СРЂ

400

СРЂ. — SRĐ.

Urgeschichte Europas von Sophus Muller. Deutsche Ausgabe von Otto Luitpold Jiriczek. Strassburg. Verlag von K. J. Trflbner. 1905. 8°, str. 204. Pitanje koliko duboko povjest našeg planeta, 6ovječanstva te kulture zasijeca u davninu, zanimalo je čovjeka jednako u naj starije vrijeme kao i danas. Tim pitanjem bavili su se Babilonci kao i Egipćani, Grci i Rimljani, cio srednji kao i novi vijek. Ta su pitanja dovodila do raznih kombinacija u starome i srednjem vijeku, a do približno pozitivnoga rezultata došlo se je tek u novije doba, osobito glede drugog i trećeg pitanja. Jer, dok se je sve temeljilo na pisanim izvorima, te biblija bila u tome pitanju jedini izvor kao i veoma lako umna tvrdnja Jezuita Canisiusa, da čovječanstvo gleda u svoju davninu za samih 6000 godina, um je ljudski bio pokriven nekom ukrasnom koprenom i nije se mogao dovinuti dalekog pogleda. Tek pred pedeset godina, kad se upoznalo, da su geologija, artefakti, otpaci hrane (Kjokkenmoddinger), špilje, te stanovi u močvarama, gdje je prehistorijski čovjek prebivao, kao i sama košturnica čovjeka, naj bolje listine za pitanje u koliko daleku prošlost gleda povjest čovječanstva i kulture, otvorila se duboka prošlost milijuna godina. Od onda pa do danas napisan je o tome pitanju ogroman materijal, osobito u Franceskoj, naj glavnijem kraju naj starije kulture u Evropi. Takovim jednim pitanjem, naime prehistorijom Evrope, bavi se i naš auktor, koji je još prije stekao ime klasičnim djelom: „Nordische Altertumskunde", ali se ograničio na samu Evropu. On je uvjerenja, da su Evropljani jednako u naj starije kao i u kasnije doba primili kulturu sa istoka. Počinje svoju radnju sa paleolitskom dobom, te ocrtavši neolitsko, starije i novije mjedeno i gvozdeno doba u raznim krajevima Evrope, zalazi donekle i u historično doba, što nas ne će začuditi, kad znamo, da nije moguće postaviti jednu stalnu granicu između barbarske i klasične Evrope. Ovo djelo spada, glede duboko znanstvenog a opet lakog stila, među naj bolja djela ove vrste. Očita je tendencija auktora da nam dade kratku a opet preglednu sliku iz onih davnih davnina ljudske prošlosti, a namijenjena je u prvom redu