СРЂ

ШШШ Н9НН

— 35 —

Kad imamo posvajanje i osvajanje, posvajati i osvajati, za što lie može da bude isvajanje i isvajati (iz-svajanje, izsvajati), i što bi naj bolje odgovaralo riječima expropriatio i expropriare, jer sve složene riječi gore spomenute izvode se iz adjektiva svoj preko osvojenja i posvojenja; pak tako može da bude i isvajanje od adjektiva svoj preko osvojenja. U našem nas mišljenju potvrgjuju i narodne fraze: Gone me iz svoga, iz svojega se selimo i ost. Dakle isvojenje, isvanjanje, isvojiti i svajati čine nam se naj bolje riječi za expropiare i expropratio. Ko zna bolje, široko mu polje! III. Njeki su hrvatski listovi na svoj način navijestili izlazak ,,Srgja'") novom godinom; dapače koji od njih ukazao je prstom na nas odregjujući nas u prvom zametku kao Cetinjsku filialku. Koliko im je to časno, neka se gledaju oni. Da smo politični list, pak da su i to kazali, mogao bi ko i povjerovati, jer ima svud lakovjeraca; ali književni list Dubrovački nazvati Crnogorskom filialkom, to nam se čini prostodušnost ako nije zlobnost. Sparta da bude Atenama kažiput u književnosti! No smjer srpski, kažu, pomaže Cetinjskijem naporima. Tad smjer njekijeh austrijskijeh književnijeh listova pomaže ideji njemačkoj, talijanskoj, rumunskoj i ost. Tako razlože ljudi malo ozbiljni a i kratki. Izmegju tijeh hrvatskijeh organa naj više nas se kosnula ,,Zagrebačka Hrvatska, glasilo stranke prava". Ona u broja 268 o. g. na 21 Studenoga posvećuje nam ništa manje nego svoj uvodni članak. To znači da je nješto jako tišti. U tome članku obazire se na tri profesora Dubrovčanina: Bogišića, Budmani i Zoru, kao tri nastajna saradnika Srgjeva, a najviše se otire o prof. Zoru, jer ga namijenja kao glavnog saradnika Srgjeva ili čak kao njegova urednika. „Hrvatska" u tome članku zebe za dvoje: boji se, tužna, za vjeru svoga naroda, pak za narodnost svoju. Za prvu stvar ćemo je odma umirit naglasujuć da će Srgj poštovati svačije uvjerenje,

') 0 znamenitosti imena „Srgj" govori prva naša bilješka. Ovdje samo naglasujemo, da se no izgovara „Sergj" nego „Srgj".