljenja radnih mnBa,

koja su u RWilmom polctu, sputana &u danas tjeskobom, malim brojem ŠlRol= skih zgrađa, požorišfa, bibliotek, koncertnih. šala i druPih objekata za kulturni život radnog čoveka, Sada se mreža kulturnih objekata proširuje između ostalog sa trideset šWolskih zgrada, sedam domova Rultute, novim zgrađama narodne biblioteke, tri muzeja, dramške i balefske škole, alta-

demije likovne umjetnosti, dramskog.

pozorišta sa školom, opere ša školom, državnog arhiva, tri studontška doma i osam domova za učenilko u privredi. Zidaju še ili će se“ sada zidati: filmski grad, studentski grad, šesnaest naučno-istraživačkih instituta, fiškulturni fakultet, škola za radio-struku, a osim toga izvršiće se obnavljanje svih fakulteta i doziđivanje inštituta, '"'nko će Beograd biti obogaćen mnogim objektima u šlužbi kulture i nauke.

Mreža socijalno zdravstvenih usta-> nova proširuje 6e građenjem velikog bolničkog centra, mnogih jasala, dojilišta, obdaništa, dječjih domova, poliklinika, domova zn &lijepe i gluhonije= me i drugih objekata zdravstvenog i socijalnog staranja i maprefka,

Petoljetka se brine za proširenje mreže šnabđdijevanja i trgovine, radnja, reštoranB, hotela, pijaca, brine se za indusštrijalizaciju Beograda i oživljavanje zanatstva. Građevinaska inđusštiija povećava proizvodnju 46 puta prema proizvođnji 1946 godine, metalha 18 puta, prehranbenn 9 puta, drvna 5 puta, tekstilma 4 i po puta, a zanatstvo će poslužiti trudbenicima četiri puta više nego je to bilo 1946 godine.

Saobraćajni problem građa žahvaćen je široko i ozbiljno. Poriferija budućeg# velikog Đeograđa od Pančevačkog mosta do Zemuna veže se sa dvije glavne saobraćajne arterije, Obadvije će vjerovatno biti proveđene tunelima jedna ispod Terazija na savski most u Novi Beograđ i Zemun, a druga tunolom ođ današnje že]jezničke stanice pa dalje do Rakovice i Željeznika, Uz ove glavne linije predviđene šu mnoge sporedne i poprečne linije za sve krajeve Beograda,

Kad se šve ovo sabere, možemo iz= vesti zaključak da ziđamo u stvari i ovaj drugi movi Beograđ tojest da u cjelini zidamo velegrađ kakav zaslužuje i mora da ima socijalištička Jugošlavija. . ·

U jednom kutku muzeja Beograda švako može vidjeti kad je počelo iz= građivanje toga trećeg novog Beograđa. To je bilo još prije drugog svjetskog rata, u đanima kad je Partija izbila na čelo radnih masa našeg slobođarskog grada, kad je izvodila mnoge štrajkove i demonstracije okrunjene „Dvadđesetsedmim „marlom. Ovaj kutak muzeja kazuje tek o predradnjama izgrađivanja jednog novog Beograda formiranjem nove fizionomije i. movog lika čovjeka-stanovnika prijestonice. Tada je počelo stvaranje lika Beograđanina-trudbenika i borca za progres, To je taj Beograd što je vodio borbu protiv monarhofašističkog režima, protiv vlasti kapitališta, to je taj Beograd što je pod hitlerov} acijom tri i po godine vodio herojsku borbu ne zastrašen ni najsvirepijim terorom,

BROJ 27

GRADA

Danas zidamo grad po projektima Pjetoljetke a radni čovjek u gradu ošslobođom je toga zla prošlosti. Uz materijalne promjene koje izvođimo, u isto vrijeme slvaramo i lik stanovnika ovog grada, mijenjamo lik cijelog ogromnog gradskog radnog kolečktiva, 'Pe promjene se odražavaju u neustrašivom kullurnom stromljenju najširih radnih mana, Ogroman porast broja knjižara, porast 1 tiiraža Manjiga i štampe u.Baozrodu, potašt broja posjetilaca pozorišta, bioskopa, konccrata i bezbrojnih priredđaba, dokazi su tih stremljenja i porasta kulturnih potreba stanovnika prilještonice. Sve su {o znaci da stanovništvo Beograda kao cjeline mijonja svoj lik i da veličanstveno djelo Partije na ideološkopolitičkom uzdizanju najširih narodnih risst znpočeto davho prije rata, a nastavljeno ro najteže dane borbe i poslije revolucije do danas, daje očekivane ozultale,

Sinovi &vih naših naroda sve više naseljavaju našu prijestonicu, tako da grad postaje simbol jodinstva i brat= stva iskovanog u borbi. Na ulicama, u tveorničama, u nndlcšivima, na pijacama, pred pozorištima — danas uz Povot Šumanadinca svuda čujemo govor Sblićanina, Šlcopljanca, Primorca, Za gorca, Bosanca ili Đelokrajinca, Beograđ je poslao at|ecište najboljih sihova naših hartoda, književnika, umjetnika, stručnjaka svih Vrsta, Dpostao je sljecište maše trudbenika iz svih krajeva zemlje, koji ovamo do= laze iz gradića i sela da se još jače ukliučo u Petoljetku, da se stručno uzdižu, đa uče, dn postanu novi ljudi. Danns, uz dogelke hiljada stručnih radnika i frontovaca ma beogradskim gradilištima radi dvađesot i pet hiljada omladđinaca-byrigadista. Mnogi od njih će postati kvalifikovani radnici i stanovnici građa koji su sami gradili.

Novi Beograđani, zajedno sa irudbenicima-=starosedeocima danas daju ton i pečat glavnom gradu 'Ditove Jugoslavije.. Beograd i bo sastavu stanovništva postaje politički, ekonomski i kulturni centar zemlje. I po stanovništvu Beograd postaje nov, sva ljepši i bolji.

Sva tri nova Beograđa rađaju se u teškom truđu i naporima radnih ljudi, u svakodnevnom zalaganju i takmičenju, Zadatci ni u ovom slučaju nisu laki. AJli naš čovjek je poučen i 6viknut na teškoće u ošslobodilačkoj borbi i revoluciji, kada su se pred &ve

naše narode i pred Partiju postavljali

neopisivo teži zadatci, kad su na putu ka cilju stajale i teškoće neuporedivo veće od današnjih. Zbog toga je đanas kod mas staro i mlađo prionulo svojski za posao,

Uzalud stoga domaći reakcionari priželjkuju sa onima iz inostranstva, koji kao zloguki proroci radio-~vikom nastoie da nadviču činjenice, kukajući da mi nećemo moći da izvršimo plan zgradnje Beograda, Klevetnici se, razumljivo, ne mire lako sa istina= ma, sa činjenicama. A trudbeničke mase, naprotiv, računaju isključivo sa činjenicama, sa onim što vide svojim očima i što same urade. Te mase vje= ruju u dvije veličanstvene riječi: izvršenje plana. Te mase vjeruju u ono što te riječi sadrže, vjeruju u izvršenje planova nrazbijenih ma kvartale, mjesece, dekađe, dane, na preduzeća, radne kolektive, ustanove i organizacije» Kod nas se poslije svršenih poslovi te dvije riječi mnogo puta ponavljaju, a one znače djela, znače činjenice.

Izvršenje svih planova obnove Dposlije rata, planova omladinskih pruga, planova stotina ivornica i drugih krupnijih i sitnijih objekata u našim. građovima i selima širom: domovine to su djela i činjenice. To su očigled= ni primjeri. Milionske frudbeničke mase su u isto Vrijeme i svjedoci i tvorci tih djela.

Ova velika djela, ovi primjeri, đovoljni s&u, ponositim sinovima domovine da, savlađujući &ve teškoće na mnogim gradilištima Jugoslavije, to isto učine. i zidđajući svoja tri nova Beograda. I na tom poslu trudbenici su uvijek đo 8ada okrunili svoj rad izvršenjem plana,

Mahmuđ RONJHODŽIĆ

__DRUGU KOČI DZODZBU__

Ne znam Ga Ji je padala kiša proljetna, plaha

il su so borovi pod vjetrom povijali, i 81 pnam zemlja je zastala sva u gnjevu, bez đaha

dok su ti gruđi plotunima svijali,

A i ti znaš bol Bto nas obavi, o mrtvi heroju,

Kad ti je: zadnji orlovski pogled domovinom 'Rružio, a tvoje srce vjermo za socijalizam kucalo — u boju, Te crne, vwučje đane tvoj pogled je optužio.

Sramnijeg plotuna još nigđa puklo nije

0d plotona u tvoje prsi, o Dzodze, đruže, nikađa jauka ljučeg gorama Albanije,

mo sa vog groba gdje krvlju cvatu ruže,

Ne, smrt nije strašna, Koliko si puta u OČI joj gleđo u Čeliku kađ je zemljom zavijala poput Vuka . i gruđima pred nju štao da ne zgazi u zipci čedo.

Lenjinski Darjak — gVljest britku — kad razvi ti ruka,

Prošli su krvavi dani. Izašla zemlja mi Sunčane pute,

Bvuđa i

O kako si se Yndovao svakoj novoj električnoj žici 1 uvijek napred zvao. A sada usne ti šute, I ruke tvoje sad leže u masnoj

crnici,

Ako ih nisu čaglji razderali il progulale ajlcule, . — Ko zvijerski istinu mrzi, zvijerski po njoj i tuče. a Može tijelo pod kuršumom pasti, al đjela žive ko granite kule U tvoje srce proletersko ponoćni plotum uzalud puče,

"Ni kad si ·svijetilju nosio kroz mrak što hoće da smrvi i narod tvoj, hi Kađ &i himibu gledao gdje oštri holjačke nože

zadrhto nisi. Ni kada se čelo zalilo u krvi.

Nikad! Otkad te migao klase radošću prože.

Počivaj mirno, borče, za nove, čovječnije dane,

! za bratstvo | čast ljudsku. Ta znaš miljone takvih što pređ »bogovima« ne strepe mi kađ zvižđi tans Ta znaš miljone istini vjernih i — jakih

A pređ suđom klase ruke će uzaluđ prati, \ i đok čoyjeka bude krv će mu tvoja sjati,

da. I nitko je neće izbrisati moći.

Pređ vrata ubića zastavom gnjeva miljoni će doći,

Za tvoju krv ih pitati. I san tvoj bit će java. Ni u zemlji tvojoj izđajnici haračit ne će. ;

I bit će istina, Ko kruh topla. Tebi heroju slava! Proleteri zemalja svih na grob će tvoj đonijeti cvijeće !

Jure PRANICEVIC-PLQCAR

/ |

iy 0

„O. ak __H --_

Li | i a Ba S

a O u a a adi a