Народно благостање

18, јуни 1938,

вени НИК НЕ Ета)

Monopolski prihodi igraju u Monopolski prihodi naima- državnom budžetu veoma Va-

nie su se koristili privred- žnu ulogu. Od ukupnog držav-

nog prihoda na monopole otpada prosečno 20%, ti. jedna petina. Do 1929/30 u strukturi državnih prihoda monopolski prihodi stajali su na trećem mestu, iza prihoda od državnih privrednih preduzeća i prihoda od posrednih poreza. U potonjem periodu monopolski prihodi došli su na četvrto mesto, ti. iza prihoda od neposrednih poreza. Ta promena mesta u strukturi. državnih prihoda nije, međutim, umanjila niukoliko relativni značaj ove vrste prihoda, koji je za sve vreme ostao nepromenjen.

nim poletom

Monopolski prihod daje pet artikala: duvan, so, Dpetrolenm, šibice i hartija za cigarete. Svi ovi artikli predmeti su najšire potrošnje pa se po njima ujedno može suditi i o razvitku Копјипкште,

Među njima, po obimu potrošnje, duvan dolazi na DTrVO mesfo. Pored toga, on igra znatnu ulogu i u izvozu, koji se vrši na bazi specijalnih aranžmana, najvećim delom u kompenzaciji. Ovakav način izvoza posledica je današnjeg stanja međunarodnog tržišta duvana, koje je saturirano velikim količinama i na kome, usled konkurencije, imaju prođu samo prvoklasne vrste. Prihod od duvana u periodu 1926/27—1980/31 bio je prosečno 1.708.5 mil. din., a u godinama 1981/32—1935/36 pao je na 1.386.8 mil. din. ili za 18,9 o. Naimanji prihod bio je u godini 1934/35 (1.319 mil. din.). U 1936/87 ovai prihod doneo je 1.340, a u 1937/38 god. 1.490.9 mil. din. Pošto se u prihodima od 1931/32 relativno učešće prodaje duvana na strani povećalo (10—12'/ prema 5—7%/ u prethodnom periodu) to ukazuje na još veće opadanje unutrašnje potrošnje.

Ukupna potrošnia duvanskih prerađevina pala je sa 10.092.073 Ке. u proseku 1927—1931 na 7.385.737 Ке. и 1932/96 ili za 27%. Što je prihod od duvana manje родђасто od prodatih količina razlog leži u prodajnoj politici monopola, koji je nastojao da prihod održi povećanjem cena i većom diferencijacijom vrsta prerađevina, forsirajući proizvodnju skupljih artikala. Tako je na pr. u naznačenom periodu Dpotrošnja križanog duvana pala sa 5,469.798 na 92,416.866 kg. ili za 55,9%/i.. Dok ie u prvom periodu križani duvan u ukupnoj potrošnji duvanskih prerađevina učestvovao sa preko 50%, u drugom periodu njegovo relativno učešće palo je na 33/o. Potrošnja cigareta u istom periodu povećala se neznatno, sa 4,350.304 na 4,638.204 kg. odnosno za 6,6%. Prosečna potrošnja svih duvanskih prerađevina po jednom stanovniku pala je sa 744 na 505 grama, ili za 32,2/0, a u vrednosti sa 131.— na 98.— dinara.

Iz ovih podataka izlazilo bi da svet danas mnogo manje puši no pre 5—6. godina. To je malo verovatno, sudeći po spoljnim znacima, koji govore da se broj pušača stalno povećava. Iz toga se nameće zaključak, da je opala samo potrošnja monopolisanih duvanskih prerađevina, dok se ukupna mDotrošnia morala povećati većom upotrebom Kkrijumčarenog duvana. To je ujedno i dokaz da problem duvanskog prihoda i suzbijanje krijumčarenja leži u politici cena, koja mora voditi računa o kretanju kupovne snage širokih potrošačkih slojeva...

Uprkos apsolutnom opadanju prihoda od duvana njegovo relativno učešće u ukupnom monopolskom prihodu, usled većeg podbacivanja prihoda ostalih monopolskih artikala, povećalo se sa 70 na oko 77/.

Od svih monopolskih artikala najbolje se održala potrošnja soli pa, prema tome, i prihod od nje. To je sasvim razumljivo, jer so pretstavlja artikal najnužnije potrebe bez koga se ne može. Prema tome, i uticaj konjunkturnih promena na ovaj artikal je minimalan. U periodu 1997—31 svih

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 391

vrsta soli potrošeno je 13.491 vagona, u OUN, 1939—36 potrošnja je bila 14.013 vagona. Prihod od soli neznatno se smanjio, sa 247,7 na 236,3 mil. din. ili za 3,89/0. -

U potrošnii pa i u prihodima od ostalih monopolskih artikala pokazuju se vrlo velike promene. Potrošnja čistog petroleuma pala je sa 35.018.145 na 30.334.956 kg. Ovaj pad posledica je unekoliko poljoprivredne krize, budući da selo mnogo troši ovog artikla, ali ioš važnije je da se vrši elektrifikacija zemlje, a zbog toga veliki broj potrošača otpada. U godinama najmanje kupovne snage sela potrošnja petroleuma bila je pala ispod 30,000.000. kg. Denaturisani petroleum za pogon polioprivrednih mašina upotrebljava se vrlo malo %+ 0 mil. lit. —, a potrošnja za ribolov kreće se između 150.000 i 500.000 kg. Prihod od petroleuma opao je sa 147,9 na 119,8 mil. din. ili za 19%/o.

Velika promena nastupila je u ои žižica. Prihod od ovog monopolskog artikla pao je u periodu 1926/31 do 1932/37 sa 132.1 na 95,5 mil. din. ili za 27,8/0e. Opadanje potrošnje žižica posledica je veće upotrebe upaljača. Pošto je. u ovoj godini zavedena vrlo visoka monopolska taksa 2а' прађасе од 100.— din. godišnje, to nije isključeno da se DOnovo poveća potrošnja žižica, čija je upotreba, pri ovolikoj taksi za upaljače, znatno jevtinija.

Najveći pad potrošnje, pa prema tome i prihoda, pokazuje hartija za cigarete, kao posledica opale potrošnje križanog duvana. Ovai prihod рао је за 136,7 па 58,1 mil. din.„ ti. а 5:50: |

Немачка индустрија кожа око 60%, своје потребе у сировим кожама мора да подмири увозом из иностранства. 1937 "је била последња година, када се та потреба могла подмирити у пуној мери. 1935 и 1936 донеле су низ тешкоћа које је требало савладати. То је смањење клања телади и говеда, затим оскудица у девизама и с тиме у вези ограничење увоза сирових кожа и кожних производа. Потреба да се највећи део девиза стави на расположење тешкој индустрији за наоружање, диктирала је знатно ограничење контингената за кожну индустрију тако, да су они 1935 одређени на 830%о нормалне потребе из 1984, 1936 на 60%/ а 1937 на 70%о. Изгледало је да кожна индустрија неће моћи одговорити своме задатку, тим мање што су, у пролеће 1935, залихе сирових кожа, према процени института за проучавање коњунктуре, биле довољне за производњу од свега 5 месеци. Па ипак се није појавила оскудица у обући, чак је 1936/37 дошло до повећања производње:

Како Немачка изграђује аутаркију обуће

Просечна месечна производња (1928 = 100) 1933 1934 1935 1936 IIpBHx 7 Mec. 1937 92,3 104,1 101,7 108,7 105,2

Како су Немци решили тај проблем» Смањењем извоза, употребом сурогата за извесне делове обуће, а у томе су им помогле резерве коже и обуће у разним лагерима почевши од фабрике кожа до трговца детаљисте.

Од 1929—31 год. Немачка је 30—935%0 своје целокупне производње (око 500 мил. РМ) извозила и заузимала прво место у светском извозу израђених кожа. 1934 је извоз био 129/, а 1937 је пао испод 109. У исто време је опао и извоз обуће од 71.000 пари просечно месечног извоза 1933 на 40.500 у првих 9 месеци 1937. Опадање извоза је последица, с једне стране, повећаних трошкова производње, а, с друге, скока цена на унутрашњем тржишту.

Увоз обуће је био незнатан.

Просечан месечни увоз у 1.000 пари: 1933 1934 1935 1936 Првих 9 мес. 1987 1 14 12 13 8,2