СРЂ

— 804 —

* čitamo u broju 224 Beogradskih novinđ ovo: „Kniževne biješke. Romani iz Dubrovačkili đvora. — Neki Mile Kremenić izdao je nedavno na nemačkome roman „Na Dubrovackome dvoru" interesantna dvorska povjest, dobro isprieana i istinita u karakteristiei" — tako bar piše literarni referenat jednog lista. — ,,Da li je Mile Kremenić isprieao svoje doživjaje ili je on taj milieu izabrao, da bi ideje, koje je trebao izraziti, prikazao na dvorskom zemjištu zaludno je ispitivati. F ini potez duliovite satire, koji cjelinu prožima, pridaje lciiizi intimnu draž, koja po kad kad nije bez pikanterije." Ovako srbijanski list. Mi smo se uzalud obazirali da što o tome doznamo, ali uzalud. Za to molimo naše bibliofile da nam priopee ako što o tome znadu. A da nije ovo kakva Jc;tna sprdna'? Jer i tog'a ima. Tu skoro javjale su Amerikanske Novine o zlamenitom djelu nekog statiste na glasu. Л kad tamo obistinilo se da je to sve bila bajka i izmišjotina. * Srpska biblioteJca osnovana je u Zlatnom Pragu, a namjera je plemenita, da se braća Cesi upoznaju sa srpskom knigom. Na ćelu toga poduzeća izvrsni je češki kniževnik i rodojub L. Ekart. Već je druga sveska^ „srpske biblioteke" ugledala svijeta, i u noj je „Svabica" (Svabka) pripovijetka Laze K. Lazarevića, koju je preveo Jan Hudec. v L' trećoj svesci dolaze pripovijetke Janka M. Veselinovića: „Život na selu." — Uzgred spominemo da je Veselinovićevu priču „Oini" prevela češki Zorka Hovorkova i pečatala u 11 br. „Zenskog svijeta", organa češkog ženskog društva. * U 13. broju „Bosanske Vile" izašla je slika i ertica vjekopisna g. Marka Murata, slikara Dubrovčanina. Iz vjekopisne crtice razumjesmo da je Mai'ko rodom iz Luke Sipanske, da mu je sad 38 godina, da je svršio gimnazijske nauke u Dubrovniku, da je učio slikarstvo u Minhenu a usavršio se u Rimu, da je pet velikijeh slika dosle izradio: 1. Cvijeti u Dubrovniku; 2. Vjetar; 3. Pred crkvom sv. Vlaha uDubrovniku; 4. Večer u Oružu; a 5. Dolazak cara Dušana u Dubrovnik. On je sad profesor na jednoj Biogradskoj Realci, a mlad je i zdrav, te za to još mnogo od hega domovina oeekuje. Bpg ga poživio na ponos i slavu eijeloga Srpstva i Slovenstva. Sto se ocjene tiče negova rada, upućujemo naše čitaoce na članak u našem potonem broju: „Ро Dubrovačkijem, Atehjeriaia".