СРЂ

1098

СРЂ. — SRĐ.

prilici samoga kralja Kolomana god. 1102. Ova listina dokazuje da Koloman nije pokorio Hrvate, nego po ugovoru postao njihovim kraijem. Sišić napokon đokazuje da se Koloman okrunio kao kralj hrvatski. Na temelju je ovog razlaganja uspostavio na koncu spisa nokoliko tvrdnja, dokazanih tijnkom raspravljanja, a to su 1.° Da su Hrvati smatrali sveđ Hrvatsku samostalnom kraljevinom. 2.° Nije bilo nikakva osvajanja. Ugovor je bio uprav sklopljen. 4. Koloman so krunisao kao kralj hrvatski i položio zakletvu na hrvatski ustav. 5. Spis o ugovoru nije falsifikat 8. Istinita je listina ubilježena u registru samostana sv. Marije u Zadru o Kolomanovu krunisanja Ovim se knjiga Sišićeva protiv šovinizma Madžara preporučuje sama Srbima i Ilrvatima. Pr. D. M. — Crania Bosniaca: Opisili D. A. Weisbach i Dr. L. Gliick. Preštampano iz Glasnika Zemaljskog Muzeja. Sarajevo 1907. To su radovi za poznavanje antropološke strane naroda u Bosni i Hercegovini i ispitane su kr banje s groblja glasinačkog, koje je najstarije i koje dopire do bronzanog i gvozdenog doba, pak one groblja kod Jezerina. Oba groblja služila su još i u vrijeme seobe naroda. Lubanje iz Stoca, Lipe i Hodbine pripadaju rimskomu doba a one iz Catića i Zenice dopiru do prvog kršćanstva. Nađeno je lubanja dolihoida (duguljaste glave) i lubanja brahicefala (okruglaste glave). Jedne pripadaju jednom narodu, većina drugih drugomu. U najstarijem groblju glasinačkom prevlađuju dolihoidi, 73%, a malo ihje brahicefala, 27%. Pisci sude da su lubanje dolihoide rimskih naseljenika, a brahicefale ilirskih urođenika; ali mlađi brahicefali da pripadaju Sloveni-

ma, to jest Srbima. Drugi pisci nalaze ipak da je kod starih Slovena karakteristikon dolihoidni tip. Ali s jedne strane današnji Arnauti nijesu dosta proučavani antropološki, da se mogu porediti s lubanjama naših krajeva, a s druge treba da se uz kosture nađu i druge stvari slovenske, kao oboci nalik na latinsko slovo ,,S" da se kosturi mogu držati za slovenske. Dr. S. Pr. XVI. Kolo Srpske Književne Zadruge. Ima sedam knjiga. Jedna je prvi dio pjesama Vojislava J. llića sa predgovorom Jovana Skerlića. Ostale pjesme imale bi izaći u drugoj knjizi. Druga knjiga sadrži putopis Pisma iz Italije sa pričanjem o vlađici Radu od Ljubomira P. Nenadovića. 3. je knjiga: Zona Zamfirova, poznata niška pripovijetka; 4. Pripovijetke Petra Kočića ; to je izbor iz tri sveske njegovih pripovijedaka: ,,S planine i ispod planine" i jaka satira „Jazavac pred sudom" ; 5. Prvi dio „Enejide" P. Vergilija M., prijevod i predgovor. Dr. Nikole Vulića; 6. „Mrtva strana" Boleslava Prusa, prijevod Lazara R. Kneževića; 7. „Ваја-Оапје" bugarskog pisca Aleka Konstantinova, prijevod Aksentija Bacete Rujanca s predgovorom Jeremije Živanovića. — Nagrade za drame. Biogradsko pozorište bilo je raspisalo nagrade za drame. Od tri nagrade dvije je dobio Branislav Đ. Nušić, t. j. 1500 dinara za dramu „ Jesenja kiša" u 4 čina ; 400 din. za „Danak u krvi", istorijski fragmenat u 1 činu. Drugu je nagradu od 800 din. dobio Milivoje Predić za „Grolgotu" drama u 3 čina. Sem toga ocijenjene su kao dobre i predstavljaće se i ove drame : Kosta Petrović i Sime Pandurović : ,,Na zgarištu" ; V. Jovanović: „Кагјјега" i P. Jovanović: „Pad".