СРЂ

БИЉЕШКЕ — BILJEŠKE.

Књижевноот и Умјетност.-Knjiž. i Umjet. Alice Nolte. Essai sur le Montenegro. Ovu je knjigu izdao izdavac Kolman Lovi u Parizu. Knjiga je posvećena talijanskoj kraljici Jeleni. Ovo je u čistom izlaganju kratka, ali potpuna studija o Crnoj Gori te obavješćuje čitaoca o glavnim karakteristikama Crne Gore. Izdanje je elegantno. B. K. — Eduard. Hartman, život i filozofija. Rasprava Dr. Br. Petronijevića, prof. biogr. univ. Ovom monografljom prikazan je Hartmanov sistem fllozofije a uz to ima i nekoliko biografskih podataka. — Prof. B. Poparić. Pisma lvana Lučića Trogiranina. Preitampano iz „St.arina" Jug. Akademije. Zagreb 1907. Uvod o pismima zaprema 22 stranice. Poparić nam je gleđe Lučića (Lucius) poznat još iz polemike 1896. g. sa Dr. L. C. Pavissichem o njegovu prijevodu Lučićeva djela De Regno Dalmatiae et Croatiae. Sva su pisma Lučićeva upravljena do jednoga Valeriju Ponte, zadarskom arćidiakonu, njegovu prijatelju. Prva su 9 pisama pisana iz Trogira a ostala iz Rima; prvo je pisano 23. juna 1651. a posljednje 13. XII. 1678., 28 dana prije smrti. Pisama ima 140, ali ih je Poparić štampao samo 104. Ne može mu se odobriti, da je izostavio četvrtinu gradiva, kad sam priznaje da epistolar sadrži vrlo znatne podatke o Lučiće-

vim doživljajima u Dalmaciji i u Rimu, o njegovim obiteljskim vezama, donekle i historijat njegovog književnog rada, ma da je mnogo pisama i nestalo, a kaže da ima veliku znatnost i za kulturne i političke prilike Dalmacije XVII. vijeka i da je ovo jedini naš epistolar iz starijeg doba. — Dr. F. Sišić univ. prof. Kralj Koloman i Hrvati godine 1102. Zagreb 1907. Cijena 1 K. Sa tri snimka. Stamp. Simunić i dr. izdanje Cirilometodskih zidara. Mala 8° str. 102. Ovo je monografija, kojom se pobijaju tvrdnje madžarskog lista „Budapcsti Hirlap", u članku iz lažnih teza madžarskih historičara Stefana Horvatha i Julija Paulera starijeg doba: da je Hrvatska zemlja, postala madžarskom provincijom osvajanjem. Tvrdnje Hirlapa bile su: 1. Da su i Hrvati do 1830. god. smatrali osvojenje izlazištem ugarsko-hrvatske zajednice. 2. Da je ugovor između Kolomana i Hrvata 1102. g. podmetnut ili falsifikat. 3. Da je krunisanje Kolomana za hrvatskog kralja izmišljeno. Protiv tih tvrdnja Sišić dokazuje da su Hrvati vazda isto tvrdili a da su Madžari tendenciozno po prilikama preinačivali svoje tvrdnje, mada i saini Madžari sve do prve polovineXIX. v. spominju s poštovanjem savez Hrvata s Kolomanom Sišić dokazuje da „trogirski dodatak" ili „Memoriale Toma Arcidiakona" nije ništa drugo nego izvadak iz jedne listine po svoj