СРЂ

— 589 —

USTRIŠCI IZ SHAKESPEARE-A. W — Antun Krespi. 0 kraju Ivanu. Kraj Ivan (rođen g. 1166, okrunen g. 1199, umro g. 1216), uazvan ,,bez zemje", bio je naj mlađi sin ingleskoga kraja Henrika II. Po ingleskom pravu kruna je imala zapasti mladog Artura, vojvodu bretanskoga, jer bješe sin Đefreja, starijeg a preminulog Ivanova brata. Otimačina Arturova strica uplete Inglesku u rat s E>ancuskom, s nadvojvodom avstrijskijem i s Papom. U bici kod Anžera kraj Ivan razbi francusku-avstrijsku vojsku, uhvati mladog Artura i baci ga u tamnicu. Pošto je dobar dio ingleskoga plemstva priznavao Arturova prava, Ivan se ne usudi da ga ocito smakne, već naredi Hubertu, Arturovu čuvaru, da ga potajno umori. Povjest nam tvrdi, da je Artur bio zbija pogubjen u Ruanu, u Normandiji. Šekspir se, u prevedenoj Pojavi, odvaja od povjesti radi jestetičkijeh razloga i radi dramatičkog efekta: 1.) Taj se događaj, po nemu, ne zbiva u Francuskoj, već u Ingleskoj, u Nosmptnu; 2.) Huberat, potaknut milosrđem, krši krajevu naredbu i, mješte da ubije Artura, hoće da ga oslijepi usijanijem gvožđem; 8.) U Ш-ој Pojavi istoga Cina Artur bježi iz tamnice, skače s visokijeh zidina kule i ostaje na mjestu mrtav. Ovi podaci dostaju da čitalac shvati prevedenu Pojavu. Ona je, po mom mnijenu, među naj Jepšijem u dramatu naj Jepša, jer pobuđuje u čovjeku naj plemenitije čustvo, koje, filosofski, jedino mimo ostalijeh ima prava i razloga dapostoji: milosrđe. To me je uprav i nagnalo, te je prevedoh, i ako nije jetički toliko pretežna, koliko pređašni ustrišci ili glasovite Pojave s Papinijem legatom u istom dramatu. Pa opet sam htio da naša publika dobije pojam, što je Sekspir kano prost čovjek, biva: srcem i osjećajem. A iz prevedene pojave to može čitalac dajbudi naslutiti.