СРЂ

— 669

do kraja 15-og rijeka". G. Miloš Zecević, filozof četvrte godine, dobio je nagradu od 4(10 dinara; drng'u nagradu od 200 dinara nije dobio niko. Za narednu godinu određeno je za nagrade 1000 dinara, a temati će bili ovi: „Pokušaji srj>.skili ustanika da oslobode Kosnu i bosanske intervencije u Srbiji od 1804-1809"; „Ostave srpske vlastele u IJubrovnikii od 1389 god. ]ia na više". * Ovijeli dana slavi talijanski svijet šestotu obletnicu od rodeiia velikoga talijanskoga liricara Frančeska Petrarko. Petrarka se rodio u Arecu god 1304. Već za rana sav se posvetio ki'iizi i proučavariu rimskijeh klasika. Po očevoj voli učio je pravo u Boloiii, ali odmali poslije očeve smrti ostavi Boloiui i nastani se u Avinonu, gdje tada obitavalm rimski pape. Putovao je po Francuskoj, lngleskoj i Nemačkoj; te želan da obesmrti svoje ime napisa djelo Africa u latinskijem hegzametrima, gdje govori o đrugom punskom ratu. S toga bi okruhen zlatnom aureolom u Kampidolu. God. 1350. ode u Rim, pohodivši uz put Firencu. Umro je u Arqua blizn Padove g 1384. Znanstvena je djela pisao latinskijem jezikom držeći, kao i drugi onda slavni ludi, da talijanski jezik vrijedi za govor, ali da je „neđostojan" da se ilime raspravlaju velika i naučna ]>itaiia. No latinska „Africa" mu ne pribavi ni iz daleka onoliko slave, koliko talijanski „Oanzoniere", zbirka popjevaka, balada i soneta posvećenih liegovoj obožavanoj Lauri. Ta zbirka razdijelena je u 3 dijela: „Rime in Vita di Laura", „Rime in morte di essa" i „Sopra argomenti diversi". Također „I Trionfi", na kojima se vidi velik utjecaj Danteov, rađe o „madoni" Lauri Osim Canzoniere i Trionfi, koji su napisani talijanski, napisao je Petrarka još i ova latinska djela: ,.De rebus memorandis", ,,De viris illnstribus", „Secretum" i već prije pomenutu „Africa". * „Prosvjeta", društvo za j>omagahe Srba đaka iz Herceg-Bosne, dala je u štampu svoj kolendar za 1005. g., a uredio ga je g. Svet. Corović iz Mostara. Cisti prihod kolendara namijenen je siromašnijem Srbima đacima. Cijena mu je 1 kruna. Sadržina će mu biti obilata a i dobra, u koliko nam obećavaju iinena saradnika mu. Tu osim kalendarskoga dijela od prof. A. M. Matića ima i zabavno-poučni dio, koji su izradili gg. St. Novaković, Drag. Ilić, Aleksa Santić, Simo Matavul, Dr. M. Vesnić, Stevan Sreinac, Dr. Jov. Cvijić i dr. Osim toga biće i dvaestak slika. * „Srpska Zora", prosvjetno-privredno pruštvo Srba na Primorju. izdaće svoj kalendar za g. 1905. * Khižarniea J. M. Denta u Londonu javla, da će sltorim izdati ilustrovano djelo Luigi Villari-a „Dubrovačka Republika", jedna epizoda iz turskoga osvajaiia (Tlie republic of Ragusa, an episode of the turkish conquest) u prijevodu A'ilijaiua Hultona •- (Ovim se ispravla netačna bileška u prošlom broju Srda).