Свет

Jcr suio, ua ncki način, amortizovali kompletnu kampanju oko navodne lirvatske grobnice kod Vukovara, Ovćare, i počeli kampanju o srpskim masovnim grbonicama na teritorijama koje su stalno bile pod kontrolom hrvatskih vlasti i gde su übijani i sahranjivani Srbi. Postigli smo, između ostalog. da jedua od tih grobnica u Pakračkoj poljani bude istražena. To šmatramo svojim veđim uspehom. • Sta je tamo otkriveno? Devetnaest leseva Srba. Ali je čitava eshumacija, koju je preduzela komisija eksperata šerifa Basio nija, napravljena diletantski, sa nizom grešaka na koje smo mi. posle, na sastanku 17. decembra 1993. ukazali gospodinu Basioniju u Ženevi. • Italijan? Ne, gospodin Basioni je egipatski pravnik, oficif i naučnik, bavi se pravom. Međutim, ja iniam bibliografiju njegovih radova i опа je rečitija od bifo čega. Sve su to гаdovi iz islamskog prava. On je sada profesor na Depol univerzitetu u Americi. • Sta je sada sa Ovčarom, koja je, navodno, masoMia grobnica Hrv ata кгај Vnkovara? Skinuta je s dnevnog reda. Ovčaru nisu ni iskopavali. Mi smo tražili da. ako hoče da iskopaju Ovčaru, i ako tvrde da imaju izbalansiran pristup, u tom slučaju iskopaju bar polovinu onih grobnica u kojima su sahranjeni Srbi, a čije iskopavanje mi tražimo. Hrvati su tražiii iskopavanje samo jedne grobnice, a mi smo tražili iskopavanje 87 grobnica. I tu je uastao taj nesporazum. Posle iskopavanja Pakračke poljane, fcada se videlo da masovne grohiiice sa übijeniin Srbima postoje, komisija eksperata Ujedinjenili uacija je zaustavila гаdove. Ona je, naprosto, ukinuta. o Zar песе srpska strana insistirati da se, ipak, otkopaju srpske masovne grobnice kad ili je tako rnnogo? Ja sam sa pređstavnicima Haškog suda još prošle godine razgovarao o nastavku iskopavanja masovnih grobnica; međutim, nisam stekao utisak da je sud više zainteresovan za to. • Kako je stvoren utisak da je Međunarodni tribunal za ratne zločine u Hagu "sredsfvo političkog prifiska na Srbe"? Taj utisak je stvoren s prvim optužnicama koje je Goldston podigao, a one su isključivo uperene protiv Srba. Ja sam u pismu koje sam mu uputio bio i prilično oštar. Rekao sam đa na taj način, okrivIjujuči samo jednu stranu u ratu, sud može doči u vrlo neprijatnu situaciju da mu jednog daua neko pripiše, i to sam ponovm sada i gospodinu Bluitu, da je odgovoran za zločine hrvatske i muslimanske strane. Naiine, iz razgovora sa svedocima iz Zapadne Slavonije, koji su bili zatvoreni u hrvatskim zatvorima, čuo sam da hrvatski policajci koji su ih isprebijali tvrde da za пјш Hag ne postoji. Dakle, postoji' opasnost da sud, optužujući samo jednu stranu, kod druge dve strane u ratu stvori utisak da one neće biti kažnjene za svoje zločine, a time i ohrabri njihove zločine. To je ono potencijalno najopasnije u sadašnjoj praksi suda, ukoliko pod hitno ne budu podignute optužnice protiv drugih strana? I tu će biti ona kritična tačka na kojoj će Medunarodni sud rešavati o tome da li će opstati kao institucija ili će propasti. • Da li su oni komentarisali to Vašc zapažanje? Ja sam samo dobio pismeno uvcravanje gospodina Bluita, koji mi je u uue Golstoua odgovorio, da

čc oni nastojati da imaju izbalansiran prislup prema svim strauama, i da se neće opredeljivati politički. Sada, u Hagu, dobio sam ponovo uveravanja od gospodina Bluita da su i on. i ostali u sudu, imenovane sudije, Ijudi od ličoog iutegriteta i da će nastojati da budu objektivni, da bismo morali verovati u njihov ličui integritet da neče postupati politički, več da će radili u skladu sa dokaznna koje budu imali. Iz razgovora koje smo imali nismo stekli utisak da, po bilo čemu, oni vrše diskriminaciju prema nama, ali kasnija praksa če pokazati šta је, u styari, tačno. • Samo suđenje? Samo suđenje? Ukoliko do njega dođe? Postoji jedna stvar koja je ključua. Nema suđenja u odsustvu. Dakle, ako se nekome ne može suditi u odsustvu, onda пе znam kome če se suditi? A još opasnija je teza, iako ja nikada nisam uspeo doči do autorizovanog intervjua' koji je gospodin Goldston dao jednom zagrebačkom novinaru, u kome tvrdi da nema suđenja bez svedoka - Sto je meni zvučalo kao poziv za likvidaciju svedoka. I to je, takođe, jedna opasna situacija, jer znamo da sada već Hrvati počinju da praktikuju elimiuisanje svedoka njihovih ranijih zločina. • Možete li da kažete za koliko se može kupiti, na primer, dokumentacija civilne policije UN ili ona o rezultafima prelimiuarnili istraga iz iirvatskib i muslimauskiii izv ога? Sve zavisi... Recimo, jedan odličan dokumentarni film, koji uisam kupio, sa nekih pet imnuta snimaka masakra kod Nove Varoši. .koštao je oko 5.000 dolara. Nisam mogao nigde naći sponzora koji bi u tom krafkom roku mogao da obezhedi s.ooo'dolara u kešu i da mi iii da za taj film. • Vi ste u Hagu posetili i Dušana Tadiča u zatvoru Ujediujcnih uacija? Mi se. prema određbama Statuta Srpskog sabora, baviuio, između ostalog. i zaštitom Ijudskih prava. Iz toga je proistekla i saradnja sa institucijama koje se bave zaštitom Ijudskih prava i rada sa sudom u Hagu. Otuda smo smatrali logičnim i nomialnim, kada smo već u Hagu, đa obavimo kontrolu uslova u kojima je smešten gospodin Duško Tadiđ. da se raspitamo.i od njega samoga čujemo o tretmanu koji se prema njemu primenjuje n zatvoru. Zatražili smo od registratora suda, koji je zadužen za administraciju i za zatvor. dozvolu da posetimo zatvor. Dobili sirio tu saglasnost. i u pratnji ambasadora Savezne Republike Jugoslavije u Hagu dr Miloša Lopičiča. ptišU smo u zatvor. Želeli smo da neko od jugoslovenskih predstavnika bude tu prisutan, a bilo je л vrlo %'ažno i zbog toga što ambasador Lopičič posečuje Duska Tadiča, ima sa njim vrlo dobar kontakt i Duško Tadič mu veruje. • Gde se nalazi zatvor? Na periferiji Haga, u starom holandskom zatvoru, unutar koga je zatvor Ujedinjemh nacija posebna jedna celina. Ušli smo u prostoriju za razgbvore posle izvesnog natezanja sa zatvorskim vlastima, koje nam uprkos tome Sto su dobile telefaks da nam je odobrena poseta u 18 časova, nisu omogučile da do 19 časova uspostavimo kontakt sa zatvorenikom. Razgovoru sa zatvorenikom, pored nas, koji smo došli u ime Srpskog sabora i ambasadora Lopičića, prisustvovao je i jedan od branilaca Duška Tadića. Ono što je bilo neprijatno tokom razgovora, to je da se odvijao pod punom zvučnom i vizuelnom koutro-Iош od strane zatvorskih vlasti. Međunarodni crveni krst nikada ne

hi па prosloru bivše Jugosla\ije. g\le se vodi ral, prislao pod lim uslovima da razgovara sa zalvorenicima pcxl kojiinasmo mi morali tia pristanemp da razgovaramo s Tadićcm. • Vi sfc bili razdvojeni staklom? Tako je. Diiklc, poslojala je puпа zvučna i viuzclna kontrola razgovora. U prostoriji iza njegovih leda je sedelo nckoliko stražara. • Kakosu Vani to objasnili? 'Nismo se upušlali tada u raspravu. Nama je bilo bitno da bar nešto saznamo. јег mi smo bili prva organizacija za zaštitu Ijudskih prava koja je posetila gospodina Tadića. Ni Međunarodni crveni krst, niti druge poznate organizacije koje se bave zaštitom Ijudskih prava ima nekili koje su, recimo, specijalizovane za problem zatvorenika - nisu ga posetile do sada. Sokiralo nas je ono što stuo saznali. Pre svega. on je prvi pui imao mogućnosti da govori o tome kakav je bio postupak ргеша njemu u nemaćkim zatvorima. Mi smo koustatovali da Nemci nastavljaju svoju praksu iz koncentracibnih logora. Ono kako su postupali prema gospodinu . Tadiću u zatvorima je na nivou nemaćkih koncentracionih logora. • Na primer? Stakio fizičko i psihićko zlostavljanje, tortura, pretnje, 'hapšeitje članova pbrodice, a da prethodno njemu nije dokazana nikakva krivica. Druga stvar koja nas je iznenadila, bila je da postupak prema gospodinu Tadiću, koji je prvi zatvorenik Ujedinjenih nacija, i u prvom zatvoru koje su UN stvorile, nije korektan. Da ima elemeuata koji zalttevaju da se hitno žalimo. registratoru suda i tražimo da hitno ukloni te probleme. Prvi problem koji smo uočili to je da se zatvorenik sistematskt izgladnjuje. Dobtja samo jedan kuvani obrok dnevno, i dve kriške hleba; jedna mu je doručak, a jedna večera. Uz svaku tu krišku hleba dobija malo parče salame u 11 sati pre pochte i u LS sati. Taj popodnevni obrok, od dve kriške hleba i dva parčeta salame mu je i večera i doručak. To je daleko ispod ujegovih potreba i želje za hranom. » Da li dobija voće? Nemam podataka. Onda, ne dozvoljava mu se boravak na čistoru važduhu duže od sal vremena, što je nedovoljno za održavanje psihofizičke kondicije. Logoraši u zatvorima i logorima na prostoru bivše Jugoslavije u ovoine ratu su imali ipak inalo više mogućnosti da borave na svežem vazduhu. 9 Ima li dnevnog svetla u ćeliji? Ćeliju nismo mogli da vidiiuo, pa nismo mogli proveriti da 11 ima dnevno svetlo. Znamo da su ga vodili vezanog lisicama, sada je taj problem rešen, iz ujegove ćelije do prostorije gde pola sata dnevno vežba gimnastiku. Vodili su ga vezanog lisicama i iz ćelije do prostorije za razgovore ako je imao posetu advokata ili nekog drugog. A takva mera je zabranjeua u svim zatvorima u svetu, јег to je fizička tortura. Dozvoljenaje samo ako je neko osuđen i teško se ogrešio o kućni red. Prema onima koji se nalaze u pritvoru, kao Tađić, to se uopšte ne sme nigde primeojivati. Nadalje, konstatovali smo još jednu stvar, a to je da mu nijfe omogućeno da zadovoljava svoje verske potrebe. Tu nema pravoslavnog sveštenika, niti mu je sud stvorio uslove da ima noimalan verski život, i da u trenutku kriza, koje su moguće, potraži sveštenika. Posle, u raspravi sa Sefom registrature, koustatovali smo da sud nije ui raz-

mišljao o mogućnosti da obezbedi sveštenika, ali, jedna od mera koje su obećaii da će hitno preduzeti. jeste i da nađu u Holandiji nekog pra\osla\'iiog sveštcruka koji bi preuzeo brigu o tome. Da li su i nešto učinili, to ćemo proveriti prilikom druge posete, ili preko ambasadpra Lopičića. ® Sta je rckao šef registratnre na žalbu da se Tadić izgladnjuje? To je ono što je ključno. Kada sam protestovao zbog načina na koji se hrani, gospođa koja je registrator mi je rekla da ujega hrane prema standardima koji važe za zatvorenike u holandskim zarvorima, Ja sam je morao podsetiti da gospodin Tadić nije zatvorenik holandske države i da se na njega ne .mogu primenjivati njeni standardi. A ja sumnjam da su holandski standardi takvi, јег, kako sam joj i rekao, duboko verujem da su bolji od turskili. On je zatvorenik Ujedinjenih nacija, i problem Duška Tadića je malo širi nego što se ua prvi pogled čini. Оп je prvi zatvorenik Ujedinjenih nacija koje su sad u prilici da kreiraju погше u postupanju sa zatvorenicima. I bilo bi dobro da ti standardi koje sada stvore Ujedinjene nacije sa svojim prvim zatvorenikom budu standradi na koje će se svi, koji brane Ijudska prava u totalitarnim sistemima, u zemljama u kojima postupak sa zatvorenicima nije zadovoljavajući übuduće oslanjati. Niko se ne može pozivati na te standarde, i tražiti da zah'orenik u njegovoj zemlji ima tretman kakav ima Duško Tadić. Naprotiv. Dakle, Ujedinjene nacije, kad im je pružena mogućnost da nešto učine, da na ovaj način utiču na kreiranje standarda, one su Ш priliku propustile. I baš da bi se to poboljšalo, mi smo zatražili intervenciju. • Како se DuŠko Tadić psijiički oseća ? Njemu. između ostalog, daju da : čita samo literaturu o zločinima gde se sporainju masakri. ali ne i literaturu koju оп traži. On nam se., žalio. Ja sam ga zamolio da nam,: preko svog branioca dostavi i popis . lili knjiga, da bisrao mogli napra- -t viti naknadnu aualizu, jer imam.r osečaj da mu se sugeriše krivica. . Zabrinjavajuče je što se on siste- j matski izlaže psiliofizičkoj torturi . da bi se psihički destabilizovao. Naime, moj osečaj je da je sud zapao u krizu. Jedan od ključnih svedoka optužnice proti\ gospodina Tadiča, po kojoj je on, navodno.ic bio u nekom logoru čuvar i zlo—c stavljao Musiimane, otpao je kao neverodostojan. Dokazano je daje clažo\' i ou je isključen iz daljeg ; postupka, kako sam privatno saznao. Sud če se naći u velikoj neprilici, јег neče moči dokazati gospxrdinu Tadiču sve ono zašta ga tereti optužnica. Gospodin Tadič nam je pokušao reči da su njemu davane ponude da svedoči protiv drugih,,, pa če on biti izuzet. Međutim, mi nismo hteli da razgovaramo o toj temi* niti smo dozvolili razgovor u tom pravcu. Ali utisak koji se, ua kraju, stiče, jeste da se pokušava da se on dovede u takvo psihičko stanje da bi bilo neophodno novo, veštačenje. I da pre kralia suđenjatf koje če propasti, јег optužnica ncma dovoljno dokaza, i рге osloba- đajuče presude, on bude izveden na novo veštačenje i da se posmpak; prekine zbog njegovog psihofizič-' kog stanja. Na taj način ne bi se dokazala ni njegova nevinost, ni njegova krivica. Ali bi propagandni efekat ostao. • Kao, sud je nešto uradio? Sud je uešto uradio i Srbi su krivi. Ali, evo, poludeo, pa nije se moglo ništa napraviti.

18

ш 4F ш lEKSKLUZIVNO: IZ HASKE CELUE DUSANA TADIGA

DUŠfIN TflDlĆ: NEMAČKI ZfITVOBI КДО NACISTIĆKILOCOBI ||

л y-‘3t