Студент

Košmar upisa

(NASTAVAK SA 8 STRANE) Pod pritiskom kgngresa rektor podnosi ostavkii Nacionalnom Savetu Univerziteta (najviši univerzitetski forum). Prvi put u ma: „Pravi studenti se vraćaju na fakultete". Plaćeni studenti pokušavaju da održe predavanja. istoriji Meksičkog univerziteta savet nije prihvatio ostavku rektora, što je dovelo do velikog napada vlade na članove saveta. Dekan, jednog od osam fakulteta meksičkog univerziteta, dao je našem saradniku, sledcću izjavu: „Veoma sam zabrinut za našu omladinu. Mora se prestati sa übljanjem. Ja lično osećam isto što i osam hiljada stanovnika našeg univerzitetskog grada. Nadam se da ću imati priliku da vas sretncm u boljim prilikama”. Pola sata posle ovog razgovora, isti dekan je blo prinuđen da sedne u kola i pod punim gasom pobegne sa univerziteta, dok su pripadnici armije već pucali u susednim kvartovima. Danas, studenti očekuju siedeći potez rektora. Obečali su da će biti uz njega. Oni misle da će on pokušati da nađe neki kompromis sa vladom. Oko univerziteta se još uvek nalazi oko 10.000 vojnika. Istovremeno, došlo je do razmimoilaženja u samom studentskom pokretu. Naime, llderi tehničfcih fakulteta, koji su se u početku deklarisali za demonstracije, oovukli su se. Guverner igra na četiri aduta: 1. Pokušava da pridobiie vođe Nacionalne Federacije Tehnlčkih studenata (Federac : on de F.studiantes Tecnicos F. N. E. T); 2. Poknšava da nridobije dekane tehničkih fakulteta: 3. Pokušava da fakultetske savete kao instituciie izdigne iznad Nacionalnog Univerzitetskog saveta, i 4. Pokušava. služeći se potolaćivaniem studenata. da nrinadi fakultete da prekinu štrajk. Po svemu sudeći, izgleda da sada vlada nepisano primirje zbog olimpijade. Studenti se oporavljaju od udaraca koje su zadobili i soremaju se da zadaju nove, a vlada smišlja kako da sa Što manie ustunaka smiri situaoiju. U međuvremenu neki olimpijski nacionalni timovi su izjavili da neće da trcniraju, đok se armiiske snage i tenkovi nalaze preko puta olimpijskog se-1 la. Ovakvu predolimniisku, rat-! nu. atmosferu nije doživeo još , ni jedan sportista. Za sada svi ; mogu samo da se nadaju da će ! se olimpijske igre održati, jer mnogi sumnjaju u to. Napomena redakcije: Ime au- ( tora, .ovog članka ne objavljuje- 1 mojz razumljivih razloga. !

Biti student, akademski građandn, bio je do sada lep i uzbudljiv san mnogih sirenjoškolaca. Posle tesnih srednjoškolsfcih klupa, mislili su. dolazi sloboda i neki stvami smisao učenja. San, kao i obično, brzo se raspršdo i nakon nekoliko dana pretvorio se u prostu činjenicu upisa na faku!tet. Ipak, vreme je, izgleda, i za studente i za fakultetske vlasti, da odahnu: jedna od najbrojnijih generacija, laktanjem i bu banjem, stupila je u red akademskih građana. Možda malo j disonantno zvuči »laktanjem i bubanjem« sa onim »akademski građanin«. ali na žalost, tako je. Istorija ovakvog načina un : sa nije dupa, a uzorci su veoma iednostavni: neko, davno, kada je planiranii razvoi Univerziteta niie hteo ili nije mogao da nređvidi ovoliki broi onih koji žele da studiraju. I, kako se tai broj povećavao, prvo oni »konjukturni«, pa zatim i ostaH fakulteti, uvode različita ograničenja kvaHfikacione ispdte, uspeh u srednjoj školi, a ove go dine i neku vrstu pro\'ere istrainosti pri čekanju. Ograničenja su uvedena na brzu ruku, bez konsultacije sa stručnim službama fakulteta društvenih nauka (kao što je gmpa za pedagogiju), čak i bez pokušaja da sc sistem ograničenja uskladi bar na fakultetima srodnih oblasti nauka. Cilj je očigledno opravdavao sredstva bilo je potreb no od velikog broja kandidata izabrati nekoliko stotina srečnika, koliko već pojedini fakulteti mogu da prime na prvu godinu. BUBANJE Pokazalo se da su za tu svrhu najpodesniji kvalifikacioni ispiti Pripremljeni na brzinu i (sem relkih izuzetaka) bez ikakvih pedagoških standarda, kvaHfika cioni ispiti umesto da proveravaju sposobnost za studiranje na fakultetu, proveravaju sposobnost mehaničkog parnćenja

srednjoškolskog gradiva, koje u takvoj formi naučeoio, ne može da bude gotovo ni od kakve koristi budućem studentu. Svakako, ovo znanje je najlakše proveriti, i to fakultetskim vlasti-

ma daje iluziju da vrše pravedan izbor, iako se već godinama piše i govori kako se time nanosi nepravda učenicima iz unutrašnjostii čije sposobnosti nisu ništa manje od onih koji IZVOD IZ STUDIJE »SISTEM UPISA U PRVU GODINU STUDIJA NA UNIVERZITETE U JUGOSLAVIJI 196768«, OD VLADIMIRA SERDARA (IZDANJE INSTITUTA ZA DRUSTVENA ISTRAŽIVANJA SVEUCILISTA U ZAGREBU 1968) » ... KvaliPikadonim ispitom trebalo bi provjeriti sposobnost kanđidata za uspješno studiranje na fakultetu. To nije jednostavno, jer treba sastaviti valjane tekstove. Fakultetima se činilo mnogo jednostavnije provjeravati znanje stečeno u srednjoj školi. Tlme Je potpuno promašena svrha kvalifikaclonog isplta, jer se takvim kvalifikaclonim ispitom provjerava kvantum znania kandidata, a prljc smo naveli da je istraživanjem utvrđeno da kvantum znanja nije dobar krlterij za nrognoziranje uspjeha u studiju, što je glavna svrha kvalifikacionog ispita, ili bi bar trebalo da bude. Kandidati sa istim uspjehom u srednjoj školi u boljim ili lošijim uvjetima imaju različiti kvantum znanja ali podjednake izglede da uspiju na studiju. Ako sc dakle, kvalifikacionlm ispitom utvrđuje kvantum znanja onda se vrši negativna selekdja na štetu onih kandidata koji su se školovali u lošijim uvjetima. Na taj način su oni kažnjeni dva puta, jer im se ne daje šansa da ponove svoj uspjeh pod jednakim uvjetima na fakultetu sa ostalim kandidatima, ni da se izjednače sa njima i u kvantumu znanja, koii će bdti rezultat njihova uspješna studiranja«. (Strana 28). »Sadržaj kvalifikacionog ispita ne smije biti provjeravanje znanja stečenog u srednjoj školi, već provjeravanje sposobnosti kandidata da uopće studiraiii da studira na nekom određenom fakultetu. Na takvom kvalifikacionom ispitu trebalo bi utvrditi za sve kandidate, bez obzira na koji se fakultet žele upisati, sposobnost pismenog i usmenog izražavanja, sposobnost čitanja i slušanja, te razumjevanja onog što je pročitano i slušano. Za pojedine grupe fakulteta, kao npr. za grupu tehničkih fakulteta i fakulteta prirodnih nauka, za grupu fakulteta društvenih nauka te za grupu medicinskih i bioloških nauka mogao bi se kvalifikacioni ispit sastojati osim spomenutog op ćeg djela, još iz dodatih testova kojima bi se utvrdila sposobnost studija za tim posebnim grupama fakulteta. Niti u tom djelu kvalifikacionih ispita ne bi se smjelo ispitivati znanje lz pojedinih srednjoškolsklh predmeta već bi to morao biti test sposobnosti«. (Strana 33)

su završiild škole u većim mestima. Drugi način primanja (na osnovu uspeha u srednjoj škoii) u suštini se ne razlikuje od onog prvog, sem što govori o

mogućnosti zapošljavanja i visini plate stručnjaka sa diplomom tih, inače manje »konjuktumih« fakulteta. Pri tome se odaje utisak da se veruje srednjoškolskim ocenama, iako one najmanje, na žalost, svedoče o sposobnosti učenika da studira, a ne pokazuju ni stvarno poznavanje gradiva srednje škole. Razlike u znanju učcnika sa istim ocenama samo iz različitih beogradskih gimnazija ponekad su začuđujuće. Kada se ovomc doda da oko polovinu Vukovaca, učenika sa svim peticama, nije moglo da prode kroz »iglene uši« prijemnog na Modicinskorn fakultetu, onda se naibolje vidi koliko su pouzdan kriterijum srednjoškolske ocene. Oba ova načina upisa (na većini fakulteta kombinovani su tako da se uvek nešto priznaje iz srednje škole) protivreče često ponavljanom tvrđenju lih fakulteta da metodi nastave i znanje što se dobija u srednjoj školi ne omogučavaju učeniiku lako prilagođavanje radu na fakultetu. jer se, navodno, bitno razlikuje od onog u srednjoj školi. LAKTANJE Dok su za ova dva nači.na uoisa veoma jasni motivi i polrebe koje stoie iza njih (ograničeni kapaciteti fakulteta) motivi za neograničeni upis studenata nisu dovoljno jasni, naročito kada se uzmu u obzir »rruni kapaciteti« tih fakulteta. Bilo da su oni često humane onrode (»bolje da su deca na fakultetu neffo na ulici«) ili ne, ta vrsta uoisa daje sasvim neeativnu sliku o karakteru budućih studenata i efikasnosti fakujtetske administraciie. Za upis ie trebalo čekati 6—7 sati u redu, vaditi razna dokumenta koja se kasnije pokažu nepotrebna, pa na kraju razvaljivati i vrata di upadati kroz prozor. Ti fakulteti su tako postali posledme pnbežište onih koji su na drugim odbijeni. Izgleda, inak, da se neće sve tako završiti. pošto se vlasti nadaju »osananju«, tj. vraćanju »dece« sa fakulteta na ulicu kao jedmom mogućem rešeniu za normalan rad na tim fakultetima! Tako ie neograničeni pus studenata, r>o rečima dekana Filozofskoc fakulteta. stvorio ako ništa druco društveni problem: kako smc stiti ogroman broj novoupisanih studenata. Jasno je da sadaŠnji sistem upisa nema za cili nikakvu selekciju stuđenata. iako se že!i da se ostavi takav utisak, već mu je za cilj da se na neki način opravda ograničen Pri tome se zaoostavlia ono što ie osnovno nri svakoi stvarnoi seelkciji; da li je kand'dat sposoban da stud’ra i da li poseduie sklonost za studiranje predmeta koii želi. Vremenom, biće sve više onih koji žele da studiraiu, a kapaciteti fakulteta očigledno se neće takvom brzinom povečavati A sve dok posledlce ovoga nc nostanu jasne »onima gore« dotle če se no tx>Hcama Rekto rata prašniaviti mnogobroHc studiie sa podrobnim anailzamn i predlozlma. koie, ako ništa dni go, pokazuiii da je ovn. da se pn nnvo poslužimo nnlitičkim rečniknrn _ DRUŠTVENI PRO BLEM.

ALEKSANDAR PAVKOVIĆ

Dva puta više od plana!

STUDENTI NA RADNOJ AKCIJI »NOVI BEOGRAD 68«

o<dudentima iz Beograda i Moskve brigadistima SRB »Jurij Gagarin«, koji su, pored redovnog posla na trasi i u naselju izgradili i igralište »mini-golfa«, pisano je već dosta. Za prosečan radnd učinak od 210,90 odsto, najveći dosad na ovoj akciji, za razvijanje brigadirskog duha u životu naselja, brigada je dva puta bila proglašena uđamom, dobila je nekoliko specijalnih pohvala, zastiavu »Najboljoj bnigadd II dekade«, a na kraju smene predložena je, kao prvi kandidat, i za najveće priznanje ovogodišnjih radnih akcija »Zastavu Republike«. Mnogo je tog doživljeno za °nih trideset dana u julu i avgustu, što nigde nije zapisano : što samo oni, brigadisti, mogu da ispričaju. Potražili smo ih zato jedne večeri u »Gradskoj Pivnici« gde se, prema dogovom na kraju akcije, sastaju svake nedelie. Očekivali smo da će NIKOLA VUJOVIC, kao svaki komandunt, početi da govori o procenl'ini<a, pohvalama, zastavama, Poenima Umesto svega toga, on je rekao: Mislim da je naš najveći uspeh to što sino postigli da nam cela brigada deluje kao jedau ćovek. Ookaza za to, izgleda, ima na Pfetek. Ipak, jedan je vredmji °d ostalih. Na poslednjem sastanku brigadne konferenclje jednoglasno je odlučeno da se dodeljuju nikakva pojedinač n a priznanja, već da se sve udarnlčke značke kao poklon pri gađe predadu Beogradskom i Moskovskom univerzitetu. DRAGOUUB MARKOVSKI, koga drugovi kažu da je bio ledna od najpopularnijih ličnou naselju i koga su svi znali

samo pod nadimkom »Hegel«, ispričao nam je i ovo: Bio sam zaista dirnut kada sam video »Moskvu« (to je nadimak Miroljuba Moskovllevića, studenta veterine), čoveka koji je na trasi radio koliko cela jedna četa kako prvi i najbučnije pozdravlja našu odluku da ne delimo udamičke značke. Tog trenutka one nam stvarno nisu bile potrebne, jer smo svi dobro znali ko je od nas zaslužio da ih ponese. SREĆKO ĐUKIĆ bio je sekretar aktiva SK i jedan od urednika lista »Gagarin«. Sećam se, kaže on, kada smo za prvi broj našeg lista intervjuisali kolege brigadiste iz Sovjetskog Saveza. Jedan od n|ih rekao je da mu je želja da »kao što je Gagarin bio prvi u kosmosu, naša brigada bude prva u četvrtoj smeni«. Ako već postoji »tajna« našeg uspeha, onda je ona, mislim, u tome što je njegova želja bila istovremeno i želja svih nas! Sto še, pak, tiče populamosti, tu je Stevo Jarčević, traser brigade. Najviše mi se svidela karikatura na kojoj sam predstavIjen kako guram kolica, a ispod je pisalo: FATAMORGANA! Da bih dokazao da to može da bude i stvarnost, sutradan sam, na iznenađenje svih, odgurao jedna kolica uzbrdo! Cela brigada orekinula je rad i buraim aplauzom pozdravila ovaj moj »podvig«! Naravno. tako nešto više rrisam ponovio! Kada smo Branlslava Vučića, fiskultumog referenta u brigadi, i Nadu Perunčić, koja je proglašena za najbolju sportistkinju naselja, zamolili da nam nabroje najveće sportske uspehe, dobili smo ovakav odgovor: Ako ste već hteli da čujete nešto ukratko, trebalo je da nas p’tate o neuspesima a ne o uspesima. Naš najveći i jedini »i».euspeh« bio je osvajanje drugoc mesta u rukometu (muškarci)! U svim ostalim disciplinama. kako za mtiškarce, tako i za devojke, osvojili smo prva mesta!

PETAR DAMIANOV

CORPUS DELICTI zabrana „studenta ” 5

OKRUtNI SUD U BEOT.RADU, kao prostepeni sud, u veću sastavljenom od iadije Milete Mojs lovlća kao prcdscdni. ka veća 1 sudije porotnika Pelru Vukotića i Đorda Vukfevića, kao članova veća, a zapisnićarem Miiicom Katanid, u poi'.upku po predlogu okružnog javnog tudoca u Bcogradu Ut. hr, 40/68 od 25. }una 1968. godine, za zabranu rasturanja vunrcdnog broja lista »Student« od 25. 6. 1968. godinc, čiji ]e izdavač Univerzitetski odbor Saveza studenata u Beogradu, po ođržanom glavnom javnom pretresu na dan 28. juna 1968. godinc u prisuslvu zamenika Okružnog javnog tužtoca Tihomira Maikovlća I punomoćnlka izdavača advokata dr Milivoja Perovića, doneo jc, a prcdscdnik veća Istog dnna javno je objavlo R E S E NJ E i 1. ZABRANJUJE SE rasluranje lista »Student« vanrednog broja od 25. juna 1968. godine Cijl Je izdavač Unlverzitetskl odbor Saveza siudcgata u Beogradu. 2. Svi primcrci itsla oznaćeni pod brojem 1 rcScnja ODUZJMAJU SE. 3. RcScnjc Okružnog javnog tužioca u Bcogradu Ut. br. 4C/68 od 25 . 6. 1968. godinc, kojim je izrcčena privrcmena zabrnna rasturanja llsta označenog pod 1 ovog rcšenja sa danom pravosnažnostl ovog režcnja prcstaje da važl 1 ovlm sc režcnjem zamenjuje. 4. Ovo reicnje po pravosnužnostl obJaviti u Službenom llstu SFRJ, 5. Troikovl postupka padaju na teret budžctsklh sredstava. Obrazloženje Okružni javni tuiilac u Beogradu svoJlm pređlogom Ut. br. 40/68 od 25. 6. 1968. godine 1 na pretresu predložlo Je da se zabranl rasturanjc lista »Studcnt. vanrednog broja od 25. 6. 1968. godlne zbog povrcde propisa iz člana 52. stav 1. tačka 2. Zakona o ilampi 1 drugim vidovima Informacija. Okružnl javni tužliac obrazložio je svoj predlog tlmc da vanrcdni broj ovog llsta od 25. juna 1968. godine donosi Informacije 1 komentare koji nc odgovaraju činjcničnom stnnju, kao i navode ćija tumačenja mogu izazvati uznemire-11 J e građana i remetlti Javnl red 1 mir. Prl tome je Javni tužilac ukazao na odlcmke iz napisa »Mlstcrije 1 histerije« *° odfrovomosti« i »Univerzltet uz ni*tvo i seljaStvo«, dok bez đctaljniJeg obrazloženja izdvojlo i člankc »O bltokrati izbliza«, »Persljska varljanta samoupra vlJanja«, »Strah od novc levice koja ne postojl«, »U povodu. »Borbinih« uvodnlka« J druge, uz objaSnJcnjc da Je sadržaj tlh članaka »lendenciozan, izazlvački I nekonstruktivan«, pa da 1 oul izazivaju uznemirenje građana 1 remete javni red 1 mlr. Pomoćnik izdavaća, adv. dr Millvoje Perović, izjavlo Je da javni tužilac pogrežno interpretira sve ono ito j e u ii»tu »Student. objavljeno, a da Je Stampa, pogrcsno iuforinišiićl javnost, deiom izazvala reagovanje studenata u njlhovom glasilu, pa je možda, u lom rcagovanju, granica na momente pređcna, no list u ceiini nije onakav kao ito to tvrdi javni

tužilac. Zato je prediožio da se rcienje javnog tužioca poništi i odbije predlog za izricanje zabrane rasiuranja lista. Po saslušanju predloga učesnika I oceni sadržine napisa obuhvaćenih obraz. loženim predlcgom Javnog tužioca, sud jc našao: Napis „MISTERIJE I HISTERUE. u celinl pruža nctačnu sllku samoupravnog društva u nas: ono ]e blrokratsko društvo, društvo pemireka 1 podaničkih novinarsklh pera, uplašenih sopstvenika fotclja, posednika, to Je društvo dijabollčnog mehanlzma političke inanipulacije u kojem Ijudi i idcje fungiraju kao sredstvo ostvarivanja posebnlh ili pojedlnačnih interesa manipulanata. A »pokret jugoslovenskih studonata«, prema sadržaju gorajeg napisa, stoJ I nasuprot takvom društvu i Jeste »političkl pokiet« ... nastao »van pozltivnog sistema« 1 njcgovi se ciljevi »ne iscrpljuju korekcijama status quo-a, več ga prekoračuju u težnjl da ga bitno menjaju«. Na kraju napisa, kroz cltat pesnika, nagoveštava se »akterlma politike. da će siušati oiuju, ako ne budu umeli da slušaju pesmu. Ovakva tvrdnja i nagoveštaji izazlvaju uznemlrenje građana i mogu ifjrozltl Javni red 1 mir, to su eiementl koji uka. zuju na neaphodnost prlraene člana 52. stav 1. tačka 2. Zakona o štampi 1 drugim vidovima Informacija. Napis, pak, »Unlverzitet uz rndništvo i seljaštvo« razrađuje laktlku studentskog pokreta, onakvog kakav Je zamišljen u članku »Mlsterija i histerlju« i iznosi tvrdnje da se zaoštrava kiasna borba i borba slojeva u preduzcćlma i u dmšlvu, te da Je i »seljaštvo posle dugog ćutanja počelo da dlže glavu proliv birakratske eksploatacije«, uz predvldanja da će »Univerzlletskl pokret prerasti u pokret proizvođača I ostalih radnih IJudi na čelu s a radničkom klasom«. Nafzad, nepls »O odgovoraostl« sadrži naizgied opšta razinatranja o odgovornostl, all posrcdno 1 loglčki vodi zaključku da Je u nas ođgovornost birokratska, da su onl na vrhu odgovomi *T° J c mcr »« društvenog pre• <lža koliko si neodgovoran, da su oni na vrhu najneoiigovomili, iij Se u Bvo . Joj taštinl 1 oscćanju misionarstva olako žnclenljfiicuju sa »Istorijom. i »narodom. bJ C J! Prema naPISU> Wtka Za bodnr ski; demokratski i komunifarni socijalizam i đaJJe naiog vremena. •Suđ smatra da s u i ova dva nanisa takvog sadržaja da Izazivaju uzncmirenje gradana i mogu ugrozltl J avn l red 1 mir , čian 52 m ° ra Wtl P r, »>enjen ćlan 52 stav 1 tačka 2. Zakona o štam. Pl 1 drugim vidovima informacljc. Zafo Je sud na osnovu ovog propisa 1 vldovima tefo™..,), u izreci rešenja. Predlog punomoćnika i/.davača da se kao svcdoci saslušaju autorl članaka sud Je odbio, Jer se anallzom sadržinc članaka dobija njihov smisao. ZAPISNICAR KATANIć MILICA PREDSEDNIK VECA - SUDIJA MOJSILOVIC MILETA (MP) NAPOMENA REDAKCGIE: Vanrednl broj »Studenta« 5. bio Je štampan u 70.000 primeraka. Tiraž je uništen.

1968/20

STUDENT

9