Књижевне новине

LIKOVNA UMETNO

IZLOŽBA SAVREMENOG

HOLANDSKOG SLIKARSTVA

Značajnom Kolekcijoni modernih majstora Holanđani su nam pretštavili raznoliku i zanimljivu antologiju svog savremenog slikar= buVa,

Po koncepciji, izložena dela uhlavnom pripadaju ili gravitiraju domenu apstrakcije. Zanimljivo je, međutim, da je ova apstrakcija ho landskog ·slikarstva mnogo više obojena ekspresionističkim nasledstvom Čiji su osećajni koreni u šelu Van Goga, nego racionalnom, mada vremenski bližom, discipliaom Mondrianovog slikarstva, TreDa, još, kao zajedničku odliku podvući da se izložena dela odlikuju izvanrednom ozbiljnošću zanatskog xvaliteta.

Izložena su dela jedđanaostorice slikara, od kojih je svaki zastuJljen sa po nekoliko radova većiıom :ako odabranih da reprezeniju „glavne „karakteristike „ umet-

niKkOVOg Opus

N-aH-M ee

Delo JEFA DIEDERENA pometođu”

:;aopštavanja pripada apstraktnom slikarstvu. Međutim, izmaglicom oojenih fleka — koje govore o Uumetnikovoj naklonosti za neke od srajnjih rezultavca impresionističkog slikarstva — stvara Diederen štimunge i osećanja koja su vezana za realan doživljaj, kao: dramatičnost rata, nostalgija za Sslopodom, širina koju nameće pejzaž. Naročito je sugestivno' njegovo veliko platno „Leto“ u kome je slikar bojom izrazio vrelinu ispa-enja suncem natopljene a-mosfere. Jedanaest slika BENNER GERRITA pretstavljaju zanimljiv put umetnika-autodidakte. Od fovističxe palete kojom ima potrebu da ispriča kompozicije čija je podloga naivni, gotovo dečji . doživljaj prirode („Konj“), slikar se razvija ua liričara koji voli jednostavne ali pirane odnose boja drage intimistima („Dune“, „Frigiski predeo“), U poslednjoj fazi on je opet kolorist sa snažnim, zdravim osećanjem boje i gradi apstraktne kom-. pozicije u kojima je intenzivna pikturalna senzacija osnova umetaikovog jezika („Kompozicija 54%).

I OUBORG je slikar apstrakcija koji se služi samo čistom intenziv nom bojom doživljenom u vedrim odnosima koji, se u kompoziciji pretvaraju u deliće bučnog optimizma. |

Kako mu je suprotan NANNIGA JAAP, takođe slikar apstraktnih kompozicija, ali utonulih u plavosive odnose prigušenih tonova. Nje gov se likovni doživljaj razvija u

uzdržanog

okviru jednog tihog, n norđiskog ekspresionizma, osencenog tugom.

VAN DER SPOEL je delikatan kolorist. Ispod arabeske njegovog crteža koji je uvek fina aluzija na kostur viđenog objekta, prosijavaju pastelni odnosi, znalački diskret no vezivani („Dve vaze“, „Dva pblika“). :

Dva slikara BOUTHOORN i VAN MEBEL ostaju u osnovi verna realnoj percepciji stvarnosti. Prvi se u transponovanju služi izvesnom konstruktivističkom stilizacijom, dok drugi svodi forme na osnovne oblike, Na poslednjim Bouthoornovim radovima u kojima kolorit dolazi do punog izražaja („Konjanik u padu“), slika ima izvanrednu pikturalnu snagu i rouaultovsku Ubedljivost „doživljaja. Van Heel svoje znalački rešavane dvodimen–zionalne mrtve prirode transpomuje kolorističkom gamom ddubohog registra u kojoj poneki akorđi heobične lepote nose sećanja na

DNEVNE NOVINE

dan Van Heel: Bela vaza

Braqueove odnose („Bela vaza”),

Dve slike istog motiva „Boce“ TEN HOLTA pretštavljaju nam slikara kao Kkoloristu koji ume da mrtvoj prirodi da monumentalnost vizije.

Kolekcija izloženih grafika u boji daje uvid u delo H. WERKMANA, naročito u njegove rađove nastale posle 1958 godine, kada se posle apstraktnih i dađaističkih likovnih preokupacija umetnik vraća figurativnom slikarstvu. Oda

Znam: sad, kađa saopštim ovo poređenje, čitalac će se začuditi, a možđa (u sebi il) glasno) i reći: ah, neumesno, šta to znači?!

Pa ipak, ja ću, evo, kazati: filmska kritika, naša i ovdašnja, zajedno sa domaćim filmom, liči ne malo već mnogo — na futbal naš nasušni i svakiđašnji, na komentatore njegove; publika, pak, ona futbalska baš kao i ova filmska, podjednako se odnosi prema kritičarima i jednog i drugog fenomena; naime, ignoriše stručnjake i sama donosi svoj sud, koji, kako je to valjda prirodno za sport baš kao i za umetnost, rstko je kad u saglasnosti sa profesionalnim.

Da objasnim (drsku?) paralelu: futbal — film.

Naravno, mene — i čitaoca, nadam se — prevashodno (i bar sad i ovde) zanima film.

Kad igrači seju pobede, komentatori žanju teorije; i optimizam. Tada se sve citira: i matematika („dijagonala“), i građevinarstvo („bunker“), i lingvistika (jedno W ili dva), i poezija. (metafore su mnoge, zar ne?).

Kad igrači seju poraze, komentatori žanju — opet! — teorije, ali, ovoga puta, i pesimizam, onaj polucrni, crni i najcernji. Kuka se za „olimpiskim...“, tvrđi se da nema talenata, okrivljuje se savezni kapiten, ukazuje se na krizu kvaliteta... I sve je to, reklo bi se, psihopatska pojava: čas (setimo se uvaženog „Krečnera i njegove postavke o cirkularnom) stanje ma nije, čas melanholije. Jedna pobeda, odnosno poraz, menja stanje, menja ga temeljito. I tako se sve to vrti kao lopta, vrti se još preciznije: tačno u krugu,

A. sad, čitaoče, jedna molba; pro čitajmo gornja dva pasusa još

jedanput, ali, prethodno, zameni- .

mo nekolike reči: igrači — autori, komentatori — Kritičari, savezni kapiten — producent... Dovoljno je, zar ne? y

Pa... je li poređenje futbal film uistinu neumesno?

U futbalu jedan poraz, jedna pobeda — samo jeđan, odnosno jedna! — i već optimizam smenjuje pesimizam i obratno, je li?... |

A na filmu} |

rakteriše ih traženje novih mogućnosti likovnog izražavanja koj» bi bile van okvira slikarskih dostignuća poslednjih 50 godina, za koje oni smatraju da su već zapala u akađemizam.

CORNEILLE sastavlja svoje slike kao mozaik. Delovi bojenih površina preko kojih se ' prepleću elementi crnog ili bojenog grafizma koji su sami nosioci svoga sadržaja, sačinjavaju njegove neobične kompozicije.

KAREL APPEE je poznato ime među mlađim revolucionarima slikarstva. Njegov talenat ne zaostaje za smelošću invencije. On je rođeni kolorist, bogate palete žarkih boja kojima puni neobične for me svojih crteža sličnih krokiju. Po duhu oni govore o slikarevoj naklonosti za srednjevekovnu umetnos: severnih naroda, za čudne

O — oblike životinja sa irskih minija-

brani eksponati nose tipične ođlike svoga majstora: izvanrednu čistotu zanata, smisao za kompoziciju i osećanje prostora, a u koncepciji ekspresionizam često obogaćen maštom i poetičnim oseća-

njem („Šuma“, „Kočije nad selom“). Naročito su zanimljivi radovi dvojice slikara: Corne!llea i Karela Appela. Njihova se platna danas izlažu u svim svetskim galerijama koje se ubrajaju u avangardne. Ka

neam daenmas

Jedan slab film zasuzi oči kri tičarima i oni zaplaču ne samo nad sudbinom baš konkretnog dela i njegovog autora, nego, odmah, nad sudbinom celog domaćeg filma.

A tek kad naiđu dva-tri relativno loša?... E, to je već opelo; i posmrtni marš.

Pojavi li se dobar film ili nekoliko... „sve se menja, sve teče“, ali se i sve ranije rečeno — Zaboravlja; no, samo do sleđećeg kruga melanholije.

I tako... od rođenja našeg filma i njegovih kritičara. Naravno, uz izuzetke, koji su, ustvari, nenormalna normalnost,

Evo i sad, tojest, nedavno, horski (ali disonantno kao u svakom improvizovanom horu), mađa je bilo i onih izvan hora, posle „Vande Kos“, „Malih stvari“, pa i „Ra-

fala u nebo“, izrečena je ocena:

slabo, ali uz vapaj: šta je S na~> šim filmom? A taj vapaj je ustvari izraz potcenjivanja domaćih vred nosti uopšte, a, usto, smisao za

nerealni kriterijum u odnosu: mi

(i naše mogućnosti) i — oni: i-

'nostrana kinematografija. Nesumnjivo

nesumnjivo jer

_tura,

'Sportske!

Takvi su mu rani, izloženi rađovi. „Ptica i čovek“ iz 1952 godine pada u prve nagoveštaje impresivne serije portreta koje će Appel raditi posle 1954 godine. Izložene slike su samo uvod za bogatu, zrelu fazu Appelovog slikarstva u kojoj intenzivnom gorućom bojom konstruiše formu, a bogato fakcurirana površina daje plastičnim vrednostima koje slikar naročito podvlači utisak dinamičnosti i brutalne vitalnosti. Za žaljenje je što vreme postanka izloženih Appelovih slika ne prelazi 1952 gođinu, pa zato nije moguće sagledati revolucionarni pokušaj Appela da na sasvim originalan način elementima „apstraktnog slikarstva fiksira utisak o ljudskom liku koji Je osnovna tema njegove umetnosti,

Ova. antologija jeđanaestorice nizozemskih savremenih slikara još je jedan prilog visokom Kvalitetu kojim se Holandska škola već vekovima odlikuje i još jednom njena afirmacija.

Dr Katarina AMBROZIČ

su svi (i publika i kritika) Ssložni — pomenuti filmovi (a ima ih još među poslednjim domaćim premijerama) jesu dela bez umetničke vrednosti. I valja ih, u oceni, postaviti tamo gde im je i mesto. Ali ne valja Što, pritom, i ceo domaći film odlazi tamo gde mu nikako nije mesto.

Da se potsetimo: Holivud za godinu dana proizvodi više od 565 filmova, Indija nešto manje, Francuska i Engleska još manje, Od tog ogromnog broja filmova svega pet. šest jesu velikani; ostali — Prosek i šund.

Opet da se potsetimo: Jugoslavija godišnje proizvedđe 15—16 filmova, a domaća kritika i publika (strogost njihova je bez konkurencije u stranom svetu) afirmiše tri-četiri, anatemiše (samo kritika) sve. ostalo.

Zaključak je suvišan, zat ne? Uz to, dosadno je ponavljati: mi rađimo tek desetak godina...

Ali pitanje ostaje bez odgovo= ra: zašto mi, tako uporno (a Uustvari uzaludno) ne dopuštamo da i domaći film ima svoj prosek, svoj strip, svoj film-=zabavu, svoju melodramu, najzad i svoj sopstveni Šund; zašto mi to sve Što se prirodno i logično dešava kod nas (mimo naše volje) ne želimo da vidimo i da se prema tome trezveno odnosimo; zašto sve to sma tramo normalnim za strane produkcije ali ne i za našu, koja, po nama, mora proizvoditi samo vrhunska dela?!

Zašto?

Na kraju, asocijacija umesto zaključka: jedino filmska kritika ima tako apsurdan stav i tako oprečno različan od literarne, likovne, muzičke, pozorišne... Ali ne i od

Zašto? Ljubomir RADIČEVIĆ

SVOE: LHKAOHEAIJA OCBCT/

INANJE NAŠED

VREMENA a 7--C}

o 0 ope U JEDNOJ KNJIZI

NAUČNO OBRAĐENO, PREGLEDNO 1 JASNO IZLOŽENO, SREĐENO AZBUČNIM REDOM ČIRILICE od A do Š

uz saradnju preko stotinu naših eminentnih naučnika i stručnjaka, književnika i publicista

REDAKCIONI ODBOR

OTO BIHALJI-MERIN,

književnik 7

Dr BORISLAV BLAGOJEVIČ, profesor univerziteta

RADIVOJ DAVIDOVIĆ,

profesor univerziteta

Dr ILIJA ĐURIČIČ, akademik, profesor univerziteta DRAGI MILENKOVIĆ, načelnik Istoriskog odeljenja CK SKJ

: UMETNIČKA REDAKCIJA PIVO KARAMATIJEVIĆ, slikar

TEN S

ASJA |

i VW NPEAy3cE Re MO S RJA

Desa a

SADRŽI ČLANKE TI OBAVEŠTENJA

·|..... 12 SVIH OBLASTI

NL OOTAJOTOIONIIT OTTTOJ

TI ISKUSTVA SVIH NARODA 1 SVIH VREMENA

ASTRONOMIJA BIOLOGIJA VOJSKA GEOGRAFIJA GEOLOGIJA EKONOMIJA ISTORIJA

KNJIŽEVNOST LOV i RIBOLOV MATEMATIKA MEDICINA MITOLOGIJA MUZIKA POLJOPRIVREDA PRAVO SPORT

UMETNOST

TEHNIKA FIZIKA HEMIJA itd, itd,

Pretplatu prima Pretplatno odeljenje PROSVETE, Beograd, Terazije 16, međusprat, „Prosvetine“ i druge za to ovlašćene knji. žare, kao i „Prosvetini“ trgovinski putnici i poverenici-

povezanu u dva toma

)

Kupon iseći, Citko ispuniti i poslati

“Ime, prezime i zanimanje)

a (Mesto, poslednja »ošta i tačna adresa) \

?

Prepisati ih iseći

> IZDAVAČKOM PREDUZEČU PROSVETA Beograd, Terazije 16, međusprat, pošt. fah 555

Poručujem neopozivo MALU ENCIKLOPEDIJU PROSVETA koja će iz štampe izići tokom 1959 godine povezanu u jednom tomu po pretplatnoj ceni od dinara 9.000.=

s tim Što ću ovaj iznos uplatiti odmah u celost: ·

u mesečnim ratama po

počev od —.—.——— 1958 meprekidno svakog meseca do pot= pune isplate, čekovnom uplatnicom mna& žikdčkakuh OVOM, broj 101—1—825, s obaveznom naznakom „za Malu enciklopediju Prosveta“

Hnjiga u noj dvdeličini 27%19X12 sm.

prirod-. ima

40.000 omova NA OKO 1.00 STRANA 'dvostubačnog sloga velikog formata (27%I0 sm) BOGATO ILUSTROVANO

sa preko 3.500 slika, crteža, grafikona i portreta zpamenitih ljudi u tekstu, 10 velikih geografskih karata u bojama i 6 u jednoj boji izvan teksta, 50 geografskih karata i 55 plana gradova u tekstu i 45 tabli izvan teksta u jednoj i više boja.

MALA ENCIKLOPEDIJA

PROSVETA

štampa se ČIRILICOM, a pojmovi su sre-

đeni azbučnim ređom od A do S, tako da

se svako ime i svaki pojam može brzo

naći na odgovarajućem mestu i slovu kako

se kod nas izgovara, a uz naš izgovor je i strana transkripc:ja.

Delo se može poručiti u jednom' ili dva toma (po želji pretplatnika) u čvrstom 'i mođernom platnenom povezu sa zlatotiskom. PRETPLATNA CENA u 1 tomu din. 9.000.— sa uplatom U RATAMA OD 500.— DIN. MESEČNO u 2 toma đin. 9.900.— sa uplatom U RATAMA OD 550.—T, DIN. MESEČNO

Pretplatite se ođmah, jer kasnije i pretplatna i knjižarska cena biće znatno veća

Prepisati ili iseči “=

po pretplatnoj ceni od đinara. 9.900.—

din. 500,din. 550,—

Nepotrebno precrtati

a a 0

~ „MU NI