Књижевне новине

u Radu Flora, pisca zbirke stihova Put kroz dan.i noć«. On je od plod-

_ već prilično” uobličenom ~ pesničlh _fizlonomijom, Već je sbevd0'

= nekoliko a ___najveća književna ostvarenja u oblasti književnosti među našim RumuniŠ „jana. Jon Markovičan je napisao svega ___ nekoliko pesama, ali sudeći po inten___ zitetu pesničkog doživljavanja a ori-

| __Einalm pesničko: raz

Ry EAR SVAĆA ı DpcS Va MORO: e svedoče, oh je, p on m jedan od najboljih pisa

ra: I ı . PFlorika tefan. još mlada ali je svojom poezijom dala a o svojoj svežoj emotivnosti i

__ pesničkoj invenciji. Još su zapaženi xi đu. mladim rumunskim pesnicima

Fr Mihaj Avramesku i Jon Balan, Među pesnicima seljacima „koji se svi kreću, | mahom u okvirima narodne. poezije,

\uzel Pasula. | O

okupacija i narodrno oslobodilački: rat, a okvir kratka priča, crtica, fragment. Najvažniji među njima izgleda. da je | Jon "Markovičan,. čiji. realistični od|P lomci iz još neobjavljenog Jogorskog | dnevnika »Broj 956 govori« pretsta| Vljaju najbolje što je do danas na ru1 munskom jeziku napisano u Banatu: E Pored Markovičana valja". spomenuti LD Aurela Gavrila, talentovanog. pripove1 dača sa sklonošću. k lirizmu i Pauna | Broštajnu-a, sa dobrim poznavanjem | seljačkog života.

fr. at? i

| M nikakvih stvarnih uspeha, iako je 0 i u tome pravcu bilo nekoliko poku____šaja, Dečja književnost imia dva istak| _ nutija radnika — već pomenute Plo" riku Štefan i Jona Balana. Kritika ne

___ postoji, čak ni u obliku mnajobičnijeg ”

| informativnog prikaza. Prevodna knji ___ževnost, a posebno iz jugoslovenskih | Književnosti, prilično se neguje: Na___ročito su uspeli prevodi Radu Tore, koji je prevodio Nazora, Oskara Dawiča, Milana Deđinca, Dušana Kostića, Marina Franičevića i đr. i

poslednje četiri godine održali mnogobrojne književne večeri u Vršcu i | __okolnim rumunskim' selima, bili su 1 na omladinskoj pruzi Šamac—Saraje-

___Naša najmanja nacionalna manjina; Rusini, imali su oduvek veoma sla___bo razvijen kulturni život, inteligencija im je bila veoma malobrojna, Osim „sveštenika i po nekog učitelja

. druge inteligencije među njima nije ___nikadđa ni bilo. Austro-Ugarska monarhija se nije brinula 'za kulturni razvitak Rusina, nego ih je, naprotiv, prepustila žvrvnju 'mađatizacije. 'Njihove škole su sve do 1899' godine neg-' ___de i do 1918 bile konfesionalne. U tim ___školama, se pod veoma teškim Uuslovi|, ma, negovao rusinski narodni jezik'i 0. Ćirilsko pismo. Sa prelaskom škola u __ državne ruke krajem XIX veka na:. Wtavni jezik u njima.postaje mađarski, . zacija Rusina, ali srećom bez većih u'speha. Posle 1918 i Rusini su očekiVali korenite reforme u novoj državi, kako ekonomske tako „i nacionalne

. i političke, Međutim, za celo vreme postojanja stare Jugoslavije položaj

· rusinske manjine bio je ležak; iako

| _su formalno dobili izvešna nacionalna prava i svoje kulturno-prosvetne - ustanove, slobodan kulturni život bio - je stalno ometan a političke slobode · . sputavane. Tek posle 1944 pravilnim rešenjem nacionalnog pitanja, i Rusi-

ni su počeli da žive drukčijim, novim

| životom. Oktobra 1945 osnovana je | Rusinska matica (Ruska maika) sa zadatkom da rukovodi kulturno-prosvetnim radom među Rušinima i da

Od pesnika valja istaći u prvom re~

"nijih' rumunskih mlađih pesnika, sa .

dosada ispevao wkoje~ spadaju među"

"

Ma "se izvesnom ndividuainošću. .

Na rumunskoj “prozi rddi.svega: ne=" oliko pisača, Tema .im. je. najčešće”

U drami naši Rumuni nisu! {dB da,

I rumunski književnici su 'tokom ,

___iod tada se uvodi sistematska mađari-

se brine za što brže kulturno-prosvet- ,

no uzdizanje njihovo. Otvorene su O-

snovne škole sa rusinskim nastavnim

jezikom, otvorene i dve progimnazije i jedna nepotpuna. Među Rusinima

" je sprovedena široka akcija za što' br- r

- žu likvidaciju nepismenosti i, dosada - je nepismenost među Rusinima sma7 njena za 750/e. Kreće se i njehov kul- turni život. Rusini danas imaju vrlo

_ aktivne · amaterske pozorišne grupe, - pevačke · horove; orkeštre, folklorne

_ grupe, počele su među njima i pri- .

preme za osnivanje muzeja u komd | bi se prikupili istoriski spisi i drugi ___dokumenti i objekti o životu Rusina | __u Vojvođini, od njihova. 'doseljenja onamo: do danas. .U svima rusinskim selima otvorene su čitaonice i knjižnice, koje se neprestano. proširuju

utvrđuju. Ni, fan THveikOji

"% \Književnoga Života među našim Pi Tuusinima još nema. Jedina njihova | "publikacija »Ruske; slovo«, 'jesu noVI"me bez ikakvih književnih priloga. U toj oblasti naše Rusine očekuju iki napori

:#

”vel

i život Rusina u” Mojvođini«, jiževne novine«, 8 mata 1949, Gjura Varga, »Kulturni razvoj Rusina u Vojvodini«, »Letopis Matice srp'ke«, jul-avgust 1949 str. T2—1'):

Ni traga od ikakvog kulturnog a ___kamoli književnog “života nije bilo' pre 1941 godine među našim Sip tari| ma. Međutim, danas i na njihovom jeziku izlazi čitav niz listova (»Ru1 Jubđuham«, »Zani i rines«, »Buljeti_ni« »Ndertuesš«, »Buku i ri«, »Gazeta __e Pionervet« i dr.) zatim jedan časo- | pis ekonomsko-političkog karaktera, »Preparimi« (Napredak) a. nedavno je izašao već drugi broj 'šiptarskog književnog časopisa »Jeta e re (Novi život) u kojem sarađuju mladi šipfarski pisci-početnici, budući šiptar___ ski književnici. Ovo je, prvi književni _ časopis na šiptarskom jeziku VI Za ay } i otadžbini. Prvi njegov broj, pored uO MA

ginalnih radova kao i konkurs za naj· jednočinku, pripovetku i pesmu: njega, izlazi i jedan časopis za

»Agini« (Svanuće). 'Krenula je +' avačka delatnost. U godini 1949 ie ukupno 36 knjiga. Izdavač“

svojih izdanja, pa je salitičke literature počelo

|

- još | , i zadaci. Nema sumnje | će im oni prići: (V. N. K. »Kul-.

u našoj

ne reči, donosi niz članaka i oriput prikaziv

eće »Progres«, u Prištini pro.

lab VAT M

izdavati i dela iz lene . književnosti. Tako je/štampan, . »Pročitaj, 'proskitaj/ i PI

neke priće Puškina, a do kraja ove

nih dela srpskih pisaca i Šolchovlje-

ptarskom jeziku, što.će mnogo pomoći radu diletantskih grupa kao i Obiasnog šiptarskog ' pozorišth, “Kap iprva knjiga . ove: edicije

prevod Muajakovskog8, rip: i NWitHjae)

„godine treba .da-izade-knjiga„odabra~.

avanjem pozorišne biblioteke „na“.

a ı izašao je . »Sluga Jernej«' Ivana Gankara, a u-”

KNJIŽEV

eat

NIKA

Jure Kaštelana, Branka Ćopića, Zdenka |Stambuka, a u saradnji sa 'Mirt kom Perkovićem proveo ja Mižićevu komediju «Dr«, Osim njih književno, Šću se "bave~i Hrio- Pranchi, Laura Chiari, Soeygio Turconi, Pietro Guer-

Ta »Uzoranarledina«. Počclo,se i sa , nini. Literarnom podmlatku naših Ita „lijana_ posvećuje se. velika pažnja, pa ,

su osnovani književni kružoci za njih,

. a,raspisana je nagrađa za sve vrste " khjiževnih radoya (Vr A: Z., »Knjige za dtalijansk'x manjinuk, »Književne novine«, 14 septembar 1948; Drago

— KNJIŽEVNE NOVINE -

Hi

h

79 a

Vom trenutku. Stanje, kako s

Vom tre 7 O e vidi, | nije svugde jetnako: negde su De

& njeni, en 5 se tek čine, i nevešti koraci, drugde ima Ć – lih' umetničkih Payhitator NO RTGVR ; je.da.je rad svugde krenuo, da su konačno zatalasane i one snage koje su

~ svedo. skora. "spavale. mrtvim snom.Oni koji su jednom krenuli putem ci-

prvi, možda! još

„u Vilizacije i kulture ne mogu se vjše .

ničim zaustaviti u toj svojoj težnji: nema te sile na svetu koja ih može zaustaviti,ZA našim manjinama te

sl „Ce „biti „oištanmipani »Sumnjivo . Gervaisy »Knjičevnick-talijanske “

dee } Yifipale (bd Nišića;: "9: ZLI 14 MJS 1 59 a pijes jaafio. "YMepoMhie glakšhia, aha. tendencije

ređdudonj« oH Kojića. NaroMko jež vegiBar,ef9; Kos) Sebuli»O Dpehitor-, og Ba oj adila jna pi njihovih

„Sola iji davi p Relčino' među” wnoj.delatnćsti italijanske manjine, muka OI pomošla i stalno im po-

” Šiptarima iz oblasti marksističko-le- »Književne novibe«, 20 decembar ~ ae Mat a Jugoslavija, Bez nje kulnjinističke i ostale političke literatu- 1949) ”., GP Ni 0 | turi i književni život naših manjina re, zatim pedagoške i školske litefa-; (WO bržome pregledu tako izgleda "bio bi verovatno na tačci na kojoj je

: } l

ture. Prevedeni su i štampani svi glavni referati i govori naših najistak ' nutijih partiskih i državnih rukovodilaca; vlađa veliko interesovanje za "knjigu Dimitrija "Tucovića: »Srbija i Arbanija«, koja je takođe prevede. na na"šiptarški jezak,' O EO | Od savremenih šiptarskih 'pisaca zasađa"'se najviše ističe Ramiz Keljmendi (V: »Književhe novinet, 12. jula 1949; Ramiz Keljmendi, »Izdavačka djelathost na 'ŠiptarsRomi jeziku, „'»Književne novine“, 13. ( 19490 O · Oslobođenje je turs u manjihu u Makedoniji zateklo Yria veoma niskom

kulturnom” nivou. Za' proteklih pet"

godina slobodnog' života, međutim, i Turci šu postigli vidne rezultate na "polju p“osvećivahja. Turci đanas imaju 104 osnovne škole, pet sedmuoljetki

i nekoliko odeljenja' u nepotpunim'

gimnazijama.*U toku '1949' preko 10.000 tufžske 'deće pohađa osnovne škole i progimnazije, a' Turci imaju 165' turskih učitelja iz redova Yadnika,'seljaka i inteligenćije. Od oslobođenja

do dahas održano je za turske učite~

lje nekoliko 'peđagoških kurseva, a "jedan od Bodinu dana, na kojima je bilo preko'900 učesnika. Iz redova tuFske manjine ima danas već i stu“denata na” Skobskom univerzitetu i po ostalim višim školama u FNRJ. Značajni su i rezultati postighuti na suzbijanju nepismenosti: Godinč 1944 među "Turćima 'je bilo preko 98.000 'nepismenih; do danas je taj broj smanjen za' preko 20.000. Među Turcima danas radi 15 kulturno-prosvetnih i umetničkih društava. Njihova Dpozo„rišna 1 pevačka sekcija naročito, 'je 'aktivna. T' njihova izdavačka delat' nost'je krenula, pa še u njenom oWviru javlja i sve življi književni rad makedonskih Turaka. Tako su, .na 'primer, 'štampatne 'desetine · hiljada turskog bukvara, čitanke' za sve razređe ošhoVnih škola i druge škoiske knjige' i udžbenici; u svemu ije do"sada štampano preko 80:000 'knjiga na turskom 'jeziku. Periodična štampa takođe 'postoji: miesečno triput ižlazi list »Birlik«, sa tiražom” od 4.900 pri· meraka; nedavho je izašao iz štampe "i" treći“ broj, čašopiša za: žene” turske „Yaanjine »Jeni Kadin«e koji izldžF dVoO:mesečno; :na turskom izlazi :f list ..58

"marta; a T2>2Dionirskom vesnikać iz- ·

„lazi podlistak na turskom, namenjen 'trskim Ppionirima.' U takvim uslovima' kulturnog' života javlja! se već i književni. rad. među našim Turcima. ·Među ' savremenim turskim · piscima Makedonije najviše se ističe. Mustafa · Karahasan, čiji' pozorišni komad »Ša·ban-hodža« raskrinkava štetan i. saboterski · rad. jednog ireakcionarnog hodže i-seoskog kulačkog špekulanta 'Bilal-age:; Inače, turski književni ži"vot u eportažama prikazuje“ savre'meni život: mladih Turkinja·po·:skopskim progimnazijama, 'piše: o: životu kolonijalnih *aroda, ·o 'kućnioj radi'nosti Turkinja'i značaju njihova rada u izgradnji socijalizma kodi nas sa neizbežnom, notom didaktičnosti: · (V: Mustafa Karahasan ·»KRulturna. delatnost Turske manjine u 'Makedoniii«, »Književne novine«, 12 jula 1949; Mustafa Karahasan, »Jeni kadin«,.časopis :za žene turske manjine, »Književne nmovine«, 22 novembar 1949.) Veoma. je živ,! zanimljiv. i _mnogostruk, pa i književni rad među:itali. " janskom macionalnom:' manjinom Jugoslavije. Italijani u čitavoj Jugo-

slaviji usvoji su movi duh:'socijali- ·

stičkog. takmičenja, — •Pišć istaknuti "književnik Italijana ·'u Jugoslaviji. Bros Sequi. 'U oblasti, kulture, kao i u oblasti celokupnog društvenog i političkog života, italijanskoj, manjini . su obezbeđeni svi'preduslovi za ostvanenje njihovih ovakvih hapora i: idea(la, Italijani Jugoslavije imaju svoju, štampu tako da. đanas italijanska, ma njina. kod. nas ima čitav niz svojih li„stova (dnevnik »La voce del'popolo#, omladinski list »Vita giovanile«, Dpionirski' »IL pioniere«, sindikalni ,»La voce: del 'lavoratori«, pedagoški .»Scuola Nuova«). Za Književni rad ilalijanskih knjižeynika u „Jugoslaviji najznačajnija je revija »Arte e, 'Lavoro« (Umetnost i rad), koji je počeo

7 izlaziti ove godine. 'Među. italijanskim | književnicima naročito se ističu slede-

· ći: Eros Sequi, pisac dnevnika iz partizanskog rata, novelista i. odličan preyddilac Šimunovića- na' italijanski.

· Zatim, Pjero Rismondo koji je, živeći pre Hitlerove okupacije Austrije u,

' Beču, napisao nekaliko, drama, na ne– :j mačkom jeziku '(5Grillparzers; »Raie

| mund«) “a. u saradnji sa Saxmer: Ma-, zohom '»Das unzichtbare Volk#, koja, tretira život emigranata iz hitićrovske Nemačke a poslije oslobođenja napisao je dramu »Dietro" la maschera« (Pod maskom), sa sadržajem iz Na-, rodnooslobođilačke borbe, koja je prvi pri ana U -Rovinju ı marta 1940, a prevedena je na haš jezik i uzeta na repertoar kazališta u 'Zagrebu, 'Zadru i Dubrovniku. Najzad, tu

je još Osyaldo Ramius,. liričar, no-

vinar i pozorišni kritičar, odličan pre-" vođilac Nazora, Marina ?raničevića,

decembra

književni položaj naših manjina u o- 'stajao 1941 godine.

ai ~: (5 · Većina talijanske inteligencije u Istri i Rijeci bila je odgajena u duhu koji je odgovarao ižrabljivačkim interešima talijahške ~ buržoažije, u duhu nacionalizma i šovinizma, naročito u ovim pograničhim krajevima, gdje je prisustvo Velike slavenske' ve-

"ćinć fašizam smatrao stalnom opasnošću, ij tan i

"Priključenje Istre i Rijeke jugoslavonskoj domovini, za koju su se fame uz rame borili hrvatski i slovenački narod' i falijahski radni narod ~ tih krajeva, dovelo je do iseljenja većeg dijela talijariske 'baržoaske inteligencije, koja se nije htjela, niti mogla složiti sa socijalističkim poretkom no-

ve Jugoslavije. furLd 3

Što je to značilo? Jedino to, da je iz krila talijanske' manjinć i to iz re'dova radničke klase, koja predstavlja

· B0—9009/b ·talijahskog življa Istre i Rijeke, morala nići nova inteligencija. Razmjerno malen broj već postojeće napredne inteligencije, uskoro sa razvitkom stvarnosti, prihvatio je težak

i častan zadatak, da pod rukovodstvom KPJ i uz pomoć narodne vlasti uzdigne novu narodnu intečligen-= ciju. aa :

A vjerujte mi drugovi, da su dosada postignuti uspjesi, pored svih nedoštataka, zaista ogromni. ·

„Danas u” poletu socijalističke iz-

. gradnje u čitavoj Jugoslaviji, talijanska manjina gradi svoju ·slobodnu kulturu, nacicnalnu po formi, a socijalističku' po: sadržaju. „Mi,. Talijahi Jugoslavije prvi smo Talijani uopće, koji gradimo socijalizam. A. to je činjenica, koju moramo imati u vidu ako hoćemo pravilno:'shvatiti naše zadatke na kulturnom: ·pclju. i, razumije se, na' polju književnosti.

·Mi se nimalo ne odričemo postignuzća talijanske: kultare., u prošlosti i-sve*ga ono Šfo danas teaiijanska-kuliu“ra: postizava u-svojoj 'toškoj borbi za “napredak.::1 zato ćomo.- nasto}ati, -da

odstranimo sve one nedostatke, rekao

“bih, tehničke :nedcs tike, koji su ovih godina donekle: sprečavali .naš jači kontakt sa razvojem .napredne talijansške kulture i književnosti. I ne mislimo' da se'ne koristimo i svim onim zaista: naprednim što. talijanska nacija/ kao uostalom svaka nacija i čitavo čovječanstvo stvara na·polju kul-

"ture. alan Š Ali mi: smo u našem kulturnom ra=-

du ·dubolko ·svijesni, .da· idejnu sadr-

činu našeg: rada predstavlja socijalistička stvarnost i izgradnja nove Jugoslavije; da bi učinili. zločin prema opčem nacionalnom razvitku naše manjine kada, se ne bi koristili onom

:slobodom: koju kulturni radnici u Ita-

'liji nemaju, a koju je nama. u Jugoslaviji osigurala narodna :.demokracija i socijalisticki odnosi. ;

- Zato duh i sadržinu našeg socijali-

stičkog stvaralackog rada prožima O-

alijmskog im · Erosa Sekvim

naj isti duh i ona ista sadržina, koje '

potstiču i naše talijanske' radne.ma– se u njihovoj ·herojskoj borbi za. socijalističku. izgradnju. Po se još izrazitije očituje „poslije zloglasne rezolucije, koja je inaugu:rirala-- .revizionističku, . rabotu protiv naše Partije i naše zemlje, kao i, protiv međunarodnog ·revolucionarnog ·radničkog pokreta,. | “Talijani Istre.i: Rijeke... poslije informbiroovske' rezolucije. još su. više ojačali tempo i elan .SVOS doprinosa · izgradnji socijalizma u Jugoslaviji. U

_ ovih nekoliko mjeseci. proglašeno je.

' wiše. udarnika-Talijana, nego.za čitav period .do rezolucije. Prije rezolucije

bio je u. Rovinju samo malen broj ri- ·

bara u zadruzi. Danas, od 141 ribarske porodice 140 njih rade povećanim. elanom kao članovi ribarske zadrhHge.

Seljaci-'Talijani, biće u skoro vrijeme:

skoro svi. članovi seljačkih, radnih zadruga. · i 8 poč, Zašto 'ko kažem? Zato, jer je io Osnova·na. kojoj se danas razvija kulturni rad talijanske, manjine. | koja nije nego dosljedan razvitak pobjedonosne Narodne revolucije, ko" joj su i' Talijani dali svoj doprinos svojom borbom i žrtvama, zajedno sa 'svim: bratskim narođima... Jugosla: Tako, poteškoća i. nedostataka, wljam, veliki.su i naši uspjesi \va! veći 1 0 i

nano, iroanjo još velikih

'te na kulturnom polju, nego ću na

:! vesti, samo par. podataka. o, rezultati-

* ma na književnom polju, 0 i 1 Đok:' je u toku 1948 godine knji-

.. ISU natječajima, koje,je raspisali 'alijanska unija, : učestvovalo j 20,

pisaca sa.35. radova, u. ovoj. godini učestvovao je. 41 pisac, sa 65 radoya. Od 1948 godine do đanaš nagrađeno je 6 kazališnih "komada, koje su napisali · književnici talijanske manjine, od kojih je jedan. preveden na hrvatski i ušao u repertoar JUB. katzallšta. „ CI : -h 9 'prnjiževhi časopis »Arte e lavoro« koji je počeo izlaziti OVe godine, Objavio je vi i stvarenja naše manjine,

ipak, pona- | i,bićee:

še dobrih književnih, O

Osnova, .

UNNeću se:osvrtati na; druge. rezulta-

niiževnika

Sva ova književna “jel: tematiku · WabddHoPaHDPGABaĆica ol · be, borbć za socijalizam u Jugosla: viji i borbe ža revolucionarnu istinu „u radničkom pokretu. ~ l| n A valja spomenuti i. to, đa su fu ; istu :tematiku potpuno prihvatili i neki mlađi književnici, koji su poslije oslobođenja došli iz Italije na rad u

Jugoslaviju i danas, zajedno 8 nama ud izgrađuju. socijalizam, MTI

"U referatu o Književnom radu na·olonalnih manjina već su spomenuta . imena naših književnika...Ja ću samo · nešto · dođati 'o: talentiranim mlađim

piscima, kojima danas obraćam svu „pažnju, jer. od njih najviše očekujemo. Broj mlađih. pisaca svaki dan je veći i:svi su izašli iz radničkih ili se. ljačkih porodica, ” ? M Serđo Turkoni, koji. potiče iz vrlo siromašne porodice, bori se u svojim pjesmama protiv onih koji · kleveću ! Jugoslaviju, a izražava svoju radost za novi lijepi svijet koji gradimo.

Mario Skiavato iz siromašne seljač-

ke "obitelji, do juče učenik u privredi, a danas član redakcije omladinskog "lista »Vie Giovanili« (»Omladinski put«), napisao .je nagrađenu jednočinku »La storia dei Dodici« (»Istorija dvandestorice«) gaje je iz ličnih doživljaja prikazuje život dvanaestorice omladinaca-Talijana, udarnika na dobrovoljnom radu. i

Đakomo Skoti, koji/je došao posli„je oslobođenja iz Napulja, 'govori u „svojim pjesmama.;o svojoj,novoj do-

movini,-gdje- je našao.i rad i:kruh'i vjeru,.u.čovjeka. Nikki za FEAR

Pietro Gverini, napisao je jednočin-=

ku »Elaltoforno« (Visoka peće) u kojoj slika borbu koja se vodi za izgradnju jedne visoke peći.

· Evo, drugovi, ove podatke iznio sam s namjerom da vam prikažem na „kojim se putevima nalazi talijanska manjina. u „književnom i.kulturnom stvaranju uopće,

Ali, danas” kulturni rad je svestran

i vrlo živ. To. dokazuje i ova,činjeni-. ca: na talijanskom jeziku izlazi danas u Jugoslaviji osam raznih listova i časopisa, a naskoro će početi izlaziti i deveti, Već .dvije godine štampamo »Almanacco degli Italiani« (»Almanah Italijana«), a· u' štampi se nalazi treća knjiga, j iy OBU

Od 1947 godine izlazi mjesečni .pedagoški časopis »Souolla .nuova« (»No'va Škola«), kojemu je za 1950 godinu "osiguran mnogo bolji sadržaj uz ne-. posrednu , saradnju #alijanskih prosvjetnih radnika, : JN4IH

''KMKnjiževhici i kulturni radnici tali-

janske manjine nastoje da rade sve bolje: to nije samo obaveza prema našoj Partiji, našim narodima i našoj | socijalističkoj. izgradnji, nego to zahtijeva i socijalistički polet, koji je i na. kulturnom polju zahvatio radne mase naše manjine. Časno izvršavajući naš odgovorni 'zadatak, svijesni smo, da dajemo i svoj doprinos ne samo stvari naših naroda, nego.i talijanskog naroda u: Italiji, koji, mora. da vođi još tešku borbu. za postignu- · će ohoga što mi Talijani u Jugoslavi-

ji već imamo... o a

radnicima

*darijev« 100.000, dinara; :6. Dr

. električnih 'prenosnih ,

za naučno istraživanje fizičko-hemiskih

|

([Vne

|

U prošlom broju done! smao imena 'književnika koji su dopili.dižavnu nagrudu a u/ovom broju donosimo imena ostalih nagrađenih. , \

Na osnovu Uredbe u«tanovliavonin

„»Nagrada Viade FNRJa, na svojoj sodniu

od 19 decembra Vlada PNJNU je usvojila predđiog Komisije za dođelilvanje nagrada i odlučila da za' 40 zašlužnih radnika i “kolektiva-na području nauke i kul ure dodeli nagrađe za 1948 godinu u u iznosu od blizu )? miliona dinara,

L NAUKA: a) Za naučna dela, isl Zivačku delatnost i ist aćiVacwe ıiećuicale važe narodni

Mavob Bagiauvni sf; | ii |} 1. Dr. bamec Maks, šef Iristituta hemije / SlovenacKc akaaemije žnanosti i umetnosti u Ljupljani, — ža nauvtli rad »Kunuuke studije« ı za rad ha pyoizvoanji metalu! Škog Kkoksaliz domaćih ugijeva '20.UUO idi-} nara; 2. Dr Halenoyvić Hivsunir, vanre profesor Svčučilišta u Zagrebu, za, naučno igtraživački rad iz oblasti organske hemije 100.000 dinara; 3. Dr Peterlin Anton, rec" dovni profesor Univerziteta u Ljubijani, za naučni rad »Klobčičasti model i nitaste molekule« 100.000 dinara; 4. Dr Savić Pavle, profesor Univerziteta” u „Beogra.uy, za naučno-istraživački .rad iz oblasti niskin temperatura 100.00 dinara; 5. Dr Hadži! Jovan, redovhi. profesor: Univerziteta U Ljubljani, za naučne radove »Problem mezoderma in. celoma, v luči” turbelarisie teorije knidđarijev« i »Problem/ celoma in seBmenhtacije v-luči turbelarijske teorije 'kniVidmar, Milan, profesor Univerziteta u Ljubljani, za radove »Električko veleprenosne proge v sVetlIobi telegrafske enačbe« i»Aluminij V progah« 100.000 dina> ra; 7. Dr Poljak, Josip, upravnik Geološkopaleontološkog: muzeja u Zagrebu, za naučno-istraživački. rad iz oblasti geologije 100.000 dinara; 8.,Đr ~ Karlušin Miroslav, vanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu,

osobina naših ruda 80.00 dinara; 9. Dr Stevanović 'M. Petar, docent Univerziteta u Beogradu — za. naučni rad »Donji pliocen (pontiski kat) Srbije i susednih oblasti« 80.000 dinara; 10. Inž, “Milosavljević Miodrag, docent Tehničke velike šxole u Beogradu, za naučni rad »Stabilnost pravougaone ploče ojačane rebrima« 80.000 dinara; 11. Dr Vujić Medicinske velike škole u.Beograđu za' rad »Encophalitis „larvata« . 80.000 dinara; 12. Inž. Stojković Lazar, direktor Pokrajinskog zavoda za poljoprivredna istraživanja u Novom Sadu, inž. Gipsman Bugenije i inž, Kislovski Sergije, naučni saradnici pomenutog Zavoda, za njihov zajednički rad na stvaranju novih šorti kukuruza, suhcolcreta i jaro-ozime pšenice 100.000 dinara; 13. Đurđev Branislav, kustos Zemaljskog muzeja u Saraievu za istraživanje doba tursko-osmanlijske vlađavine u našim zemljama, 80.000 dinara; 14. r Tavčar Alojz, profesor Sveučilišta u Zagrebu, za istraživanja u oblasti selccciie 100.000 dinara; 15. Dr Melik Anton, rektor Univer-

'ziteta u Ljubliani, za naučne radove »Ju-

gHoslavija« i »Mostiščarsko jezero in de-

diščina po njem« 80.000. dinara. ,

b) Za podizanje, unapređenje | organiza”

ciju naučnog rađa i naučnih ustanova 'nagrađeni su: ·

1. Tnž, Lobe Feliks, redovni profesor Univerziteta u Ljubljani, za organizaciju Mašinskog instituta, za naučno-istraživačiti rad i važne tehničke konstrukcije 120.000 dinara; 2. Inž Goljevšček Milovan, redovni profesor Univerziteta u, Ljubljani, za naučno istraživački rad” iz oblasti hidro-

· tehnike i za organjzaciju „Hidrotfohničkog

instituta 120.00 dinara;' 3. Dr. Štampar Andrija, pretsednik Jugoslavenske akademiie znanosti i umjetnosti u Zagrebu, za orgdanizneiju i unapređcnie zdravstva 80.000 dinara; 4. Inž Kavić Ljuđevit, direktor Pedološkog instituta Zavođa za Dpolioprivređna istraživanja u Sarajevu, za OTHanizaciju tom. Instituta 60.000 dinara; 5. Srpsko lekarsko društvo u Beogradu, za orđanizaciju maučno-stiučnog rada irza:;pOpularizacjju medicinske nauke. 100.000: đinara. ·

c) Za unapređenje metođa i proizvodnji nagrađeni su: .

1. TInž Popović Boža, glavni inženjer, Biroa za unapređenje proizvodnje Ministar– stva rudarstva PNRJ, za rešenje zadatnka proizvodnje metalurškog koksa 120.000 dinara; 2. Inž Logomerac Vladimir, šef odeljenja tehničke kontrole Željezare Sisak, za rešenje problema pripreme baritnih železnih ruda iza omogućenje njihove primene za proizvodnju sirovog željeza 80.000 dinara; 3. Inž Dolenc Anton, profesor Univerziteta u Zagrebu, za uspešan rad na projektovaniu, konstrukciji i mon= taži velikog električnog generatora hidrocentrale Mariborski Otok 80.00. dinara: 4. TInž Žeželj Branko. director Građevinskog instituta Ministarstva građevina PNRJ, za teoretsku razradu, konstrukciju i izvođenje montažnog građenja betonskih mostova 80.000 dinara; 5. Inž Černi Jaroslav, direktor Hidro-projektantskog biroa Ministarstva elektroprivrede FNRJ,· za doprinos. pitanja racionalnog korišćenja vodnih snaga u energetske svrhe 80.000 dinara; 6. Inž Jevđević Vujica, naučni saradnik Instituta elektroprivređe Miništarstva eclektroprivređe FNRJ, za doprinos pitanja racionalnog korišćenja vođnih snaga u e nergetske svrhe 60.00 dinara; 7. Inž KleInđist Matej, instruktor Pilijale Hidroenergo pro|eMta u Ljubljani, za razrađu novog tipa hidro-elektrane u stubovima 50.000 dinara; 8. Tnž Žugai Mlađen, instruktor filijale Hidro-energo projekta u „Zagrebu, zna više većih projekatn hidro-elektrana 50.000 dinara; 9. Inž. Vušković Ivo, direktor Instituta za turbo mašine u L,jubljani i Marinček Zđenko, pomoćnih direktora istog Instituta, za proiektovanje, konstrukciiu i izradu prototipa crpke sisavac za hiđraulično. vršenje zemljianih „radova 50,000 dinara: 10. Inž Pipan Boris, službenik Ministarstva građevina NR Slovenije, za primenu naprednih metoda rađa u hidrogradnii 80.00 dinara; 11. Inž Šviglin Mirko, služben'c fabrike »Rade Končar« i inž, Bosanac Toma. šef odeljenja iste fabrike,, za“ rad na konstrukciji simhronih

eneratora. za hidroelektrane 80.000 dina-

a; 12. Inž. Jaklić Otmar, službenik Tovar– ne splošnih metalnih izdelkov u Mariboru, za uspešno projektovanie i izvođenje hi+ dromehaničke opreme hidrocentrale Mari= borski Otok 50.00 dinara: 13. Inž Dobro= savliević Slobođan. profesor Tehničke velike škole u Beograđu, zi konstruisanje benzinefcih "motora sa vazdušnim „hlađeniem traktora i kamiona 60.000 dinara: TInž Ne” storović Bogdan. inž, Cvetić Milan, inž.

Zubakin Aza. inž Kimer Julij. inž Marković Dušan i inž Mesarović Peđor, inženjeri

*

nagrade zaslužnim

nauke i kulture

\ j :oa Glavne direkcije inPOL je npigFa zad d struktivnih

* dustrije motora, za izvadu kom

upnom ~

% Š =

df”

Wlađimir,' profesor ·

„lbrike~ vagona »Đuro Đaković«

"'Bke industrije

„nara; 17, Cerar Dra

| vić« 50.000 dinara; 20. Erbežnik Sonja,

'nut na proučavanju i

+talja za vazdušni motor, kamion i trakOE točkaš, tri nagrade po DU.UUO — 150.L00 15 Inž. Šel Jovai, nameštenik 1au Slavon= om Brodu, za konstruxciju i izradu parOBipdgara i parnog valika 60.000 dinara; 16, Inž. Jamie? YO MAUS BirOa če :edenje proizvodnje in.starstva HnaprsaeidS PIPNJU, za uspešno projcke Železare Sisak 50.000 digo, Viši industriski tehak, Za uspešnu izradu 0.0000 dinara; o o wić Alija, turiar u ruđniku uglja BreLos doci organizovanje brigadnog sistema ida 1 potstrek razvitku pokreta za Misoku produktivnost u rnadarstvu 80.000 dinara, 19. Gača Ađam, nadmonter fabršlće vagona „»Đuro. Đaković« u Slavonskom "Brodu zatorganizovanje i izvođenje radova montažne rupe preduzeća . »Đuro tea 'stilna radnica iz, Zagreba, za d sa novim RigtodariB na više strojeva 50.000 dinara; 21, Rudolf Jančar, apo TO Bada. - OC: ubljani, za uspen elektroveze u Li j Ja urednga a zu 50.000 dinara; 22. Hrast silvo, Grude Mišašijan, A Sgbial Franc, Jenko Slavoj, Blokan Milan, inž Leskošek Drago, inž. Vedam Albont, Drežić Rudolf, za uspešam rad 1 unapređćnje Instituta za elektroveze 80.000' dinara; 23. Ražinger Stanko, poslovo= đa' grupe Simens-Martinovih peći u Železari Štore, za uspešno organizovanje rađa na Simens-Martinovim pećima 50.000 dinara; 24. Brankaljoni Anton, pomoćnik direktora Železare Zenica, za racionalizatorske

dinara;

tovanje celektran

ničar Železare Sisi projekta Železare 9

· radove i za organizaciju takmičenja u že-

lezari Zenića 50.000 dinara.

d) Za najbolji univerzitetski udžbenik i priručnik nagrađeni su; · . | 1. Dr Todorović Kosta, profesor Univer= ziteta u Beogradu, za udžbenik »infektivne bolesti« 50,000 dinara; 2. Dr Farmakovski Vladimir, profesor Tehničke velike škole u Beograđu, za udžbenik »Parni Kkotlovi« 50.000 dinara; 3. Inž Bavić Kirilo, profesor mehničke velike škole u Beogradu za udžbenik »Građenje železnica« (4 knjige) 50.000 'dinara: 4. Dr Bubanović Pran, profesor Sveučilišta u Zagrebu, za udžbenik »Hemija« (4 knjige) 50.000 dinara; 5. Dr Saltikov Bergije, profesor Sveučilišta u Zagrebu, za udžbenik »Opća bpatološka morfologija« i »Specijalna patološka morfologija« 50.000 dinara; 6. Dr Marković Željko, profesor Sveučilišti u Zagrebu, za udžbenik »Uvod u višu analizu« 50.000 dinara; 7. Dr Kogoj Franjo, profesor Sveučilišta u Zagrebu, za udžbenik »Dcrmatovenerološka propedeutika« 50.000 dinara; 8. Inž Micić Petar, profesor Tehničke velike škole'u Beograđu za udžbenik »Osnovi konstrukcije čelika i čeličn' konstrukcije zgrada« 50.000 dinara: 9. Dr. Kašanin ı Radđivoje, profesor Tehničke velike škole u Beogradu za udžbenik »Viša matematik-« 50.000 dinara. .

e) Za najbolje delo iz 'popularizacije nauke t nagrađeni su: ·

1. Dr. Tućan Fran, profesor Sveučilišta u Zagrebu, za rad na području populaiizacije nauke, 50.00 dinara; 2. Hrvatsko. prirodoslovno društvo u Zagrebu, za rad na području 'popularizacije prirodnih nauka 100.000 dinara; 3. Prirodoslovno društvo u Ljubljani, za rad na popularizaciji prirodni hnauka 100.000 dinara; 4. Srpsko biološko društvo u Beogradu, za rad na pOopularizaciji prirodnih nauka 100.000 dinara; Casopis »MBlektrotehnički vesnik« u Ljubliani, za rad na popularizaciji naučnih dostignuća iz oblasfi eleWtrotehnike 0.000

dinara. Za pozorišnu umetnost nagrađeni su:

1. Jan Slavko, reditelj đrame Narodnog gledališča u Ljubljani, za režiju komada »>Hlapci« prva nagrada 100.00 dinara; 2. Stupica Bojan, glavni reditelj Jugoslovenskog: dramskog pozorišta, u Beogradu, za režiju komada »Dundo Maroje«, prva nagrada 100.000 dinara, 3. Levar Ivan, prvak drame Narodhog gledališča u Ljubljani ,Za ulogu Kkmalja Lira u Romadu »Kralj Lir, vaavayunagvada, 100.000 „dinara; 4. Kraljeva Božena prvak drame Narodnog kazalšta ı Zag"ubi,-za 1ligu: Ane Karenjine u komadu »Ana Karenjina«, prva nagrada 100.000 dinara; 5. Plaović Maša, prvak drame NarodnoF pozorišta u Beogradu za Ulogu Hamleta u komadu »Hamlet«, prva nagnada 100.000 dinara; 6, Sever Stane, prvak drame Narodnog gledališča u Ljubljia– ni ,za ulogu Jermena u komađu »Hlapci«, prva nagrada 90.000 dinara; 7. Laurenčić Jozo, prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, za ulogu Pometa u komadđu »Dundo Maroje«, prva nagrada 90.000 dinara; 8. Crnobori. Marija, prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, za ulogu Sonje u komađu »Ujka Vanja« prva nagrada 90.000 dinara; 9. Stupica Mira, prvak Jugoslovenskog dramskog poZorišta u Beograđu, za ulogu Petrunjele u komadu »Dundo Maroje«, prva nagrada 80.000 đinara; 10. Dr Klajn Hugo, reditelj „drame Narodhog· pozorišta u Beogradu, za dosađašnji uspešan rad na režiji, prva nagrada 80.000 dinara: 11. Dr Gavela Branko, reditelj drame Narodnog gleđal'šča u Ljubljani za ·režiju komada »Krali Lir«, prva nagrađa 80.000 dinara; 12. Kjostarov Dmitar, reditelj drame Narodnog teatra u Skoplju ,za režiju komađa »Nemirna starost«, prva nagrada 80.000 dinara; 13. Severova Sava, prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta ı Beograđu, za ulogu Pahove u komadu »Ljubov Jarovaja«, prva nagrada 80.000 dinara; 14. Jovanović Ljubiša, prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu, za ulogu Stanoja Glavaša u komadu »Stanoje Glavaš«, druga nagrada 80.000 dinara; "15. Skrbinšek Vlađimir, prvak drame Narođnog gledališča u Ljubljani, za ulogu Lude u komadu »Kralj Lir«, druga nagrada 80.000 dinara; 16. Petričić Josip, prvak drame Narodnog kazališta u Zagrebu, za ulogu Vićenca u komadu »Povlačenje«, druga na grada 70.00) dinara; 17. Prličko Petar, prvak drame Narodnog teatra u Skoplju, za ulogu Položajeva u komađu »Nemirna starost«, druga nagrada "70.000 đinara; 18. Le varjeva Ančka, prvak dđrame Narodnog gredališča u Ljubljani, za ulogu Lojzke u komadu »Hlapci«, druga nagrađa 70.000 dinara; 19. Bobić Ljubinka, prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu, za ulogu maike u komadu »Stanoje Glavaš«, druga nagrađa 60.000 dinara; 20, Riznić Nađa, pr= vak Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, za ulogu majke u komadu »Duboki su Woreni«, druga nagrađa 60.000 dinara; 21. Cesar Janez, prvak drame Narodnog gledališča u Ljubljani, za ulogu Kalandera u komadu »Hlapci«, druga nnagrada 60.000· dinara; 22. Đoković Milan, direktor drame Narođnog pozorišta u Beo< građu, za režiju komađa »Stanoje Glavaš« druga nagrada .60.00 dinara; 23, Milošević Mata, rediteli Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, za režiju komada »Duboki su koreni« druga nagrađa 60.000 dinara; 24. Šerban Milenko, scenograf Jugoslovenskog dramskog pozorišta u MBeOgradu, za scenografiju komađa »Dundo MekoieS druga nagrada 60.000 dinara: ?5. AO Veljko, prvak drame Narodnog

Zo ta u Zagrebu, za ulogu Vronskogf d komađu »Ana Karehijina«, druga nagra850.000 dinara; 26. Lipa Franc, prvak i _gme Narodnog gleđališča u Lijubljanj, za ulogu Hvastie u komadu »Hlapci«, druga nagrađa 50.000 dinara; 27. Ajvaz Milan. prba Jugoslovenskog dramskog pozorišta u SLICI za ulogu Šerbulića u komadu %» DROJJRRČiŠ. druga nagrada 50.000 dinava; we arčić Viktor, prvak „Jugoslovenskog

ramslcog pozorišta u „Beogradu, za ulosu Sadija u komadu »Dundo Maroje«, druga magrađa 50,000 dinara; 29. Đubajić Dejan, prvak „Jugoslovenskog dramskoe pozorišta ı Beogradu, za ulogu. Bokčila u komadđdu »Dundo Maroie« dvuga ·nagrađa 50.000 đinara; 30. Molka Viktor, scenograf drame Narodnog gledališča u, Ljubliani, za scenografiju Womada »Za dobro nnmda«, druga magrada 50,000 dinara; 31. Arbnba Zvonimir. scenograf drame Nnrodnoš iazališta u Zagrebu, za scenografNu Pnmađa »Povlačenje«. druga nagrada #000 dinara: 32. Bulić W(arlo. član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beograđu, 78 ulogu Dunda Maroia u komadu »Duno Maroje«, druga nagrada 40.000 dmra: 3% Milićević mrnjenm rediteli drame Narndnor? poznrišta u Wiaraievu, za Yežitu Kkomada »Duhoki su HFenvrenie, drneg magrnda .30,000 dinara: 34. Milićević Jovan. član

(Nastavak na četvrtoj strani)

'T~

s