СРЂ

— 803 —

Kulturne vijesti. Dva mkopisa iz iivota sv. Benedikta. Pod ovijem je naslovom u organu biogradskog profesorskog društva „Nastavniku" (knj. XIII. sv. 2), a iz pera našeg vrijednog i marjivog ispitivaea dubrovackijeli starina g. \"iee Adamović, izašao članak o dvjema starijem rukopisima o životu sv. Benedikta. Jedan je rukopis Ine Đorđića: „Pjesni razlike u livalu priblaženoga Benedikta." Ova.j rukopis, koji je mnogo savršeniji i staj-iji, pisae uporeduje sa štampanijem tekstom i ističe nekoliko gramatiekijeli i ortografskijeh razlika. Drugi rukopis, o komu je l'iječ u članku, ima naslov: „Slavnoga, Blaženoga i Svetoga Benedikta Abata, obraeen u jezik slovinski — život počine." Učeni je pisac htio ovom radnom da Jubitelima naše stare kniževnosti a navlastito filolozima pruži priliku da prouče razlike izmedu štampanog života sv. Benedikta i prvoga rukopisa, koji je može bit i avtograf samoga Đordića. — Grehota da ima grdnijeh, štamparskijeh pogrešaka u članku. * Nov pronalazak. Nikola Radnlovie, Srbin, činovnik dionieke pivarniee u Zagrebu, pronašao je novu spravu za pravJene vještačkog kristalnoga leda. Za ovaj pronalazak postigao je on paOtentn od nemačke di'žave. Ovaj kristalni led, koji se pravi od naj čišće vode, biće u velike blagodatan naročito za bonice, a nema sumne i u velike vrijedan zapivarnice i ostale radne, koje trebaju leda, jer se na ovaj način može led praviti na svakom mjestu u ogromnijem vajkastijem trubama. Takva jedna truba leda ima oko pet metara visine i dva metra širine. Strani stručni listovi mnogo livale ovaj novi pronalazak, čemu se i mi od srca dvostruko radujemo i dičimo; prvo radi sarne stečevine luckom društvu, a drugo jer je izumilac naš Srbin. * Muzičke pijesti. Citarno da je daroviti kompositor. srpski, g. Stanislav Binicki, dovršio ovijeh dana operu, za koju je uzeo srpske narodne motive. Mi se radujemo što će još ove godine biti prikazana na Biogradskoj pozornici prva srpska opera. Od većih stvari g. Benickoga poznate su srpskom svijetu muzike „1л)апа i Omorika" i „Periklova smrt". — Hoćemo li dočokati da osladimo našu operu i mi u našem teatru ? Грак ono što imaju Srbi s onijem što imaju Hrvati mogli bismo u Dubrovniku uživati jedne zime. Tako bi na izmjence jedne se godine sladili našom operom, a druge talijanskom, koju ne možemo nikako i nikad pregorjeti, jer nam je ona prava kulturna potreba, a uz to nam je srcu prirasla.