СРЂ

— 662 —

^ačkoga reda, zamisli zđružene triju manastira: na MJetu, na Sv. Andriji i u Sv. Jakobu, pod jednijem opatom i u jednu skupštinu pod imenom Congregatio Melitensis (skupština Mletska) i zato on, opat Sv. Jakoba, nazvan je Abbas Melitensis (opat MJetski). Negova osnova bi ipak izvršena stoprva iza negove smrti. Zamjernu djelorednost onoga doba napomine i prof. J. Grelcich u radni o nekom fratru iz Osima, koji je početkom XVI. vijeka bio pozvan u poslanstvo u Dubrovnik. Cerva je zaslužan kao pjesnik i kao historicar. Drugi kaluđer, koji je živio u Sv. Jakobu, bješe Mavro Vetranić (1482-1576), savremenik Cervin, opat Sv. Jakoba, MJeta i Sv. Andrije. On je isprva živio u Sv. Jakobu, ali poslije provede nmogo godina u samoći na Sv. Andriji. Bješe izvrstan pjesnik. Kažu da se u manastiru Sv. Jakoba čuvala negova slika s natpisom, koji ga je slavio kao teologa i pjesnika'). Sedanmaestog i osamnaestog vijeka živio je u Sv. Jakobu opat Ignat Giorgi, vlastelin dubrovacki i pjesnik. On je sastavio i život Sv. Venedikta. Mrtve kosti Tuberona i Đorđi počivaju u Sv. Jakobu. Osim nih ovjekuvječili su svoje ime kaluđeri Anselmo Bandur i Mavro Orbini; napokon Placid Menčetić i Vasilije Gradić. Koliko je kaluđera obično bilo u Sv. Jakobu, ne znamo ; ali znamo da šesnaestoga vijeka, oko god. 1515, na MJetu, osim opata, bio je prior otac Georgije i kaluđeri otac Mavro, Harije, Rafajil, Gregorije, Gabril i Rusko 2 ). Vihor, koji je podigao Napoleon I. na početku XIX. vijeka, otpulia slobodu republike i nene venediktovačke manastire. Spomenuli smo prije, da poviše Sv. Jakoba vide se ruševine crkvice Sv. Orsule. Možda se na nu odnosi odluka velikoga vijeća 11. oktobra 1343. 3 ), po kojoj se od općinske zem|e poviše Sv. Jakoba daje nekomu, koji hoće da tu zgradi crkvu, zem^u za crkvu i vrt, i zemjište za gradhu kuća, i zemjište za težake, koji bi tu imali stanovati.

') Upor. Adamovića „Građu za dubr. peđagogiju." 1885. 2 ) Iz mojijeli biležaka. s ) Mon. Rag'. Tomus I.