СРЂ

- 670 —

Prof. Tiliomir Ostojić radi od duje vremena djelo: Srpska kriiževnost. Sada u „Brankovu Kolu" izlazi od tog'a djela odjelak: Od velike seobe do Dositeja Obradovića (1690-1783). U zagrebačkim „Narodnim Novinama" izlazi Malombra A. Fogazzara, koju s italijanskoga prevodi M. Lisičar. U programu c. k. velike gimnazije гг Zadru za škol. god. 1903-1904 P. Karlić napisao je: Passio Sanctorum (Juatuor Coronatorum. U „Izvještaju o pravoslavnom bogoslovskom zavodu u Zađru" za g. 1902-903. i 1903-904. nalazi so iz predavaria prof. M. P.: Uvod u katihetiku. U ovogodišrioj IV. svesci Letopisa Matice Srpske izašla je radria D.ra Branislava Petronislava Petronij evića: Tolstojeva teorija umjetnosti (estetika). Petrogradska Изв-bcmi г слав. благ. обхцества donijela su u majskoj svesci veoma prijegledan članak A. J. Jacimirskoga „Русскал блаеотворителЂностЂ Сербш вг XVII. e." Iza lijepe studijo Р. А. Kulakovskog'a о srpskoj kriizi krajem pretprošloga vijeka i o rienoj svezi s ruskom prosvjetom, i ovaj rad je ponovna potvrda one zajednice, koja toliko vijekova veža napaćene balkanske Slavene sa sjevernom braćom. Ta sveza osobito se istiće od vremena Petra Velikoga, još od doba, kada je izašla (1722) na svijet Истормерафгл шчатш имене, слави и разширенгл народа словенскаго, naime ruski prijevod historije „II regno de gli Slaui" Dubrovčanina Mavra Orbini. Milo nam je, što pisac spomirie, da je „Petar Veliki stupio u užu svezu s turskim Slavenima i pomagao austrijske Srbe", te da se „riegov utjecaj opažao i u Crnoj Gori i u Dalmaciji, a osobito u D ubrovniku"Ovo potorie, da i nema drugili podataka, potvrđuje „Plam sjeverski, t. j. pjevarie u hvalu moskovskoga veličanstva" isusovca Irie Gradića (1710) i „Petar Aleksijević, ali petnaest zlameria, djela i česti Petra prvoga samođršca rusinskoga" svećenika Stijepa Rusića (Rosa), prevodioca „novog uvjeta" (1717). Na koncu pisac ističe, kako je „u početku osamnaestoga vijeka spjetski pjesnik Jeronim Kavariin napisao pjesmu „Bogatstvo i uboštvo" proniknutu panslavističkim idejama. On je veličao ponosni lik Petra Velikoga i pomiriao staro proroštvo, da će Petar biti „саг svega istoka", i da je kanonik Đuro Perić napisao „Uzeće Očakova ruskom vojskom". U m J e t n o s t. Izložba Muratova. — Mjeseca juna u dvorani Velike Skole u Biogradu bila je otvorena izložba umjetničkih slika Marka Murata. Tu su bili izloženi najnoviji radovi našega zem]aka ; : četiri kompozicije, biva, Proleće, Elegija, Vjetar i Kloa i Dafnis, a ostalo portreti, portretne skice i studije. Ovo je treća kolektivna izložba Muratovih radova. Cist prihod izložbe bio je namijerien ruskim rarienicima. Izložbu je posjetio i kral Petar I. O ovoj izložbi pisali su Dr. B. S. Nikolajević u „Biogradskim Novinama" i Nadežda Petrović u „Letopisu" Matiee Srpske. Obojica konstatuju napredak u Muratovu slikariu i simpatično oejeriuju radove riegove.