СРЂ

— 752 —

U Kantovoj nauci imade pojedinih ulomaka, u kojim on kaže da prostor i vrijeme imaju neku empirijsku realnost. Ali ovijem on misli jedino kazati, da se prostor i vrijeme pridružuju realno stvarima, u koliko mi u subjektivnoj svojoj svijesti posjedujemo stvari kao fenomene. Svaku drugu objektivnu realnost Kant je odstranio. „ Mi smo htjeli kazati, veli Kant, da sve naše intuicije nijesu drugo već predstave fenomena, i da stvari, čije intuicije imamo, nijesu u sebi onakove kakove ih zamiš]amo, niti nihovi odnošaji onakovi kakovi nam 'Se predstavlaju, i da, ako mi zatajimo subjekat ili samo subjektivnu prirodu sjetila, svi odnošaji objekta u prostoru i vremenn, pa i sam prostor i vrijeme išč'eznuće, i kao fenomeni oni ne mogu postojati već samo u našoj pameti." Oijenimo da Kant nije mogao jasnije označiti subjektivni гпабај prostora i vremena. Ispitajmo sada kakovi su razlozi potakli Kanta, da poreec ono što je tako jasno bilo judskom umu. Kant je nastojao svoju tezu poduprijeti raznijem razlozima, sofistične vrste; mi ćemo ispitati g'lavne; na neke sekunđarne ne ćemo se osvrtati, jer ne zaslužuju. Nastojaćemo biti objektivni i nepristrasni, po onoj poznatoj: Amicus Plato, secl magis amica veritas. Ispovijedamo od mah, da se mi ne ubrajamo među one, koji, ne sudarajući se sa idejama jednoga pisca, prezirnim okom prate cio negov rad. Mi priznajemo velike zasluge na filosofskom poju hemačkom filosofu, divimo se negovom prostranom umu, i ako se ne slažemo sa negovijem idejama u ovome pitahu. Pređimo dakle na stvar, ispitajmo Kantove dokaze, na kojim se osniva cijela negova teza. 1.) Kant tvrdi, da su prostor i vrijeme uslovi ciste matematike. Ali geometrični sudovi, u koliko se bave opsežnim prostorom, kao i oni aritmetični, u koliko sađržavaju brojnu sukcesiju, imaju jednu apriornu vrijednost, t. j. universalnu i potrebnu, dok' se nasuprot čulno iskustvo odnosi samo na osamjene slučajeve; a oni ne bi imali takovu vrijednost, kada bi se osnivah na iskustvu, glede ideja prostora i vremena; odatle slijedi, da one ideje moraju biti prisutne našemu duhu prije svakog iskustva. „Ако je zbija, veli Kant, ideja prostora tečevina a posteriori i to po spolašnem iskustvu, prvi principi matema-