СРЂ

— 730 —

Ostavjajući đrugijem listovima da o privrednoj i okonomskoj strani ove projektovane izložbe progovore, mi ćemo se zadržati samo na kniževnoj strani lienoj, i napomenuti samo što mislimo da treba učiniti za onu sekciju nenu u kojoj će se izložiti knige i sve što s kniževnošću ima veze. Kao i uopće na izložbama, ova sekcija ne će biti jedna od najprivlacnijih niti će jako padati u oči, i za neposvećene ono odjejene sa nekoliko soba s ormanima i vetrinama u kojima su izložene knige i rukopisi ne će imati toliko interesa koliko odje|ena za mašineriju, grnčariju, pirotske ćilimove, voće i ost., ili odjejene zabavno s cafe-concertima, igrama, panoramama i svakojakijem predstavama. Ali za one koji veću pažnu poklanaju kniževnom razviću jedne zem|e, ova sekcija, ako se dobro uredi, može imati velike važnosti i interesa. U noj bi, u zasebnim policama i ormanima, bila izložena sva djela beletristična i zabavna. zatijem opća kiiiževna i istorijsko-literarna, pa geografska i istorijska, čisto naučna Cprirodne nauke i matematika), pravna, ekonomska i ost. Na posjetku bi došli časopisi i stručni i politički listovi. Tu bi, na primjer, najprije našle mjesta pjesme našili pjesnika iz Srbije ili djela nihova koja su u Srbiji štampana, od Branka i Negoša do Mitrovića i Nikolajevića; pripovijetke i romani od M. Vidakovića i B. Atanackovića do Stevana Sremca i Borisava Stankovića; drame od Joakima Vujića do Branislava Nušića; putopisi od Dositija do J^. Nenadovića. Ivritika bi bila zastupjena svima spisima od Koste Ruvarca do Lubomira Nedića i Bogdana Popovića. Sve to, u dobrirn, ukusnim povezima, a po redu, po piscima i veličini kiiiga, u koliko to naša gdjekad bež sistema izdaiia dopuštaju. Naučna djela, filološka, literarno-istorijska, istorijska i geogi'afska mogla bi činiti dosta lijep utisak u izdaiiima Srpskog Učenog Društva i K. S. Akademije Nauka. „Glasnici", „Spomenici" i „Grlasovi" kao i zasebna izdana i druge kolekcije srpskih učenih društava predstavjali bi priličan broj naučnih izdaiia. Ovo što smo rekli za djela istorijska i geografska važi i za djela p'rirodno-matematicka. Tu bi jedno uz drugo stali radovi Vuka i Danicića i drugijeh filologa do 1,j. Stojanovića i Al. Belića, radovi našili istorika sve do St. Stanojevića i J. Tomića, radovi Milićevića i Karića i drugi