Књижевне новине

[5

. Oana

DRAMA

JMvemijera m Meogradskomi dramskom pozorištu „Veliki nož američkog pisea

So OCA:

Soloklov. „MEdip“ prikazan

Narodnom požatkjibu E

i Nušićeyv „Put, oke sveta“ izx\edew mw Zagrebn Zagvrebačko dramsko Wozo išle sa MHsSspehom goslovalo u Bebsradu

UI Zagrebu premijere novih drama 9. lvanišeyića i.BIhalji Meriua. — 3„Liubay koroti* i „Nevidljiva, j pija“,

U Puli' ofvoremo gpiomirsko kazalište. U Ljobljavi us nela premijera „Mxloije“, a očekuje sec premijera Polrove drame „Rrellji“,

IZLOŽBE

U Beogradu wu izložbe: muladih vaiama, wnčevika IT, Molarovića., alikara #2. IMlićn. zagrpbačhkow

wivoremne

slikara 1. WVojvodića, M. Rrsmanaovića, Zigebački slikar %. Stol-

mil: izlagao ua Rijeei

KONCERTI

U Beogradu 'ie sa MSHeHom zosleyao Tramcu ski "Šanmsomistn My Mom. MNralem muxarfa goskluje ma

veJikimni

đdavski ditigeui Jamwuoš Terenčik Pod „upravopi N. Bauranovića. „izve(densm Betovenova „Misa Solempis".

Roneert Beogradske Milharmonije sm pijanwistem S. Petrovičem.

Hor revidnske akademskog društea mastapa vajedno wu

Reogradskow filharmonijem, *

· O.-ERA "TT. BATMT TT Premijera opere „Mom MElilot" %# MWhojom Beogradska nauecra olvara „eovogodišoje

Pozorišfe macija s Parizu Beoxradski balet » wspelomw iveco „Žizželnu“

Silvieo Bombardeli završio xvuajw MmOVM Operm „Mis Mau dina“, Hoja je sa wspchom prikazana w Splitu.

JMialijani. prevode V. Des-

mwieu. a Poliaci A, Isakovića RAZNO

Poljski naučnici boravili u dugoslaviji

Savez kujižeynika dugoslarije pozvao wu xoste melegaciju romumnskih pisaca

TPrvakinja · Reogradske vopere Mliliča Miladinović % MNmnekom zoslovala w Tursko, Zavtšeno asedaoje Akademiskor saveia. FNERJ Beogradski list ustanovio pagradu od 500.000 dinara, z%* najbolji „jmgoslov\enski" TOMAn * ' mladem mašemi čoveku. : Mdavljeno je da “će godjime „ıı mašu wemlju putovati; šolohov Rrajem maria w Beograd stiže delegacija ćehoslovač= kih izdavača

Vojvođanski slikari preda li OLDUH-u ?2015%000 dim, ao svoja pomoc mzagrebaćkim LSoleramz čiji su alteljei iz-

Mhrajem

roreli.

Formirana redakcija noyog časopisa „Slog“. koji ćeizđavali dve Malice, Srpska i Hrvatskx.

Austriski Rkuliursi radnici

posciili Zagreb

"Preko 10.000 radova na NhonNBurstu dečjih erfeža m ZagTebu 'Rnjižernik Đ,. Ćosić zovorio ma MKknjževnoi pri'edbi u Skoplin. B. Mihailović mit 'Kojižeyvnom petku wu Z/agebn. jedna gtupa Beornde skih pisača gosiovanja mw Poo žareveu. drusa u Sarajetu. Savct em Bmlmaru | Subije

raspravljao o sikuaciii u Rojoj se malaze Muzeji donefa adluka da se radi na poboljsanju žaja.,.

njihovog polo-

mozlo mičim da sec

Cetinju, on se Srpskoj 1%5 gsodine, mapisima u

lost, u koju je Mostić pred MWraj sLoleća.

S je, dok su glumci uisrav _ portret — „Jednnp et

zak WVWukosavliljev

su bile i poslednje

Nadi, poslednii tešmji

otseo je u poznatom sečivali mnozobrojmi

galetriiu

| __Modernu

La- |

doc

srazmerno Slablija od Ma i Pere šŠSegedinca, stavliena ma repetioar SI

svoj

na bplatnima o\cKoV

Thesta W. Par

Pariz na slikama Bernara Bifea

Poznati savremeni ika Jser. na Bifc, koji je tokom bpošsjednjih godina preko niža izložbi

štekao internacionalnu veputacıiu

i aliymisao orginalnost švoga ta-

lenta,. pošto je obradio miz tra» tiva, od bicikla i alata do vaznjh sa i civrkuskogpr štipuypa;'p)j, 0O"8e. onim“ slikarima'.k čili naja „Bila pit

duži

Na slikama Be kazana, šu 58a)0) roniotnjja ZU. , .plozsraAČui)H beličastim nebom on je jo Sve što mu dje nalngmalo kušivo criača. Naj vi su obuađeni na i ski način. Ali kući iBy:19 spomeniči..'i uoštovi Patiza me deluju mohotono nm oko pošmau'ača, Na platnima

Met

»ilem prikazana je samo piulboralmi grada, Ajfelova kula, Vandonmss ir'8. most Sen Mišel? ulica” Rivolk.i niz drugi spo

„Muuenika, Pariza šu bez ljudi, pu-

IZ STARIH DANA...

Premda 3%e Koslićev društvemDi zlcd n osobenim psihološkim uslovima gotovo dve decenije neprikosnoveno uobličavao, ' zlo opadanje osamdevetih godina NIN veka nile spreči, jer je doslo minovnz pošledica niza sloćenib uzroka, Neospornu, pretežnu Kyivicu snosio ie Mvustić otklonjivo ispoljenih nastranosti, vaniu, urođeno osoran i veoma | prema ljudima } mjihovim osećanjima, pamficfim:ı najniče vrste, on je najpre izazvao prezir, a potom i krajnju ravnodušnost sredine, godinama oglušavala,. Nalazeći SC u publici Zeti i — odveć surevnjivim napadom Na čevića, koji je, posle m nien majomiljeniji pesnilc: vih Sim patija ona dugo nije mogla da mu Oprosti. Nemi-

Zapa0,

Wada je 189% zodime, MiImyua ĆGILDBOJUČVIĆCaAaJ

alog zatišia, Opet postao

pskog narodnog pozorišLa

u Beogradu, ta dje pretstavljalo prvi vidni ti vmak poboljsanja ovih odnosa, Kostić se u OVOM to vreme upozmao i s Markom „Muratom, koji

ali komad, izradio njegov

ih najboljih likovnih i siholoških stuudiia (Počorisui Muče,j u Beogradu).

Potstaknuta izvođenjem komada, i

kanović izvela je dve uljane kompoziciie: O dl a-

oslobađa Vukosava : 1 interpretacije MWniževnih tehk-

stova O srpskom slikavstVu XIN, veka, · 1! : Posle susrela sa Bukovcem, o čijoj Je izložbi 1885 zodine dao Veomit lep” dođir ie Bostić 18% godine u Beć . Grand hotelu. sde su ga DO prijatelji. | 30-o0g Septeonbra uveče trebalo je da mu dođu Paja

Predić se pismeno izvinio RO-

sti. Peršpektiva je besprekorna i cćea Panin, re: Ma Ot:gimaldn mačill, OSI

nwtisnut-~„pečat, nosi,i.

Bifeove",i

diyidual. Umetnost Evrope kroz vekove

U folka nekoliko godina. u više evropskih grelova „priPeđemće &u i je su imalc za, Cilj da „4... yaane hh ke. ppavce i atrujanja,,a eV ji umcetnoskli tokom. vr "Tako će, maprimer, |-1958. godina biti jubilatna

“a gpvad, Minhen, gde > se u toku. jduće ~ godime održati izložba . umetnosti »okokoa. "o

Će biti ujedho.i poslednja, W”TniAu manilestacija koje su podela izlož „Myuopski Mhuamami/ e 1954. godine. a, nastavlje 955- godine izložboni „,Prijum! maninizma* av Amsterdauwju 1955 godine, dzložbom „barolkne umetmošti“ u Rimu 21956. godine .i pie «*užene ove godine i/ložbopi „Umoeftničke blago srednjeg veka"

u Parizu, A 8 k) r. Freeći roman IPrapsoaz Sagan

MHćransoaz Sagan

dan, iu)Ja jc velilcu

„Dobar osmeh" dobila

Pisac romana i „Izvestan svojoj 19 godin „Nagradu Kı dela od izv ma kao nc} Bujakdinmje „kao j ciničn, vedočan

ikce" | čija su prva ıib krugova oCeljJe-

VU-

ljna za n ene vanredno stvo , e

s

acraciji u dekadcnc zaV : neđavno i SVOJ ti roma. se me zma našlov muJenog novog romana, ali je poznato da e u poređenju sa puethodni ima veći broj ličnošti, ukupno ta,

Laza Kostić i Uroš Predić

IL pesnički w-

njegovo na-

kao nezbog svojih neSklon nipodašta-

sto hezobzitan usltemio

Koja se o njeza to vreme DB najvise zžameio i Crnogorki Branka Itadi-

slomavlienie ovih slm-.

trajala je sve do iako ne-

mjegova Gordana

mirljivi/ji slikarka Beta Vu

četu TI Gordana

iz tamnice. Ovo

prikaz u savalevs'oj sa slikarima vac u. Sa Zenom WJu)lifaucın .

tcove

Između ostnil,

MOŠĆU,

Jovanović i Uroš Predić, Kako je Jovanović bio parativnu sprečen nekim ličnim obavezama, a Predić opel, 2MWroge vboz Mratkog botavka u Beču, želeo da iskovrisu vreme Panije predviđenim odlaskom u Pozorište,

i osobito u MNiinstlerhaus -- do

\

Poslednjih godina Vitonio WGasmalh se afirmigsao Kao „edlamn odć na:iboljih interypiciators, &ekšpirovih dela u Ifaji}i. Posle ..FfamletA“, On iz medđelje u nedelju na-

Vitorio Gasmanl kao Jago i Otelo

&šiupa u tipnačeći mnaizmenično i .njegovogp aAifagonistu Jaga. Ne. slici: Gašman

u jednoj sceni „Otela,

A Nov roman Lorensa Darela

Tošle bauz&e will skoro .dye de cenije ı JB,oadonu je ovih ana izišao iv štampe drugi oman književnika: JT,orensa Daela, se pomalo gzoličnim naslovom: „Džustina“. 'D međuvremenu JDarel ac bavio ijskljue Oezijom i mapisao je više

satom među kojima se > ističe mjesove Prva bitka „Im limi zavičaj“, JOobar deo Date lavib pesama obrađuje moiive i bpejzaže ša grčkih ostrva.

Prvi roman JTotensa& Darela „OCwa Knjiga“ obiavljen je godine. Kuitičai su ga dočekali se mnogo” pohvala. I sam To-

S. Mliot,· koji je riešetak

ai a pretstavlja.ju minacijua i istovremeno OdUmijranje Yiomana kaa Mnjievnog voda, govopeći o „Grnoi Kmjizi“ porekao evoje nekadašnje mi šljenje izjavom ida, je fo „po die}jo ·- jednog. “TLOVOg eligleskog yjiscća kojc daje izvešne made «la Če u PDudućnošt} pobedill imsgi maišVyna~ proza“. Ali, a alost, Mnjiga nije maišia ma sličan pi jemi i kod pulbjlike, „Crna iwn.jipa" je doživela samo dedmo izdanje ne engleskom jeziku i to u Parizu,

Za litera!no stvaralaštvo i.orensth. Dal:ea pišu engleski XKxitičari — veoma je katrakle? Č na, neobična ljubav pena goj lokaciji radnje, duboko osh ćanje za" pejzaž i geograIska mesta. Najbolja, MHustracija za ovu DalPeovu, osobinu „je sledeći odlomak ia njegovog drugog IU mana: „Mi smo deca naših pej važa, Oni utiču na naše DonaBanje pa, čak ima način mišljenja. e

Radnja „Džuštime“ se odvija ı egipatskom gradu” AlekganBitišanje ličnosti Oyoga sagledava so u punoj meri tek u vezi &% oVim. gradom, Be# aleksandriske panorame i altičkog podreblja glav mi akteri bj, bilj bledi, Geo živolmi put lepotice Džuštine u kojo: je Darel petsoni[icirao sliasni, 'senzualni:i skeplički duji Aleksandrije Č ~ je YVezan za ovaj lučki grad, kosš Darel mnešuninjivo JMinogo VOU,

U romanu Džustine pojedinj Teritićavi vade „ldugu u,četiri de-

ao a ı

yıomatna

la, na Lemu ljubavi". Gdavne *Tić nosti su JOžustina, njen bogati muz Noesim, igracića, iz NnOCHNUOB, lokala a i jedan engleski wyjzovnik. Svi Četvoro se sLćća u Aleksandriji oko 1980 odime. Zalim, . još mnmekoliko porednih ličnosti među kojima ;

istiću pyrVi mvuž junakinje WMO-" inana i komičnj 'majo' ·Bkobi, TĐPrema ·prvibi tecćenmijama ıO-

man. „.ĐDžustina“ je modetna, Y\I sa

tragedija,

lo lepo mnapišana se u ehžl

kvalitetima kakvi

«koj literaturi misu pojavili xlugi niz godina. U ovou .omanu došla je .«o vražaja | sasviUm aspecitićua Iaa telinika pisanja. Auior je iva „muzičkom“ a poltui sam obj kroz

ašmn! ličnošti: „Iiitan unazad i Oštavlja i koja mema »& puotačku jedan grob, Već, #6, maprrotik, nalazi iznad remena i lagano se ohtvieće oko svoje OŠ da, bi obuhvatila. celo piČGanle, Sve čČinjemice mne šođe ka bič nosti i ćvugim budućim “i nicama, "Lo je stapanje puioši i sadašnjožti gde se Ma mno mestima. nazi'e budučnoPt",

A Kaadidati za »Oskara«

U Holivudu je Već izvršena, 36. lekcija glumica, glumaca 1| rež} sera koji dolaze u obzži» za dobi janje najveći Tilmske nagade.,

Najveće izglede za. dobijanje „Oskara“ za galvnu žensku UloOgu ima Ingrid Bergman Za, IDlU a filmu „Anastazija“. Zatim &le de Karol Beker („Lutkica“), Ketrin ITlIepbern („Babrikant . ii8še%, Debora Ker („Kralj i Ja”) i drige. o

Od glumaca majogbiljniji -prć tendenti su Jul Brajnev („Kralj i ja"), Džems Din („Div“), Kit Daglas: („žuđnja | #ža Životom“) Lorens Olivije („Ričard 1I11“) a Tok” Hadson („Div")., i “ Među ežiserima se“ spomeu.u “Majkl Ahndetson za Iilm „Oko

sveta za SO dana”, Vilijam: Vajle z& „KDMuijateljsko mbeđivanje" Prodi „Stivens , A, Tilm, „Div“ ı iing Vidor za „Rat i miu“, Kao najbolji interpićtatori spa "ednih, uloga, predložemi su 1)OMN Matej za ulogu ı filmu „AMVUMLObuka, stanica“, Amtoni Perkins („žudnja za životom") i "Milk? Runi („Smeli i hrabri") 'D drugi,

A VIL pozorišni - Li 'ĐDOZorismiı festival a Bolonji aMtalijanski nacionalni pozori)} [eatival odižaće se OVE godina n, bolonžjakoni „pozonjštmi Duze od

7 mara, do 24. aprila. Cela mani'Teslacija će biti pošvećena DO-

salo 20 godina decembra prošle KROodlime, :

Na, reviji pozovišta učestvovaće 1 dye pozorišne rupe iz inostvan atva, iMfeyrmacionmalnog iemomez. Anseml)li trinaest pozorišta, m ukupno petnaest komada, smej, \Aće &o na ıepertoarn Pozorišta Duzćč, u Bolonji u toku pedešet dama, trajanja Mestivala, +

Pebtival će #e otvojiti Piande-

lovim: Kkoma&adon „Manon ie jednš ozbiljna stvar". Italijanske požorišne frupe izaVođiće još dva lhomiada, istog autora. Pored mekolj

'o cdramn, savremenih italtjansiib

Pišacd, italijansk& ĐozžOvnišia će prikazati publici i nćckoliko šta nih dela: šehspirovoag „Olela“ u izvođenju »Dpozovišta lilmskog i po zovišnos glumca, Viltorija Gašsma“ na, „Dnevnik. Ane Moank",.„Dus put dala, OKO noći“ od Q'Nila,

' 'Zanat gospođe Uorn“ od Ber-

mada Šoa ı „Groficu Juliju* od

Auozuzia Stindberga, Trikaziva-

niem jedne komedije Kayvla Goildonija, biće obeležena i 950 godi wa od smbti ovog velikog italijan skog komediograla,

Tiancuska Komedija pretsfavl-

wmabom “dramskom pisgu lLuidiju će se ma OVOM Testivalu delom Tirandelu, od Čije se smrti na- Anti WWonterlana „Pont-Rojal“,

"Tek w jJamuaru ove #godime 54 svojom “tužnom komedijomnr »Valcer :toreadora« Žan Amnui je Wonačno osvojio sleće američke Kritike ij publike, Trebalo ic da

prode deset godiDa da hi 195:

Bg. »Bal lopova« i nešto docpjje »Bevac (u adaptaciji Liliem MHel

anan) otvorili Anuju” Ppul, Ra us-

pehu mz pozormicama Biodveja., U toku Iog perioda. igran ic Čilav niz njegovih MWomada bez

' uspeha A tu je sudbinu podelila

čak i »Amftigona«“,. Koja je dožčivela u 1946 #odinji samo sedam“ uaesi prikazivanja. |

Američka publika od pozorišta pre svega lraži zabavu i.komad »Valcer torcadora«, koji je pisan u obliku tipične Trancuske farse. bio Je veoma prihvatljiv za mju. Doduše, Anujev komad mosi takođe i pečat pesjmizma, nemira i Zgađenosti ma Život ko ji mogu da poremele mitmu MDavun ali je brosečan američk srađanin, po rečima jednog brod vejskog MKritićara, veoma daleko od francuskog raciomalnogp i skepiičnog- ma i malo sklom da delo doživi prvenstveno kroz 16 elemente. Otud ne deluje Dimalo čudno šio jie »Valcer torcadorać. u osnovi tuzan komad u Život jmu putizvuk bezbadđežnosti, pretvorem, u režiji MHerolda WRlermenza, u veseo, razdyagam ko mad, u šiPoko maslikan pokrel života slićno kao šta lile to bjo slučaj Sa Morton Va,Adlerovo »Provođud?i!holme,

U američkoj verziji komad nije ostvaren u. realističkoj, Tormi već u obliku 14156, u MWekoj VI sti lude neslvarmožti u kolej »M sve wredmnosfti jzvinmute, ličnost komada Jedan'xtati genenal, šafmahntni fazvratnik, po*

kome

Glavna ,

Anujev »YValcer toreadora«

u Americi

stala Je lako Magikomična i simpatična a *Valcep: torsadora« širohi karpeval buđalm koje zapadaju iz dedme homične apsurd mosti wu (muigu, General, pak, sam Sebe Smatra čovekom od časti ali se to uskoro pokazuje kao pompezna VaAlka, NJeČšova slavua osobina je da Čezme za prijatnostimna. domačeg Živolia a to je uslovljeno dugogodišnja bolešćn njegove Žene, Sentiimentalan pečat Seneralovom Živolu daje sedamnaesiogodismja | Ve?ža sa jednom provinciskom · devojkom wu Kkoim se Zaliubio u MMadosti igrajući, jedne večeri, Val: cer lorcađora i koja ga je čeKala Kroz sve ie godine, čČuvainći „*oju mevinost, ı. potajnoj nadi da će generalova Z7e6Ma Ivareti, Ali kao i uvek Velike nade se nisu ostvarile, .

Mako je pisana u fovmi bučne farse komedija »Valcer 107ć adora« Ima melanhojicnu subpslancn i pruža Amnuju mogućnost da još jednom skine masku. s#& čovekovog verovanja u vrline, u ljubav, u poštenie i čitav Wiz drugih vrednosti (počev od bra ka i vojničke slave do muedicinskog mapretka).

A Korbizijeova Szložba u lusbruku

U francuskom Tnslijtutu u Inš bruku otvorena je izložba koja prikazuje zad “uancuskog ; alhir tekte Koubizijea. Izložba se šastoji od oko 80 Totognafija:i1 Oliginalnih' skica koje je napravio Korbizije., : r# .

v. S.

A Ni

Šekspir u Japauu

U pilanju je „Muvavi ptiresi novi film AKipa -Kurosave, u kome je tema „Magbetla“ prenela

u okvire zbivanja a „japaj ili za, vreme kvuvavih građa? veka. Aui

rakova, u toku XVI u dobro poznaiih Tihnova, „Rašo“ mon" i „Sedam šamuaja“ sani,

tema je pružila „dovoljno mate!]= -Jala: da realujeljerdap napet Tilm kojodđ prvih kadrova da završetka nosi bečajeibistva}i izaziva osećanje užasa 'o,; gledalaca. Magbet Orsona Velsa u ofinošu na Japanca Taketo Višizua, koji jedne noći ubija kopljem yoge „gospodara& Kuniharu Cuzukija, je blago rečeno pitom.'Za evropškog sledaoca dstičn Myitičai

pravo je otkrovenje kako je ova,

jema, Wavršeno prilagođena japan skom ambijentu: Sama — naštavljaju oni —- izvesne scene 88 mlaglom i olujom su šuviše naglaše ne, Okolina u'kojoj se odvija tad nja dobile je tako mračan izgled.

da se ima utisak kao da Since

mikad ne obašjava "fe kvrajeve,. Glavnu mušku wlogu-' Vašizua

· intePpretiFa T'ošii Mulfine, koji

je i u vanijim Kurošaviniui filmrg vima bio' protagonista, Njegovu glumu karakteriše žavannedna 12ražajnost lica, koja olkmiva syt nijanse haspoloženja. Ulogu njegoye žene, Japanske ledi Magbet, iumači Isuzu „Jamaxla, jedna, od majvećih. japanskih filmskih glumica u toku poslednjih: dvadeset godiha. "i yet E

POCI O

nom)

250.000 kmjiga godišnje

Prema podacima koje dje ob,aOrganizacija ujedinjenih na-

za prosvetu i jultutrı NERKO),u svetu se svake gSOfine objavi oko '950,000, novih

knjige u tiiražu od oko pet mililarđi primeraka. Najveći „i Zi" KiiiBa su SAD, Ve tanija i M'ancuska, Samo cuskog jezika/u toku ( preyedeno je preko' 2.000 a na 16 rirugih jezika. UNHSKO u svom biltenu {take đe primećule da je zrašpodela OVOF OgrOmNnog oja knjiga po pojedinim vwemljama veome mera nomerna. "ako, naprimer, od ukupnog: broja objavljenjh knjiga devet desetina #se šliampa uzglavma „Osam. jezik na 'engleskom, „u | skomi.i nemačkom, Oya pojava še objašnjava pretežnon Kkonceniacijonmi, izdavanja, fenmjiga u .nialom broju zemalia, Budući da se wd ikupnog btoja knjiga koje se ob jave u svetu samo u 'desel-'zomalja „štampa 75. procenata, .stiač j UNTUSKA, pzeključuju da je dostupna pretežno maunjem slanovništya u 'Syetu.

A

v · l; : [7 .

_ Još jedan muzej u Pariz

sa fran Ošić go-

delu

, nu

Jedan deo Muzeja inodevne iu mecetnosLi u Parizu, koji 86 nalazi u Aveniji pretsednika Vilsona, pretvoren je nedavno lu muzej u Kome se prikazuje postanak i ra zvoj odeće Rvoč Vekove,

IZLOG CĆ

»Letopis Matieeć | srpske,“ broj 1

Na, uvodnom mestu OVOSA bUO= ja štampan je članak Dušajuš 'Puhala „7, S. Kliot kao kujižaevni kritičar“, Izlažući da se „Mljotov Mvitički rad može smatrati dopunom njegove poezžijć, i mo že veoma Noutisno poslužilj kao njeno objašnjenje“, Puhalo še iscrpnije zadržaya na pojedinjm NMnjiževno-leoretskim ešejima .

S. MWliota i lvtdi da Mliet „nije.

Noriterij Kknjibolje reći, taj njega prećutno pokazuje

uspeo da poštavj ževne viednošti, Wkriterij sc Kon ml postavlja (i praktično ZUuJ u njegovim ocčlha”na pojedinih pi ı ali se higdc ne iznosi, jev ga on, kako izgleda, nije mo gsao jašno fomnulisati“, U za. Rključku Puhalo je naglašjo (a

„Mliotove leopije nisu ikad išle do MWraja do dua problema, ali su uvek, arc u Aamom periodu pisanja, S“ rale dosta dobrih. mišli i luc ı zapažanja“, 'jZesme su dali imam Pauduović, Vladimit Kovačić, Brana Miljkovid | an 'Popolovački, „aa Ribnikar štampala Je „Dyce jiče". dok. je Vladimi > OUD-

J

javio pod: našlovom „lluzije frag ment iz romana. -Gayra Đaković im& prozu „JOS dok smo . ili deca“, U „MFelitonu“ Bogdan Ojplić piše o Vojvodini videnoj kroz dela Velika Pafrovića,

U »ulbyrici „MIPročitano“ rPrifković prikazuje Knjig 'Mio.d Pavlovića „M obala", istakavši autora, kao „još jedno novo lice naše saviemene literature“. 'P Ović kaže: „PAv loyić je daroviti· svjedok čovjeka

še savremocnosti, isto toliko

Risto prože

„pristan koliko objektivan i ić

aları u jednom širem i višem smi slu“, Branko Peić se kritički osvrmuo na zbjku stihova lulslava šBimića „Gnjev i pjev“. Milan Tokin je alimativno prisazao Knjige, Virdžinije Mulf' „GOspođn Delovej“ i.,eseje“, 8. Cu·oiČ govori o „omladinskom ıroma>

mu jednog omlađinca“, O „Jli« maciniz, RMenovite' šume" Byanka Ćulibrka, Rubrika „Lištajući časopiše“ zabeležila je liko 'zamimljivijih bojedi-

i -ig sveta ·literature. O-

ef AčČ u „Beleškama“ . piše .o

ložbi vojvođanskih slikara u

nboru, Umetnčki prilozi šsu od jana ćelića, i. Miodraga To-

sića, A »Književnost« broj 2 U ovom broju počelo je objav-

ljiyanje Dnevnika Pere 'odorovića &a napomenama Siniše Pa

unovjća, Imteresanine su ri pjsme" "Tina Ujevića, Oveću bITO zu „Moraci u drugoj 50 into-

miranu · psihološkim preokupacija na, dao je Miođvag Pavloviđ. Pre

wedećno je dvanačst pesama OsvAl

(ia Ramua, „jednog. od najznačaj nijih imena u kultupnom, ŽžiyOtu

AGOPISA

be:

talilanske macionalne mahjime u Jugošlaviji", Miodrag Protić pj še eme,j „wdedan pesnik i njegovo azdoblie“, u kome analiza, vreme i stanja poćzije u Srbiji pre Prvog svetskog rata, MBlihove wuaju i Gopdane, 'Dodoyo i Dra gan Kolundž a. Isliće sa "ogled Milana l-ašaminma, „Iamena gikrića“, MWoji dje ustvari uvod u knjigu Srphsa skulptura od XI

do NV veka, Na jednom. mestu Kašanin Kaž „U wdiskretnosti naše Skulpture ne ogleda še aj-

romaštvo, YeĆ smišljem progra, Naša skulptura me zadvžava. psetioca napolju, pred cvkvom, da, išgubljen ma tigu, u vičVi ŽiVOla, rasmatra Jigure od KWhamenz i pročitava na veljefima svete pri

poveftke, Naša skulptura #zova namernika da uđe unufra, i da onde u {jšinmi, ne U skrovištu mistične lame, lao u gotskim

crkvama na Zapadu, nego u šum. čanoj svectlosti Što navire Krož kube, gleda freske, koje, i same svetlošt, obasjavaju sve zidove, svođove j luke.“ Nastavljajući da gBOVOFi O poetskom liku juiha Hajnca, "Todor Manojlo istiće da je kod, Nemaca , nego sto godina trajala medosto,mna i apsurđma, anatemz protiv jednog plemenitoz i gonijalnog bešnika koji je širom sveta Droslayio svo jj otadžbinu i svoju naciju Kao samo ıwhko iOš koji od njegovih sunaodnika,“, CO U „Književnom ·pregledu'" Miloš 1. ndić veoma, afipmativno piše o litici Stevana Jtaičkovićn. Bandic naglašava sledeće: O suovno svojštvo poezije Stevana Tiaickovića, jeste njena inttove= tovanost: izvori j Koreni mjonor porekla duboko su u pesnjku nikakvj "(ili Y\ceomu) meoznafnj) činioci uliću na formi e Nde> gove poćčtske VV . ništa · Što je izvan njegove lično*l!i, i u skla du, #* tim, takva, Raičkovićova li vika prvemstveno je uypučena «a budi. i rasvetljava osenčene pye~

'dele: nostalgije Wu" čoveku, &MUVO~

višta, tame, žarišta iugc“, Bora ćosić u ubici „IMlmski pregledi produžava. sa dznošenjem 'jedme, subjektivne islovjie filma. fiubyi ka „Ljudi-događaji-knjige“ donosi prikaz knjiga emeričkog pišca, F'ransišsa Skota Ki Ticdžerajđa „Veliki Getsbi“ i „Blaga dw noć“,. Prikazivač, M. I. B. istiće đa jako se „ova, pisac me može ubrojati među Velike: i najveće autore američke književnosti, ol

.u njoj postoji i ostaje kao virio

simpatičan, vrlo određen i Y)DDšto beznačajna pojava“. Predrag

Protić govori o Knjizi Vuka Dyragovića „.Srpskem štampa iszmeđi

dva vata", (dok Đorđe 'Trifunović

prikazuje Rkmjigu Nikole MRadoj-

čČića „Dva Teodosija Hilendarca Momčilo Milamković, pišući o drami OQta MBihalji-Metrina „Ne

vidljiva kapija“, ukazuje đa e „ova drama unela wWvežinme u našu litepaturu · svojim neočekivanim uglovima, sagleđavanja, asnih e dovoljno primelnih ldretanja #Živofa i svojim poniranjem U! nove vidove iragičnogp“"“, Slobodan Topović je pohvalno prikazao sociološku stuđiju Cvetka Koptića „Seljaci industu vadnici“,

A Proslava Glinke u SSSR-u

U SSSR-u bice. ove godine svečano proslavljena ·godišnjića velihog ruskog khompozilo"a Glipke

WnWJiževnozr iu, propratilo io njegovu pojavu beleskoni i veoma kratkom napomenom o majuočljivijim manzma; tglastim, rotemcloznim sWlihovima i njihovoj mera Zumliivosti, Zbog Moje je trebalo »dodati kome tara i gbjašnjemja prevodiočeva jezikac, Rostića e ovan primedba duboko uyredila:

ljiv, nenavikmot da prima udarce,

mostavskom Prijesledwu, Prilično drzak i meRultur3m ton Ovog njegovog napisa izazvao Je daaa Popovića, NI iednom opsežnijom analizom dokazao Istimilosi #0 nje primeidbe, obelodanivši pritom i pravu YVrednost Rostičeve književne vabote., Dokumentovano

neumoljivo. ovaj prikaz prouzrokovao je prvo sislematsko vrženike.

Mišljenje javnosti. bilo Je prilično uskomešitno; ueznatan broj oih, Moje je SŠtvo jos uvek 'zvenij} i razložniji, obračun nužnos!i. U ovonic poru Predić je bio znatno bo~

je duhovito sacpštio Mostiću putem pisama. Mada se Wostić još 190» godine, :s\ na Zmaja, zamerio i Prediću, teunke Ziuradosij, 3 SLU preovlađivila ?elja đa podvuče Koštičeve omaške, on je to izvodio sa izvanrednim osećanjem Denč, sWidon. pisanju, jezika, om S5ć pBrankovih pesama na nemački i odlomaka iz DanWomwmwedije ma srpski,

Cim je počelo objavljivanje PopovićevVe studije, Predić Se javio Mrostiću iz Oylovata, IZne mu i meka zapažanja u ) Kostiću še ta opnajka ma Bogdanovu koi"

veoma *yidela, dićčn da Će je s niegzovim svor» odgovoru, Polaskan ovim dić ie. skrommo, izvinjavajući sć losti i #nedotupavncsli«

primera koji to očigledmo Mrotivreće,. Nabrojeve Letopisa, u kojima dje objavljivan M ostićev prevod MHMam!lcta, Predić za je upoređivao s Mmemacčkiur prevodom Ludwiga e“ ezget-a, mailay/h:ći jim znutno manje reći od Šekspira i Đišeć!a izneo istu misao. To po njemu Wmije samo Zasluga srpskog jevika, Yeć i prevodiočeva, koji je umeo da ga pjmeni kao Vest vajar, Moji nezgrapnoj masi daie oblik po svojoj volji. Istina, bor loga Se i »OpAŽaju olisci lih vajavevih prstiju, oseća se, da Je “iu tuđa volja uticala „da' Se mešto ukajupi kao zdrava noga u MHinesku cipelu«. Pređić, doduse, otimah primećuje da „ftahtvo prisiljavanie ponekad zamara, jer kvari uživanje, koje bi čitalac imao kada bi iste misli i estetske utiske primao privodmnije | neposredmije, . ·

Glasmlkay, u svom Geo bDro-

” komensujetan, preosei1 veomz %6 grub pa ovu molicu Amonimmim odgovVopPom II

BOR

Woji je u SKROG (NVIH—NINX, 1901)

i nezadrživo rušemie *sivaralačkibp prin-

cipa i manita jednog Od najistaknutijih protstav- 7 ON iCEŠ d 7 Predić „kaže nika romaptjčarskih maraštaja; đosledmo sprovede LS even ie TOO er u njegovom no. pokolebalo je čak i pesnikove Mmalobrojde PI a mietu -— kada bi ih, bez Veze 5A ostalim

tekstom, od koša drušog čuo — sada ni on sam nme bi razumeo. Taj nedostatak De nalazi Se u neKostićevo pesmi- mačkom prevodu, 4 pogolovu u engleskom „oriZasenjivalo, branili su ga, a drugl, slivatili su da ie ovo nemli-

3 padljivu jezgrovitost pojedinih mesta (IH, 1), upoMnjiževnoištorisika weđujući ih sa nemačkim prevodom, koji je, bo njegovu mišljenju, u tome mnogo slabiji. '"U „tım trenucima. Prediću Je Kostić »blZi SŠSekspiru no on sam Slo je«. Iskreno j neprelenciozno. Ptiedić podvlači da je bilo i takvih mesta Zbog kojin šČ linfio na Kostića —| GSšto nile malim izmenama | dopunama, bez, štele pe titam stihova, „poneku misao jasnije iskazao. On, Je sva 10% mesta grupisao i saopštio ih Kostiću,!) e :y :

'Želećj da izbegne MWostiččYo

sa prošlošću i

— sa svojim razlozima Za i protiv, koje

ojim opslim napadom on nije ispoljio mi micgovom {eRstu

Radgou je u

dobar znalac nemackog i talijanskog . Taa ea nekoljko putš ozrledao u prevodima Hezadovoljstvo nosi kao osvedočeni prijatelj, koji želi da otkloni senku sa femomena, retkog i u velikih marođa, a posvc jedinstvenog u STpSUVU., On nije hteo da izmese Svoju »mudyosi«e pred javnost, Ha bi svet video koliko je: pametan, x, da Kritikovani tobože, ne zna ništa — hako to obično biva, Jep »nečćga dd toga ima u svakoj Javnoj Writicić, Njemu je milije sila svoje mišlienje izvuče ovako intimno, bez bodlji i surevnjivosti, ije tako prijanja više i anmome koga 5e tice, Mako Mu. OVa kritika niic bita najugodnija, Tostić je, besumnije, Wsetlo da *Č njegova slava neće moći neolinjenz, od!žati, Da Je

vezj Ma mjenom Metodič

teoriju o srpskim prevodima sa čnžlete je odmah izvestio Predonušteniem wbjaviti u priznanjem, Prevbog svoje sMDlehesumuje okvučćn svojim

sastanka mije došlo; eno o RO- losti :dis« esumnj uže im _ ŠASLAR O. iiajućj Tmyu se na raspoloženje za SuUhAr ličnim. stavom. izložio i mjšljenie 0 5A4NOD) MPG- je sla oče : držati, na je U ioavdu" jih dvojice Zacelo s" prijatelisiyO, vodu, NLepim poređenjima „poliBao ic da edokaze čHiBe redo „preko uporatavania RANO die az koje je spontano odžavano prepisku, kako dje sSPpg#ki 'ozik pogdOe Msouvizniji i od GOLU BTURO čddiu avala xe Pledićn, hoji mu ie

Š : 15%35 godđime u izdanju mostavske gleskog. On mspubava Popovićev• primedbb a M" ti, iste EOT a Ž Eo (ie APG eIVaY eravybo AU Lt i3 teke izišao Woslićev prevod šim »neulesno dimim ecimae, naveadleći fa še YA ve 19-08 marta ora %: SIDIIMU RO e

- Wikukava ra anletk uredništvo Brpškog stranicama Kosticevih prevoda Šakapira može umcl OMA. interesantno , pit i

, · i

na mesfa, u kojima je Mostić Sa.

ginalu, Nasuprot tim omaškama, Predić ištiče do- ,

zbog ovih primedaba, Predić podvlati da'ih on iz-

uzajamnosti između umetnosti i Kritike, ukazujući na Morisnost jedme ovakve rašprave, koja bi, možda, Mspela da rasvetli te odnose sa više strana, “Svestan je da mjegova »kritika« nije učinila meki izuzetmiji ulisak — mada Je Kostic neke wicgoave primedbe nazvao razložnimi, jer se sitvatalac u 67-08 godini nc može premodelinali po uečijem ukusu. To pojedincima nije uspelo ni ranije, do: je Kostić bio »ioš viti prule — a još mamie ima izgleda sada kad je poslao »tvydokoran dub«&. Predić, doduše, veruje da Kostić. nista bolje me bi slvorio ni da se povinovao voLij »pozvanih, nezvanih i samozvanih Kiličaa«, jer je pesnik uvek majbolji astvari onakav kakav je, bez izmena i dopuna. Osvrćaći .se ma. Popovićevu kritiku, da bi odobro. voljio ·'Kostića,· Predić pyimećuje u stilu njegovil kalambura:; »Uzalud Kritika Vam kliuka Woš: Vuk dlaku, wikad ćud; a Vi ni dlaku još! Što deje „u Atinn? po neČi mudrom dost':; prostaku nadugo. razumnom zbijenosi«, Kostić je Želeo da ima i Ireći pottret od jih prijafelja, pa se. živo inferesovao kod Pred kada bi mogao da ga potirelira a prifodnoj velićini, kao i da li je potrebno da pusti bradu, na šta,mu je Predić odgovorio da ua njeno Yašćenje ue Želi nikako da tiče, ier je oma i dosad bila samovolina, te je rasla gde ie i kako je hiela, ne osvrćući se na »kritike«. Ukoliko om može bez brade, moći će i porirei. Na Rostićev predlog ila izlaže. pred srpskom publikon, Predić skromno odgovara da ma to i me pomišlja. |

Kadx je Prediću umrla majka, koju le mnogo voleo, Kostić mu je uputio pismo puno topla saučešća; Predića je naročito dimmula Koštićeva sudbina, hoji je ostao bez majke u najraniijem detin.istvu, Uvidevši da je prema drugima Živo bio ioš svirepiji, smirem ovim pismom, Predić se zahvalio Kostiću ma pažnji, koja #a je maučila da ćuti 1 trpi, podnoseći »s prćdanošću ono Što se podneti mohav.

yt ..O Kostićevoj opakoj bolesti 1910 godime Predić je sazmao od Milana Savića. Nalazeći se m 'Beograru, om piše Saviću u Novi Sad da za le ova vest mnogo rastužila i da vcoma Žali što mu je nemozžuće da dođe u Bec — »da još jćdanput čulem Koju reč, —I \ATeč poslednju — iz usta toga našeg velikama«. Izražavajući nadu da su sec lehari i ovoga puta prevarili, pa će mjegov Laza i

sada prebyroditi teskoće, om se Ispoveđa Saviću da “e

bi kraj Kostićeve samrtničke postelje briznua u

blač kao Zena. a to bi bolesnika još većma uzbudilo i naskodilo mu, Moli Savića da pozdravi Rostića i neka ma odnese njegovi poruku da Če ga pošle Sv, Nikole pohoditi. Iskrena ožalošćem, Predić kaže da bi se sa celim srpskim narodom molio bogu za njegavae wzdvavlienie. same da nije toliko nesrećam da %am moluje boga, kojemu Ure“a. da Se moli, 7 - .+

|. Predviđena poseta nije ostvarema, jer je Mo stić ubrzo umro u Becu, 'Frajniji plod te mwiihoyve međusobne uzajamnosti i duhovna afinilela plretštavlja s ljubavlju Yađem pesnikoy porte. (Iz studlie: Veze Laze Kostića »Tpskim slikarima)

| Nenad M. Simić

, i} Kako je proučavanje KostiČeve stvaralaWke, ličnosti još nedovuišen posao, Piedđičeve primedbe DGA ORO JL ošlonce istoričarima, Književiosti, te ih zbog toga autentičnim redom i tekstom Sačpštayanıot dom i tekstom · 1.) nelaćnost} po »Prekralmo Sstlražuć ist ume. i du.

PŠ a Poe 2.) .ncjasna mesta. n.pr. IV čin, 1 izo:

ooayi: Sad · • · 171, 117011 vali govori Laeitu: »Sto god ja bih (tfeba kad bih, jcu bih se menja to) toliko šiete, zapoznice s 108 (koliko tuku, zbora, prilike. Jelte, da i Vama ovo hije sasvim jasno? ovako istrgnuto. A vidite kako je IO jasno rekao Seeger: »Das Wollen isl; euso bona od eid SO VicI an, Dampfilung und

ai črung alg es Zufdlle, Zungen zgibl. Mandeć, 33 a: treba komentara, _ POO pe O

.) Sasvim nerazumljivo usled hedostalka Ve-

| u BOB, h,br, IV čim, pri kraju. Laette: «Ali

šta, BaKI Smo mi veĆ, svika Prirođe,) Šta može

*a

smislu; m,pr. Houvacije: nemački: »Die Wagcht

stid? K > > i» ' : % , stid? Kad ode žema i tu, Nemački je ovo rečeno:

da bi Laerte hteo da ne plače za Ofelijom: #1l pravo pruode je jace ođ sti (sti junak DIRAJU Š on ai kao ra. "Se OM _ , #) Nesmisao. n.p.r III čin, 4 pojava. H ; Kraljici: »bez čustva očj, čustvo te OM bez Daz ruke sluh, bez ičeg nose. U nemačkom, i ako je figura nešto nategnula, ipak &e lebo, bez glavoba DO DrVoOm čitanju već vazume šfa Mamlet 5, Prekratko rečeno, II Čin) >» poj. »Polonijie: Das meceht ich gen beveizen« iPod Vas veli Sao: »Pokazat tada —L ta] inače brbliiv dvoPahih, pa tako da štedi reč, hao kakav vimsli epitaf. ; 00 Nezgodan izmaz. m.pr, I čin WIovacije veli, NJ uh, 2namigujeć (5Es wiukt«), Ova srpska več KU O.SE trivijalnog što kvavi Wvečah i jezovit 7%) Nemio noćnim nam 8) Slabiji budi za Vašim lje ručak. Ovde: ste, reči,

zvuk, primer: V, 1, Kralj: Se strpi BOVOrOm-“.,

12laz, N.pr. IV. 5. Ofelija: »Bog stolom# mesto prosto: »na zdraVv-

»Si-

protiv svog objčaja, upotrebili vi La bovodeći se Za Oohiginalom,: (nemačkim Div Di prim, N. SJ, pa i 10 metačgo, jer RO | ) + act Herr segnme EKuch die Mahlzeli«

a J6 ra na Čisto stpskjt »nazdravlie jučak!“ oba BYR očigledan. bezbojan prikaz. .pr., e šlanle | opisuje bojavu Tiamleta: »sA čarap= BH nij ida Tab bale,.prljave#. To je lepo, jasno: Šo 18, ”lVopisno kao u Originalu: »Mis unrpeinen S mpfen, gebunden nicht am MOonje, merab zum

·Knochel, Tušslesšeln gleich sich ringelnd«.

ya a——