Студент

SVE SE VRTI OKO TITULE

RUDARSKO-GEOLOSKI duel iznad zemlje

DIPLOMIRANI STUDENTI GEOLOSKIH GRUPA SMF ZAHTEVAJU IN2ENJERSKU TITULU KOJU DOBIJAJU ONI KOJI DIPLOMIRAJU NA RUDARSKO-GEOLOSKOM Jludarski, danas Rudarsko-geološki fakultet osnovan je 1945. godine, Istovremeno, i na Prirodno-matematičkom fakultetu unošene su u nastavna program dve geološke discipline, geološko-paleontološka i minerološka-petro* grafska, koje su imale zadatak da priprernaju slične. kadrove. Međutim, 1956. godme, ukidanjem predmeta geolognje u srednjim školama, priliv studenata na ove dve grupe PMF bio je smanjen i zbog toga je donesena odluka o nji' hovom pripajanju Rudarsko-geološkom fakultetu. Studenti koji su završili školovanje na PMF dobtli su zvanje diplomlranih geologa a njihove kolege sa RGF promovlsanl su u inženjere. Ovo je pogodilo prve, i oni su, posredstvom Saveza geološklh društava SFRJ, tražili Izmenu svog statusa. Razmotrivši njihovu molbu Savezni sekretarijat za obrazovanje i kulturu uputio je diplomirane geologe na adresu Republičkog sekretarijata za obrazovanje, odakle su dalje upućeni na RGF. Savez geoloških društava SFRJ uputio je 22. 4. 1966. godine Savetu RGF sledeči dopis: • »Molimo Savet RGF da izjednači prava u pogledu stručnlh zvanja lica koja su diplomirala na Geološko-paleontološkoj i Mineralno-petrografskoj jpnpi na PMF pre spajanja as RGF kao i onih koji su započeli studije po nastavnim planoviraa PMF a diplomiraju na RGF«. STA KAŽU NA FAKULTETU Geološki odsek RGF, koji takođe štiti interese »nepriznatih inženjera«, na sedndci od 6.9. 1966. godine doneo je zaključke: »I. Da je RGF kao matični fakultet za formiranie geologa dužan da ovaj problem reši.i 2. Da se pred’oži fakultetskim organima upravljanja, Veću i Savetu, da se u okviru prelaznih odredaba Statuta fakulteta predvidi i sledeči član; u smislu člana 7 tačke 10 i člana 10 Osnovnog zakona o stručnim nazivima i akadem'kim stepenima, sva lica koja suzavršila Geološko-paleontološku i Mineralno-pe<trografsku srrupu na PMF, i lica koja po nastavnim nlanovima PMF diplomiraiu na RGF imaju : sta nrnva ko ; a n ovom slnčaiu đaie RGF«. • Razmotrivšt sve predtoge Savet RGF upum> FahilMskom veču preporuku u kojoj stof* dn trr'ha triednačlt! u rakonskim pravim* d*n!om’ran»» veoioge sa PMF sa d!nlomlranir- studonttma PGF, al! da ovo izjednačavanle n rakonsklm pravima ne mačl 1 izjedna6avon*e u zvanjima pomenutih dlplomiranih studenatn.

STUDENTI ENERGICNO PROTFV? Povodom toga održan je i zbor studenata Ruđarsko-geološkog fakulteta. Nakon što su uporedili programe RGF i bivših geoloških gurpa na PMF, studenti su se iziasnali pirotiv izjednačavania u zvanjima inženjera i diplomiranih geologa. Utvrđeno Je da na RGF student! polažu oko 36 isolta, dok Je Jedna od pomenutih grupa na PMF imala 26 a druga svega 16 predmeta! Dlplomtranl geolor! uopte nisu polagalj predmete za kote na RGF smatraiu da su naitež! matematlku. fiziku, me* hantku, geoPrUcu, nacrtnu geometritu, protektovante, tehntčko crtante t neke »lakše« tsplte. U tom smiislu na zboru je zakliučono da »studenti RGF smatraju da se ne mogu đnačitl po zvanjima i nravima di(o!omirnni g©. olozi i minerolozii sa b ; vših grona na PMF sa dplnmiranim inženjerima sa RGF«. Rukovodeči se ovim stavovima. jedna komisiia pri Veču fakulteta nredložiila ie 16. ianuara prošle godine: *l. da treba iziednačiti po ▼akon'ik’m pravima dinlomirane creo’oee sa PMF koii su đinlomiiiraU na nomen”torn fakuhetu pre sna ; ania ovih gruna sa RGF, 2. Da iziednačavanie u zakonskim nravima ne znači i iziednačavanje u zvanijima pomenutih studenata.« KOLARIĆU-PANIĆU... Tako fe noienrika u koioi su »nenrbnati fnženieri tražili zadovolienie 1 nreko stnmica đnevne štampe samo privremeno dobila epilog. »Večernte novost!« su u dva raaha no svettle no ce*>i strardcu ovnnt ri«ča!u. rm tnak p*«i *rn»le *rinn na vt«*«1o. Trne«*nt sn šta vtie. I mnoM pet?*«* nn*t«et. TcmetVu (wt«1"«, I da Bii nrn«rmmt PCU f ht—mm« na pVnro j(f«> n. tria!. Tsto tako. t rwt«*i>- RCV imnH mvtrtk« da fe RnVrHrorm fi* »»Ulrth inH»r-«Vth r<*ntam | itq t« rvt tftira 39 b*lo r« nrtmavant« ftfute. Pmvnnvim'em smo ntvntut «ta to "• rxt«»ovara fffftnl reV*o nam t« w«<t««<WV Rufnlnrlfeta RanVo Cvttld. armmenftma na<tavn?Va t studenata ROT*. Snm.nj <-.Vr~faritat ▼•» o'hramvantc 1 frt»tf«mt natotMo ?«• Rovefii da reo shičai rarmntri. R’vet !e sada fomni»r»o novu krmtoiiit Vo»a de (ion«W f n«vvu o / tt» , »kii. TT korrririii se na.tari i r>re<t«f'»vntV srti»«t*nr»t*» rit ico «m»*antuje da če i najnovija odluka biti konačna? MILAN ANĐIĆ

USVOJEN FINANSIJSKI PLAN UO SS UBUDUĆE PAŽLJIVIJA KONTROLA TROŠENJA DOTACIJA

Neđavno ie usvoien finansaiski plan Undverziitetskog odhora Saveza stuđenata za kalendarsku 1968. godinu. Kao i obično, naiviše »pogađanja« i diskusije bilo ie oko raspodele sredstava odborima Saveza studenata na fakultetima, akademijama, višim školma i domovima. Stvarne potrebe poiedinih stuđentskih organizaciia mnogo lakše bi se utvrdile da se svaka od niih pridržavala raniieg dogovora, da uz zahtev za đodelu sredstava obavezno podnese izveštaj o finansijskom poslovanju u prošloj i program rada za 1968. godinu. Prema predračunima prihoda i rashoda, za finansiranje studentskih aktivnosti u ovoj godini biće potrebno oko 1.480.000.00 dinara. Od toga najveći deo, 1.060.000,00 dinara, za funkcionalne rashode a ostalo za materijalne

troškove, lične dohotke ! druga ličoa pdmanja, neprivredne investicije itd. Po visind predviđenih sredstava za Punkdonalne rashode posebno je velika stavka »finansiranje studentske štampe i dotacije kultumo-umetničkim društvima«, sa koje za »Student« treba đa se izdvoii 280.000,00 dinara, za »Vidike« 100.000,00, za AKUD »Branko Krsmanović« 70.000.00 i za SKUD »Žikica Jovanović-Spanac« 80.000,00 dinara, Za studentsku štampu. u odnosu na ranije godine, planirano je nešto manje sredstava jer se pokazalo da stoje mogućnosti da studentski listovi i sami ostvare izvesne prihode. Sredstva sa kojima je Odobr raspolagao niikako nisu mogla »nokriti« sve zahteve pa je, s obzirom na to, zaključeno da se znatno pooštri pontrola njihovog trošenja.

8. VTJKOVIC

ČITAOCI PITAJU - »STUDENT« TRAŽI ODGOVOR Šta je sa Integracijom u studentskom gradu?

• Sta je sa integracijom domova 1 restorana u Studentskom gradu, I da U je pitanje upravnlka integrisanog Studentskog grada glavni razlog što do integracije još nlje došlo? Na ovo pitanje zatražili smo odgovor od Slobodana Vukovića, sekretara Univerzltetskog odbora SS koji je upoznat sa tokom dosadašnje diskusije o integraciji. Diskusija oko integracdje doma i restorana u Studentskom gradu samo je ra izvesno vreme prekinuta, jer su posle dvogodišnje diskusije stvar preuzeli Zajednica domova i restorana i Rektorat, koji će sa predstavnicima radn h kolektiva i Poliitičkog aktiva u Studentskom gradu, nastavita diskusiju, čiji će zaključci verovatno đovesti do mtegracije. Pitanje upravnika integrisanog Studcntskog grada bilo je jedno od najvećih prcpreka koje su ometale integraciju. To je dovelo do izvesnog antagonizma i između oba kolektiva, iako se svi slažu da na mesto upravnika iotegr sanog Studentskog grada

treba da dođe čovek sa visokom školskom spremom.

MoJ drug tvrdl da je na Ekonomskom fakultetu istovremcno 1 redovan i vanredan stuđent, pa mc interesuje da li Je to moguće, piše nam Vukomlr Cvorković, Studentskl grad 815/11, Novl Beograd. Sekretar Ekonomskog fakulteta Nikola Radatić rekao nam je da je to nemoguće. Međutim, studenti prve godine koja su položili prijemm ispit, a n su mogli da budu primljeni za redovne studente zbog ogran:ćenog prostora, upisani su na ovaj fakultet kao vandemi. Kasnije, kad je bilo moguće primiti veći broj studenata, ovi vanrednj studenti upisani su kao redovni, pa je zbog toga moglo doći do zabune, ali studenti koji su ovako upisani smatraju sc redovmm studentkna, a nikako nisu istovremeno i redovni i vanredn'.

U DOMOVIMA - NIKAD DOVOLJNO MESTA DOK JEDNOM NE SMRKNE...

OKO 200 STUDENATA KOJI ISPUNJAVAJU SVE USLOVE DA DOBIJU MESTO U DOMU MOGU SE SMESTITI SAMO AKO SE ISELE APSOLVENTI KOJIMA ISTICE STAŽ I STUDENTI KOJI NISU UPISALI LETNJI SEMESTAR

Problem smeštaja studenata u domove na Beogradskom univerzitetu svake godine je sve ozbiljniji. Na početku ove školske godine odbijeno je oko tri hiljade molbi za prijem u studentske domove a oko 200 studenata koji ispunjavaju uslove da dobiju mesto u domu još uvek se snalaze gde i kako mogu! To je istaknuto na poslednjem plenumu materijalne komisije Univerzitetskog odbora Saveza studenata na kome su razmatrane mogućnosti da se, u vreme spremania ispita za junski rok, kako-tako nađu mesta bar za izvestan broj materijalno najugroženijih studenata koji su ispunili uslove za smeštaj u domo vima... Nevolje studenata koji traže mesta u domu mogle bl znatno da se üblaže ako se uskratl dalje »gostoprlmstvo« u domovima onlm studentima kojl za to vlše ne ispunjavaju uslove. Na mnoglm fakultetlma nekim apsolventlma Je, nalme, istekao apsolventski rok pa tl koji do isteka tog roka nisu dlplomirali gube pravo na studentske beneficije, prvenstveno na smeštaj u domu. Do sada se nije događalo da se takvim studenttma uskraćuje dalji boravak u domu ali u situacljl kad ovako velikl broj studenata, kojl Ispunjavaju materijalne i školske uslove, uzalud traži mesto to Je najpravednije rešenje. Na spiskovima suvišnib u domovlma naćl će se 1 studentl koji nlsu Ispu-

nill uslove za overu zimskog i upis letnjeg semestra a takvlh Je, sigumo mnogo. »Deficit« mesta u studentskim domovima naročito pogađa studente ekonomije. Na ovom fakultetu, oko 250 studenata koji su uslovno upisali godinu položilo je u januarskom roku uslovne ispite i tako su stekli pravo da konkurišu za dom. Do sada su takvi studenti uputili fakultetskoj materijalnoj komisiji 77 molbi (52 studenta i 15 studentkinja) a za njih trenutno ne postoji ni jedno slobodno mesto! Zbog toga će ovih dana fakultetske materijalne komisije utvrditi spiskove studenata kojima )e istekao apsolventskl rok i onlh koji nisu uplsali letnji semestar i svi oni će, ukollko nemaju jak, zdravstveni, razlog biti iseIjenl Iz doma! * * * Na ovom plenumu »materijalci« su razmatrali i predlog novog, desetogodišnjeg, Pravilnika o uslovima smeštaja u studentske domove. Upravo zbog toga što su domovi već sada »tesni« đa prime sve koji imaju pravo da stanuju u njima po novom Pravilniku znatno će se pooštriti uslovi za dobijanje mesta u đomu. Moći će da konkurišu samo studenti čija primanja po članu porodice iznose najviše 35 hiljada starih dinara a prioritet imaju oni koji ranije daju godinu i imaju manja primania.

SA SKUPŠTINE ZAJEDNICE STUDENTSKIH DOMOVA I RESTORANA SVI OBJEKTI STUDENTSKOG STANDARDA JEDNA USTANOVA? OBJEDINJAVANJEM DOMOVA I RESTORANA OMOGUĆILE BI SE VELIKE UŠTEDE

U prvoi godini svog postojanja Zajednlca studmtskifi domova i restorana radifla jc uflavnom uspešno iako je nailazila i na niz tekoća. Svoj osnovni zadatak, da koordinira rad svih domova i restorana, Zajednica nlje mogla ispuniti zbog toga što u nju još uvek nisu uključeni svi objekti studentskog standarda. Novi upravni odbor će zbog toga preduzeti potrebnc mere da sc poštuje član 3 Statuta Zajednice prema kome je članstvo obavezno za sve domove i restorane. Sredstva kojima je Zajednica raspolagala u prošloj godini uglavnom su utrošena na adaptaciju Studentskog doma »Ivo Lx>la Ribar« i nekih objekata u Studentskom gradu. Postojao je i predlog o rekonstrukciji doma »Rifat Burdževič« ali je prevladalo mišljenje da sc to, zbog dotrajalosti ovog objekta, ne bi isplatilo i da je mnogo bolje da se na mestu »Rifata« izgradd novi dom. INTEGRACIJA JE NEOPHODNA Več i prvi proračuni pokazuju da bi se integracijom objekata studentskog standarda postigle velike uštede. Zbog toga je na skupštini Zajednice domova i restorana zaključeno da se što pre izvrši integradija doma i restorana u Studentskom gradu; za šta postoje svi uslovi a odiuka se ipak odlaže. Novi upravni odbor Zajednice zadužen je da što pre razmotri mogučnost za integradju studentskih domova »Vera Blagojevič« i »Ivo

Lola Rlbar«, na jednoj, 1 *Mika Mitroviić« 1 »4. april« na Voždovcu, na drugoj strani. Sv© češće govori se i o potrebd za spajanjem svih objekata studentskog standarda u jedinstvenu ustzmovu, pa je zbog toga i formirana komisija sastavljena od stručnjaka ekonomista, koja će pripremiti kompletan elaborat za ovaj poduhvat. ,• 1 ' i U SAVETIMA DOMOVA STUDENTI ĆUTE i Na skuptšini je zapaženo da studenti kao samoupravljači u domovima uglavnom ćute. Saveti domova najčešće su sastavljeni od lica zaposlenih u njima a malobrojnd studenti članovi saveta neredovno se obaveštavaju o sastancima, izostaju sa njih ili su nezainteresovani. Prema predlogu novog Statuta Zajednice, übuduće bi u savetima domova najmanjc dve trećine članova trebalo da budu stvidenti. Bilo je reči i o tome đa postoječi propisi, po kojima se objekti studentskog standarda tretiraju kao ugostiteljski objekti, zbog čega plaćaju zajednici velike doprinose negativno utiču na nastojanja da se olakša. materijalni položaj studenata. Univerzitet će zbog toga tražiti da se promeni status sludentskih domova i restorana. U predlogu novog Statuta, koji treba da potvrdi Univerzitetski odbor Saveza studenata, predviđeno je da se Zajednica übuduće zove Zajednica ustanova studentskog standarda. M. A.VĐIC

VIŠA PEDAGOŠKA - POTREBNIJA U ŠAPCU NEGO U BEOGRADU!

REAGOVANJA U SAPCU NA PREDLOG REPUBLICKE ZAJRDNICE ZA OBRAZOVANJE O RACIONALIZACIJI SKOLSKE MREZE

TVRDE STUDENTI 1 NASTAVNICI SABACKOG ODEUENJA VPS

Predlog o racionalizaciji školske mreže uznemirio je školske duhove u Sapcu, počev od studenata i profesora do pomoćnog osoblja. Ideja o racionalizaciji visokoškolskih ustanova nije nova, ali je predlog »odozgo« svakako iznenadio ugrožene fakultete i više škole. Na listi suvišnih našlo se desetak viših škola i nekoliko odseka fakulteta u Nišu, Beogradu, Kragujevcu, Sapcu i drugim gradovima. Među školama predloženi ža ukidanje našlo se i šabačko odeljenje Više pedagoške škole iz Beograda. Ova vest došla je u vreme razvoja škole, kada su svi u gradu očekivali njeno osamostaIjenje, pa je u početku primljena sa neveriv com. Organizacije Saveza studenata i Saveza komunista na Višoj pedagoškoj školi hitno su sazvale sastanke radi dogovora— kako da reaguju na predlog o ukidanju škole. Neki misle da Je Viša pedagoška škola u Sapcu osnovana sama zato da i ovaj grad ima višu školu. Međutim, ova jezičko-nastavnlčka škola formlrana je na osnovu stvamih potreba, u Vukovom kraju ko’i »vapi« za kvalifikovanlm, stručnim nastavnicima matemjeg jezika, revoltlran prediogom kaže nam Jeđan od najboljih studenata ove škole Milorad Simić. Pre godinu dana ovo odeljenje VPS uspešno je radilo u nepodesnim, skučenim prostorijama, a sada, kad je dobilo novu zgradu, sa modernim prostorijama, slušaoniicama, velikim amfiteatrom i dobro opremljenim kabinetima, došla je vest o predlogu za ukidanje. Možda bi oni koji rade na racionalizaciji visokog školstva mogli još jednom da provere da li je zaista suvišna Viša pedagoška škola u šapcu, u Mačvi, u kojoj su dve trečine nastavnika matemjeg jezika učitelji i »kur sisti«. Da li je zaista potrebno ukinuti škoiu u šapcu a ostaviti onu u Beogradu koja je manje potrebna, jer osnovne škole u Beogradu zapošijavaju profesore pa nema potrebe za nastavnicima? pitaju se šapčani. Jer njihova je žeija da sadašnje odeljenje preraste u Cenatar za škoiovanje nast-»vnika i profesora srpskohrvatskog jezika.

Uz pomenuti predlog često se pominje i raogućnost da se odeljenje u šapcu odvoji od matične škole u Beogradu. šta će od svega toga biti, još se ne zna, ali svakako bi najbolje bilo da Republička zajednica za odobravanje u saradnju sa »školama na crnoj listi«, dobro ispita koje su škole opravdane.

MEHMED MEHMEDOVIC

u reči i slici Studenti ekonomije daju krv

Oko 40 studenata Ekonomskog fakulteta, odazivajući se na poziv Fakultetskog odbora Saveza studenata, dalo je krv za borce i narod Vijetnama. To je bila druga akdja za prikupIjanje krvi na ovom fakultetu.

STUDENT

Strana 5.