Студент

Sredstva treba da daju i druge republike

UNIVERZITET PRED VELIKIM MATERIJALNIM TESKOĆAMA

• Tr e ?® 1 P r f clziratl polltiku upisa i naših i stranih studenata a e ja e probleme rešavati za dužl period % Übrzati izgradnju planiranog studentskog doma

I Univerzijtet I Republika treba jaanije da formulišu politiku upisa novih studenata. Hiporprodukcdja kadrova poslala ie jedan od najprisutnijih pro»lema u našem društvu. Gde smestiti oko 7 hiljada studenata kojd ne mogu dobiti mesto u domu? 0 ovim kao i o nekim đrugim pitanjima govorilo se na zajedničkom sastanku Izvršnog odbora Gradske konferencije SSRN Beograda i predstav nika Univerziteta, kojd je održan 7. novetmbra. DUG OSTALIH REPUBLIKA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU Univerzitet se nalazl l u teškoj finansiijskoj sdtuaciji Sredstva se sakupljaju sa dosta ograničenog područja, a studenti dolaze iz svih krajeva zemlje: 14 odsto od ukupnog broja studenata Beogradskog univerziteta iz drugih je republika. U gotovo svim diskusijama bio je uočljiv zahtev da sredstva zm finansiranje Univerziteta treba da izdvoje J ostale republike. Primečene su prave migracije studenata prema Beogradskom univerzitetu, a an je jedini Uinverzitet u zemlji koji ic postavlja nitkakve uslove, rekao je prorektor Jovan Gligorijevič. Studenti sa teritorije Srbije koriste sarno oko 26 odsto kapaciteta naših domova. Slično je i sa keditiima i dotacijama. Kada bi sve to bido regulisano na nekl drugi način, tj. kada bi sred-

stva za te studente dolazila l iz drugih izvora, mi sada skoro i ne bi&mo imali teŠkoća oko njihovog smeštaja I strani studenti, naročito nestipendisti, u poslednje vreme u većem broju dolaee da studira ju u Jugoslaviji. Sada stranih studenata na Beogradskom univerzitetu ima oko tri hiJjade, a prijavljft.iih, saimo ove godine (oni koji su se upisali ili uče jezik) jma prako 900. Mnogi od njih, naravno, traže domove i ostale stuđentske benoficije. O stranim studentima u posledmje vreme mnogo se govori, a predloženo je da se i Saveznoj konferenciji SSRN pozabavi ovim problemom. GDE SMESTITI UGROŽENE STUDENTE Zna se da blizu 7 hiljada studenata ove godine ne može da dobijje mesto u domu. Očekuje se da se sličma situacija ponovi i u idučih nekoliko godina jer sada na Univerzitet dolaze one generacije, koje su pre jednu deceniju preplaviJe osno vne škole. Treba očekivati da ovakaiv priliv novih studenata neće biti dugotrajan, ali se moraju naći neka rešenja Na ovom sastanku bilo je i nekol> ko konkretnih pradloga • Mora se hitno ispitati mogučnost da se br£e izgradi novi dom sa hiljadu mesta čije je otvaranje biio planirano tek za dve godine. • Socijalistički savez preuzl-

ma na sebe obavezu da pre ko Turističkog saveza pokuša da pronađe nove kapacitete za smeštaj studenata. To se pre svega misli na Pionirski grad. Mesta če se tražiti i u domovima srednjih i viših škoPomišlja se i na smeštaj u privatnian stanovimau Univerzitet bi pokušao da obezbedi van redne dotaclje od 50 do 100 dinara mesečno za stuđente koji bi morali da stanuju na privatnom stanu a ispunili su uslove za dobijanje doma. Isto tako pradlaže da se stanodavci stimuMšu na taj način što bi bili oslobođeni poreze ako na stan prime studenta. Konačno je otpala mogučnost korišćenja Omladinskog naselja na Novom Beogradu. Adaptaci*ja ovog objekta koštala bi gotovo isto toliko koliko i zidanje novog doma, a radove ne bi bilo moguče izvesti u kratkom roku. Ova izuzetna situacija stavila je Univerzitet pred mnoge teškoče. Međutim, svi su se složili da izlaz ne treba tražiti na štetu postojećeg satndarda. Zatone treba ozvaničiti ilegalisanje ili privremeno obustaviti akcije ko je su u toku. Mlsli se na izgradnju Sportskog centra i Doma kulture. Prorektor Tomislav Bunuševac je naglasio da Univerzitet ijpak nije u stanju da sam reši sve ove probleme. Pomoć i razumevanje sa strane neophodni su i oni se u ovom trenutku očekuju. n. t.

„Samoupravljački“ voždovački slučaj

NASE SLIKE I PRILIKE

Na sastanku Saveta integrisannh domova »4, april« i »Mi> ka ,iyiitrović« održanom 29. oktobra 1968. godine, Ijudi su zaboravili na samoupravljačke dužnosti. Nije bilo ni najobičnije pristojnosti od provokativnih pitanja i odgovora prešlo se na psovke i pokušaj fizičkog obračuna. Sastanak je morao biti prekinut. Od samog početka atmosfera je bila puna nepoverenja. (Iz izveštaja predstavnaka Univeriztetskog odbora Dušana Ivanoviča) Ilustracije radi, na ovom sastanku »samoupravljači« nisu mogli da se sporazumeju ni oko zapisničara. Sumnjalo se u njegovu sposobnost. Predlagalo se da se stalno bira novi zapisničar. Bilo je sumnji u ispravnost zapisnika koji je ovaj zapisničar vodio. U takvoj atmosferi trebalo je razgovarati o važnim pitanjima kao što su: potpuna integracija ustanova studentskog standarda na Beogradskom univerzitetu, razmatranje konkursa za pripravnička mesta, žalbe, formiranje komisije za molbe i žalbe itd. Upravnik Komnenović, govoreći o integraciji, rekao je da o tome postoji nepotpun, ali obiman materijal, i nije detaljno upoznao Savet sa projektom integraciie. Po njegovom mišljcnju važno ie prihvatiti integraciju u načelu, mada članove Sa\eta nije unoznao sa prednostima intesracije. Komisija za mo! be i žalbe, naravno, nije fonnirana, Kad su žalbe došle na red, upravnik Komnenović jednostavno napušta sastanak. Odmah iza toga zapljuštale su psovke i umalo mje došlo do fizičkog ob^ačuna. (Možđa se ovakva situacija u Domu može delimično objasniti i nesuglasicama koje poodavno postoie između upravmka studentskog doma »4. april« Komnenovića i jednog dela studenata). U Univerzitetskom odboru kažu, povodom ovih događaja, da studenti treba da budu jedinstveni i da osude samovolju poiedinaca. Odbor ima obavezu da se interesuje za rad stud°ntskog dela Saveta, da se zalaže za uticaj studentske orpanizaciie. da se u domu stvari pravdno rešavaju i da najbo- I lii student? budu u samouprav- ! nira organiraa. R. D.

„Dom kod Vuka - najbolji

Ako su prošlogodišnji »Lolini« stanari imali razloga da protestuiu, ove godine nema većih primedbi na rad uprave doma, koja se potrudila da u letnjem periodu ispravi neke svoje pro šlogodišnje »omaške«. • Menza je još letos počela da radi. Istina, hrana se sprema u menzi studentskog doma »Vera Blagojević«, ali studenti su ipak zadovoljni. Važno je da u »svojoj kući« dobijaju hranu. • I kupatilo radi dva puta dnevno, pre i posle pođne, pa studenti ne moraju Ićd u druge domove da bi se okupali. • U trokrevetnlm sobama gde su do sada bIU dvokrilnl oimani, postavljeni su novi jednokrilni. • TV klub Je renoviran. Umesto polomljenih stolica, postavIjen je nov nameštaj. • Za razliku ođ prošle godine, kada polovina radijatora nije radila, ove godine rade svi. • Popravke vodovodnih instalacija i kanalizacije privodi se kraju. Studenti sve ređe idu uprav niku da bi mu skrenuli pttžnju »kako nešto nije u redu«. »Lolini« stanari se tek sada mogu j pohvaliti da staauju u najboliem 1 studentskom domu u Beogradu. M. A.

400 novih stipendija

U BEOGRADU OSNOVAN FOND ZA STIPENDIRANJE STUDENATA I UCENIKA

• Na inicljativu Gradske skupštine osnovan Gradski fond za stipendlranje studenata i učenika • Studentima će se iz Fonda dodeliti nekoliko stotina stipendlja

Poslednjih godina broj stipendija na Beogradskom univerzitetu naglo se smanjio. Otuda akcija Gradske skupštine za osnivanje Fonda za stipendiranje studenata i učenika zaslužuje mnogo veću pažnju, no što se to čini na prvi pogled. Gradska skupština je i do sada stipendirala dobre studente i učenike (47 stipendija), a sada se založila za združivanje svojih niaterijalnih sredstava sa sredstvima ostalih institucija grada koje su takođe zainteresovane za stipendiranje. U Fondu za stipendiranje studenata i učenika, nalaze se predstavnici Gradske skupštine, Privredne komore (odnosno radnih organizacija koje ulažu svoja sredstva u Fond), Beogradske zajednice za obrazovanje, Gradskog komiteta Saveza omladine, Saveza studcnata, Gradske konferencije SSRNJ, Gradskog veća Saveza sindikata i Zavoda za zapošljavanje. Potrebno je odmah naglasiti da će stipendije, pošto je ovo pre svega gradska akcija, osim u izuzetnim slučajevima, dobijati isključivo studenti i učenici sa područja Beograda. Radne organizacije koje budu ulagale svoja sredstva u ovaj Fond, imače pravo da utiču na program i izbor kandidata. Na

primer, mogu tražiti od Fonda da se stipendije dodele prvenstveno deci njihovih radnika. Naravno, osnovni preduslov da se stipendije dodeljuju samo najboljim studentima i učenicima i učenicama, odnosno dobitnicima Vukove ili Oktobarske nagrade, poštovače se i u ovom slučaju. Da bi dobili ove stipendije studenti i učenici treba da imaju najmanje dobar uspeh, a postdiplomci vrlo dobar. Mateterijalni uslovi još uvek nisu tačno utvrđeni, ali se veruje đa će pravo na stipendije imati svi studenti, odnosno učenici, koji prema prihodu po članu dortiaćinstva imaju pravo na dečiji dodatak. Stipendije če se dodeljivati konkursom, a ukoliko stipendista iz neopravdanih razloga izgubi godinu, ako bez saglasnosti Fonda promeni školu, smer, odnosno odsek, ili ako se utvrdi da je dao netačne podatke o imovinskom stanju, gubi pravo na stipendiju, i dužan je da Fondu vrali novac koji je dobio. Prema sredstvima kojima sada raspolaže, Fond će verovatno biti u mogućnosti da dodeli, i to već od 1. januara 1969. godine, oko 400 stipendija od kojih ce najveći broj dobiti studenti. B. L.

(KARIKATURE D. P.)

Kako rade materijalci!

• ito - isu đobiu d ° m

Kad se zna da za sedam hfiIjada studenata ndje obezbeđen smeštaj u studentskim domovima, nije čudo što su prostorije Uniiverzitetske materijalne komisije gotovo stalno opsednute. Naravno, ova Komisija u većini slučajeva ne može ništa da učini. Dosta studenata baš zbog toga što s'matraju da ih je fakultetska materijalna komislja oštetila. Tako, na primer, nekoliko studenata Međicinskog fakulteta intervenisalo Je jer lh nema u spisku studenata koji su dobill dom, a na Zboru su im dodcIjene sobe. U utorak, 12. novembra u Unlverzitetski odbor Je došla gru pa od pedesctak studenata medicine da sami traže dom. Naime, iako su konkurisali, onine znaju na čemu su, pošto se predsednik Materijalne komlsije nije pojavio na fakultetu, iako je toga dana trebalo da ih obavesti o rezultatima konkursa. Razume se da to nije način

na koji se dolazi do sobe u studentskom domu, ali nikome se ne čeka. U Univerzitetskom odboru smatraju da materljalne komisije na pojedinim fakultctima vrlo aljkavo i neodgovorno obavljaju svoj posao. Navedeni slučajevi nisu usamljeni. Tako, na primer, Materijalna komisija Građevinskog fakulteta šalje studenta bez ikakvih dokumenata da mu u Univerzitetskoj materljalnoj komisiji daju uput za dom, uz obrazloženje da je izgubljen ključ od ladice gde se nalaze odgovarajuča dokumenta. Zbog prigovora na rad fakultetskih materijalnih komisija, oformljena je posebna reviziona komisija koja če ispi'tati njihov rad. STUDENTI JEDNO - FOSS DRUGO Pošto se studenti Medicinskog fakulteta najčešće žale Univerzitetskoj materijalnoj komisiji, potražili smo predsednika Mate-

rtjalne komisije Medicinskog fa kulteta. Međutim, nismo ga nash iako ga je čekala ista ona gmpa studenata koja je dolazila i u Univerzitetski odbor. Nekoliko dana bezuspešno tragam za predsednikom Matertjalne komisije, rekao nam je Dževad Bešlija, apsolvent. Niko ne zna gde je on. Ja imam sve uslove za dom 1 zbog nečije aljkavostl možda ga neču dobiti. S njim se slažu I ostali studenti, smatrajući da je takvo ponašanje »glavnog materijalca« u najmanju mku neodgovorno. bti evfbrn Culi smo i mišljenje predsednika FOSS-a ovog fakulteta: Ja nisam dovoljno upoznat sa svim tim slučajevima. Meni su se obratila samo dva studenta. Smatrara da je glavnri nesporazum u tome što je fakultet dobio manje mesta u domovima nego ranijih godina, a istovremeno više studenata ima uslov za dom. V. RADIKIC

Nasilje u klubu umetničkih akademija

Nedelja uveče. Klub uraetničkih akademija pun mladih, muzike, dima ... Jedna grupa mladih boksera i njiho vih prijatelja koji zajeđno sa njima uče ovu plemenitu veštinu van ringa prišli su jednoj devojci i isprebijali ie . Devojka je student Filološkog fakulteta. Zove se Slavica Barović. Plava, tiha, odmerena ništa napadno ni

u izgledu ni u ponašanju. Bokseri Komina, Baoš>ć (mlađi) i njihovi ortaci sa uobičajenim nadimcima za mla diće ove vrste Klej, Džoni i Saša Bosanac pretuldi su ovu nedužnu devojku, ko ja je, kako kaže, prvi put po sle 8 meseci došla na igranku, I njen mlađi brat isto tako je stradao u ovom drskom obračunu. On se vratio iz bolnice sa lekarskim uverenjem u kome piše: »Teže teiesne povrede u predclu glavc i grudnog koša«. P. L. B.

SREDNJOŠKOLCI!

REDAKCIJI »STUDENTA« SU POTREBNI SARADNICI-SREDNJOŠKOLCI. ZATO VAS POZIVAMO DA DOĐETE NA SASTANKE SREDNJOŠKOLSKE REDAKCIJE SVA KE NEDELJE U 10.30 CASOVA. SASTANCI SE ODRŽAVAJU U PROSTORIJAMA REDAKCIJE »STUDENTA«, Svetozara Markovlća 79/11.

IZ STUDENTSKOG GRADA BRUCOŠ BAL

U nedeliu. 10. novembra, u gornjoj sali restorana u Studcntskom gradu održan je tradicionalni »Brucoš bal«. Bal je organizovan isključivo za brucoše; umesto ulaznica služili su indeksi. Predloženo je da se u Stu J dentskom gradu održi i bru i coška nedelja. TJ okviru ove! nedelje održala bi se i brucošijada Studentskog grada, koju bi organizovali SKUD »Žikica Jovanović Španac« i Odbor SS Studentskog grada. V. R.

Dvadeset godina „Medicinskog podmlatka”

REDAK JUBILEJ JEDNOG STUDENTSKOG CASOPISA

Stručni časopis »Medicinski podmladak« slavi ove godine značajan jubilej dvadeset go dina svog postojanja. Za to vreme časopis je dobio niz priznanja, više puta je nagrađivan kao najbolja specijalizovana organizacija na Beogradskom univerzitetu. Ideja o osnivanju stručnog časopisa studenata medicine potiče još od pre drugog svetskog rata. Međutim, prvi broj izašao je tek januara 1949. godine. Casopis je odmah okupio veći broj sposobnih mladih Ijudi. Dovoljno je napomcnuti da su od 11 članova njegove prve redakcije šestorica profesori Medicinskog fakulteta u Beograđu. »Medicinski podmladak« postao je i središte stručnog rada studenata na fakultetu škola budućih naučnika. Značuj ovog časopisa najbolje je ilustruovao prof. dr Toma štraser: »Medicinski podmladak« je mesto za otkrivanje talentovanih studenata, pravi »detektor« naučnog podmlatka na ovom fakultetu. Na našem fakultetu otkrivanje talentovanih učesnika veoma je važno, ali je teško. Ispiti u tom pogledu imaju malu a »Medicinski podmladak« I značajnu ulogu. Casopis ima nekoliko rubrika od kojih je najobimnija »Origi-

nalni rađovi« gde medicinari beleže prve korake u svom naučnoistraživačkom radu. O vrednosti objavljenih radova u ovom časopisu govore i brojna priznanja * nagrade koje njihovi autori dobijaju na kongresima stručnih radova studenata medicine iz cele zemlje. U toku poslednjih nekoliko godina »Medicinski podmladak« izdavao je udžbenike za sludente rnedicine. Na ovaj način časopis ostvaruje sredstva jer poslujc na bazi sarnofinansiranja.

A. MARTINOVIC

imn

STUDENT

Strana 5.