СРЂ

POLJICA * * *

Povjesni osvrt o stotoj obljetnici njihova pada. (кгај) Ivan Pivčević. ■в IV. Statut. Poljički sto ili banka nije mogao suditi po svojoj volji, nego je bio dužan držati se tačno poljičkih zakona. Ti zakoni, kako već prije napomenuh, stvarali su se na općem zboru. Svi ti zakoni bili su sakupljeni u jednu knjigu, koja se zvala Poljički statut. U njemu se je nalazilo sve ono što je bilo potrebno za upravu jedne male državiee, i kad ga čovjek pomno čita i o njemu razmišlja, 6udom se čudi kako su ti zakoni, koji su se krojili pred više stotina godina, onako pravedni, da im ne bi bilo zamjerke, da su ih sastavili i današnji zakonodavci. Statut nije bio sastavljen u jedan mah, nego u više navrataka, pa je bio za to i više puta prepisivan. Kad bi Poljičani ucinili novi prijepis svoga statuta, u koji bi dodali sve one zakone, koji su se učinili poslije posljednjeg prijepisa, ne bi tada bacili onaj stari, nego bi i njega držali u svojoj skrinjici, u kojoj su se čuvali i svi ostali poljički spisi. Poljički je statut do četiri puta bio pisan i prepisivan, i sva su se četiri primjerka nalazila u poljičkoj skrinjici sve do Jurjeva god. 1789. Iz najstarijega, koji je bio pisan na pergameni, ali se ne zna koje je godine bio napisan, učinio se je novi prijepis godine 1400. Iz toga se učinio opet drugi godine 1540, pa napokon iz ovoga opet jedan najnoviji god. 1665. Jure Novaković Knezov bio je poljičkim knezom u dva navratka, prvom od Jurjeva 1759. do Jurjeva 1764, a drugom od Jurjeva 1788. do Jurjeva 1789. On je htio i te godine biti izabran knezom, pa je sa svojim pristanicima podigao bunu, za 60