СРЂ

КАКО DA ovjekuyje6IMO SPOMEN DUB. REPUBLIKE 211

godu, a sada ću da se pozabavim samo sa proslavom pada republike i s onim što je s njom u savezu. Držim, da se svak sa mnom slaže, da ova proslava imade nositi obilježja trajne kulturne slave, a ne službene parade, koja jutrom počinje a svršava večerom. Svrha te slave mora dakle biti u prvom redu, da u duši našoj sačuva svijetlu uspomenu jedne naše slobodne i kulturne države. A kako drugačije, da mi tu uspomenu sačuvamo, ako ne upoznavajući se sa djelima naših djedova, sa ulogom, koju je republika dubrovačka vršila u političkom, kulturnom i trgovačkom svijetu; osobito ispitivajući odnose kojim je bila vezana sa istokom i zapadom, jer se na njezinom tlu ukrštavala zapadna i istočna kultura, koju je malena ali životne snage puna republika slovenskom svojom naravi ujedno stapala. Poznavajući sve to dostatno stoprv će nam tada biti pojmljiva važnost našega grada u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. I. Osnovanje jedne pučke, makar Ijetne, univerze, na kojoj bi se popularizirale svekolike grane znanosti i umjetnosti, a zasnovala bi se specijalno katedra za povijest, književnost i umjetnost dubrovačka; II. Popularnim izdavanjem djela pojedinih dubrovačkih pisaca, koja još nijesu prestala, da budu savremena. U tu svrhu imala bi se upotrebiti glavnica fonda za očuvanje dubrovačklh starina. Dužnost bi pak bila pokrajinskog sabora, te općina dalmatinskih, a navlastito dubrovačke, da novčano podupru ovaj pothvat. Razumije se, da ni imućniji građani dubrovački ne bi ostali prama tome nehajni, već bi i oni doprinijeli svoje. Osim nekoliko agilnih i sposobnih ljudi, koji bi čitavu stvar u svoje ruke uzeli, drugo ne bi trebalo. Dakako, to što sam ja iznio u glavnom su osnovne misli, a potankosti bi se već lako dale uglaviti. Što se tiče pozorišta i biblioteke mislim, da to nije u savezu sa proslavom spomena republike, u koliko rečenoj biblioteci ne bi bila glavna zadaća, da, pored savremenih, izdaje djela starih dubrovačkih pisaca. Međutim na zadnjoj se svojoj sjednici „Matica Dalmatinska" nešto ko riješila, da izdaje jevtinu i popularnu biblioteku poput Reclamove ili Pacher-Kisićeve. O po-