Студент

0 školarini na postdiplomskim studijama

{nteres studenata za naučno-istraživački rad i za studije uže specijaiizacije, za sticanje viših naučnih kvalifikacija doveli su i do povečanog interesa za nastavijanje studija i izneli su, u isto vreme, neke probleme u prvi plan. Od posebne važnosti za Savez studenata Beogradskog univerziteta jeste problem finansiranja postdiplomskih studija, koji je na raznim fakultetimu raziičito rešen. Na većini je uvedena školarina, plaćanje studija. Sama činjenica da se od studenta traži da novcem obezbedi sebi praлго na postdiplomske studije izazhra otpor i neslaganje. Nepotpun pregled pokazuje da studenti na našem Univerzitetu plaćaju svoje naučno usavršavanje od 4000 n. d. do 12000 n. d. tj. od 1000 do 3000 n. d. za jedan semestar (ukoliko nije pronašao nekog stipenditora tj. investitora da to učini umesto njega). To je samo spoljni pokazateij situacije koja je sigurno daleko složenija i koja zahteva energičnije angažovanje Saveza studenata i drugih organizacija sa Univerziteta. Dosadašnja analiza pokazuje neke osnovne odiuke stanja: a) na nekim fakultetima nije školarina za postdiplomske studije, a uloženi rad profesora ne nadoknađuje se nikakvim posebnim dodatnim sred stvima od strane Zajednice obrazovania iii neke druge institucije (Filozofski, Pravni fakultet); b) pojedini fakulteti nisu uveli školarine ali se deo sredstava namenski obezbeđuje iz fondova institucija van fakulter ta, (Filološki fakultet). c) na većini fakulteta uvedena je školarina za postdiplomske j studije. Studenti su dužni da

! uplačuju određena sredstva. Na nekima je u globalnu cenu »ura' čunato« sve, a na nekima, kao na Ekonomskom, pored opšte r sume naplaćuju se i poscbne za ! pravo da se iziđe na ispit, za magistarski rad itd. (Veterinarj ski, Ekonomski, Mašinski, Medicinski, Poljoprh'redni, Rudarskoj geološki itd.). в U ceni postdiplomskih studija značajnu stavku čine nakna- ј de profesorima. To je posebno j uočljivo na fakultetima na kojima izvođenje nastave ne zahte- 1 va posebne značajne dodatke materijalnih troškova. Neki fakulteti humanističkih nauka pružaju studentima-postdiplomcima potpuno besplatno školovanje iako ne dobijaju naknadu za to, ; a drugi fakulteti humanističkih nauka naplaćuju značajne sume od svojih studonata iako je sistem izvođenja nasta\ ? e gotovo identičan. Za sam problem školarine na postdiplomskim studijama potpuno je irelevantno ako umesto studenta sredstva nadoknađuje eventualni stipenditor ukoliko on ta sredstva vezuje za određenu ličnost. Fakultetskim vlastima je poznato da se odnos stipendist-stipenditor uspostavlja gotovo bez izuzetka izvan njihovog uticaja i sasvim je individu-1 alne prirode; da je broj stipendija za postdiplomske studije vrlo i ogramičen i pojavljuje se samo 1 za neke naučne grane iz kojih i su trenutno privredi ili nekim društvenim službama potrebni viši stručnjaci, da je konkurs za takve ftipendije retko kad otvoren za sve studente; da stipemditor često niie u stanju da daje stipendiju ili da plača školarinu: da priroda postdiplomskih stuđija kao uže naučne spcciializacije predstavlja dal'e ocraničavanje mogućnosti kontakata i':

ZAKLJUČCI PLENUMA UNIVERZITETSKOG OBORA

rešenja za finansiranje postdiplomskih studija, ali smatra nedopustivim da se problem tako rešava što će se pred studente staviti zahtev »plati pa uđi«. Primeri suprotnog shvatanja dužnosti profesora na fakultetima koji su odbili da tako učine kao i stavovi nekih profesora na drugim fakultetima koji su se takvom načinu opirali, uverava nas da ćemo za ovakve stavove imati podršku i kod naših nastavnika i kod fakultetskih vlasti. Savez studenata odbecuje školarinu kao oblik finansiranja bilo kog stepena studiranja, sve dok takav vid finansiranja znači dovođenje studenata slabijeg imovnog stania (studenata iz porodica sa nižim ličnim dohocima) u neravmopravan položaj sa studentima boljeg socijalnog položaja. Plenum UO podvlači da ie uložen rad profesora u postdiplomske studije izuzetno koristan za društvo i da treba da ima i svoj ekonomski ekvivalent, ali da da taj ekvivalent i način njegovog ostvarivanja treba da bude nredmet prethodnog šireg društvenog dogovora svih zainteresovanih strana (privrednih organizacija, dmštvenih službi, Republičke zajednice obrazovanja, fakultetskih vlasti, Saveza komunista i Saveza studenata na Univerzitetu). Plonum UO smatra da je neonhodno otpočeti diskusiin o ovim pitaniima po fakul■‘.etima, na Univerzitetn, na skunštinama Saveza sti’denata itd. Takođe Redakcija lista »Student« treba da nokrene diskusiiu o ovim problemima. Plenum će zadužiti posebnu radnu prunu koja treba da izvrši detaljniiu analizu problema finansiranja postdiplomskih studija. Potrebno je da ovim problemima Univerzitetski odhor i Univerzitetski komi'et održe zajednički sastanak jer se za dalji rađ na njemu zahteva angažovanje članova i Saveza studenata i Saveza komunista (stiidenata i profesora). eventualnog izbora i za studente i za stipenditore; da najveći broj studenata koji žele da upišu postdiplomske studije moraju to pravo da obezbede svojim sopstvenim novcem, takav sitem stipendija kakav jeste stavlja u neravnopravan položaj ostale studente, itd. Fakulteli koji su uveli školarinu za postđiplomske studije o| slobađaju toga svoje asistente i : saradinike. To je pohvalno.ali to [ je akt kadrovske politike identi| čan postupku stipenditora. To na svoj način pokazuje u којој шеri su ti fakulteti ravnodušni prema svom sops*venorri zadatku kao najviše nacionalne nauononastavne ustanove iako im je dobro poznato da se opštedmštvena potreba za dobrim stručnjacima ne iscrpljuje ni njihovim sopstvonim naporima za podmlađivanjem sopstvcnog naučncg kadra ni ograničenom zainteresovanošću privrednih ргеduzeča i društvenih službi. Sticanje viših naučnih kvalifikacija je stvar ne samb individualnih ambicija i sposobnosti, več i vitalni interes društva. Sam sistem pcs'diplomskih studija kao nužne i zakonom prcdviđene stepenice u daljem sticanju visokih naučnih kvalifikacija takođc ukazuje na neodrživost školarine оуско kako je ona postavljena. Nedopustivo je da studenti koji su materijalno cbezbeđcni imaju mogućnost da se i dalje usavršavaju, dok su ostali izložcni vanrednim naporima da bi tu mogučnost ostvarili za sebe! ... Savez studenata zalaže se za lo da svi studenti bez obzira na sociialni položaj, treba da imaju podjednake uslove za studije. Plenum UO ističe da treba učiniti napor da se pronađu bolja

Malo o nastavi malo o ispitima

SA GODIŠNJE KONFERENCIJE SAVEZA STUDENATA FILOLOŠKOG FAKULTETA

STUDENTI ZAHTEVAJU KVALITETNIJU NASTAVU

Najviše vremena u radu Godišnje Konferencije Saveza stude nata Filološkog fakulteta utrošeno je na čitanje izveštaja Faicultetskog odbora i biranje članova za novi Odbor, a najmau je na diskusiju. U vrlo bledoj i nezanimljivoj diskusiji glavnu lemu su predstavljali problemi or ganizacije nastave i ispita na ovom fakultetu. Više diskutanata je istaklo da je organizacija nastave na fakultetu zastarela i nefunkcionalna. Pomenuti su udž benici koji jedva zadovoljavaiu srednjoškolski nivo, a zamerke su upućene i predavačnna čija predavanja ne prave uvek najnovija dostignuča iz oblastii koju predaju. Kritikovana je i organizaciia nekih ispita. Na pojedinim grupama prvi ili drugi deo diplomskog ispita predstavlja veliki problem za stuđente, viiše zbog načina polaganja ovih ispita nego zbog sadržaja ispita. Prvi i drugi deo diplomskog se sastoii od tri odnosno pet vezanih ispita i zbog jednog nepoloženog isPita automatski se pada i na ostalim. Diskutovalo se i o radu Matepjalne komisijc Fl'lološkog fa'Ulteta. Uočeno je niz propusta : nepravilnosti u njenom rađu. Uva Fvomisfia je dosta samovoljпо i bez poštovanja osnovnih kri terijuma vršila rasp>odelu mesta n domovima, a zatim bez odoorenja naplačivala od studenata l5OO, umesto propisanih ‘ 170 dinara. U diskusjji je uzeo reč i član bniverziteskog odbora Tcodosije j'plenković. On je istakao da ova 'vonfercnciia treba da se bavi najvažn jim problemima fakulteta i Univei'zi'teta. To su; reforma Univerzileta, samoupravljatije na fakultctima, problem zaix>šliavanja svršenih studenata ; td. Međutim. na ovoj Konferen‘јШ. о tome nije bilo ni reči. [nteresantno le nanomennti đr* је Konferencjij od 43П9 rcdovnih studenata ovng fakulteta nrisustvovalo nešto \ iše od stotinu studcnata.

V. RADIKIć

NAUČNICI O TRŽIŠNOJ PRIVREDI

% NAŠI ISTAKNUTI EKO NORiISTI I SOCIOLOZI Ga VORfĆE NA OVOJ TRIBINI O TRŽIŠNOJ PRIVREDI U USLOVIMA SOCIJALISTIC KOG R,VZVITKA

Univerzftetski komitet SK Beogradskog un'verziteta (Ko misija za idejna pitanja) u visokoškolskoj nastavi organizovaće, počev od 3. decembra c : klus predavanja o temi »Socijaljzam i trž.šna privreda«. Predavači će bitl naši istaknuti naučnici iz oblasti ekonomije i sociologije. Predavanja će se održavati na Mašinskom fakultetu svakog drugog ill» trećeg utorka.

Na konferenciji za štampu koju je tom prilH<:om održao, predscdnik Komisije za idejna pitanja dr Miloš Ilić rekao je da će profesori koji drže ova predavanja na Trihlni odgovoriti i na niz pitanja i kritika koje se upućuju na račun tržišne privrede, kako u našoj sredini tako i sa Istoka. To će verovatno biti početak jednog dužeg di jaloga.

REŠENJE 0 PENZIONISANJU DONEO KURIR

Ni jedan veči skup na Filološkom fakultetu u poslednje vreme ne može proći a da na njemu ne dođe do žučnih prepir ki oko profesora Radomira Alek s‘ča. To se ponovilo i na poslednjoj konferenci'ji SK Filoioškog fakulteta. Ali, i*posle svih tih objašnjenja i uzajamnih optužbt s.tuacija je ostala potpuno nejasna. Da li se radi' o jednom stvarno nekorektnom postupku prema starom profesoru, ili ie njegov slučaj samo povod za рге pirke i svađe koje su počele po vodom Instituta za teoriju i istoriju književnosti, a čiji koreni potiču iz vremena kada većina nas nismo bili studenti. Profesor Radomir Aleksič penzionisan je u proleće ove godine. Način na koji se Fakultet rastao od starog pedagoga dao je povoda za vellke svađe. Jedni tvrde da je krajnje nekorektno rešenje o penzionisanju uručiti' preko jednog kur'ra bez ikakve svečanosti. Pogotovu kada se ima u vidu da se na ovom fakultetu ioš nikada nije tako pos tupilo. Ovo daie povoda da se na svim sastahcima govori o tupilo. Ovo daje povoda da se nominiu i neki drugi »grehov> liudi koji su umešani u ovaj slučaj. Protivnički tabor ne porlče da je profesor Aleksić penzionisan na takav način, ali, smatrajući da je napad najbolja odbrana, iznose se raznorazne optužbe na

КО JE U PRAVU OKO SLUCAJA PROFESORA ALEKSICA?

račun saniog profesora. Svoji'm kvalitetima on navodno nije zaslužio da i dalje ostane na Fakultetu a uz to je po zakonu ispunio svoj radni staž. Upućuju se i primedbe onima koji se zalažu da profesor još uvek ostane kao predavač, jer ne postoji niko ko bi ga mogao dostojno zameniti. Međutim, ostaje nerazjašnjeno šta je povod ovim svađama i ko je u pravu. Mada postoje razlozi da se u nečemu veruje i jednima i drugima, ostaje činjenica da se Faknltet zaista ogrešio o profesora Aleksića, ali da to nije razlog da se sukob prenosi na đrugi plan i da se grehovi vade iz arhiva. Još manje je korektno da studenti budu stalni svedocl ovog konflikta, a da pritom nikako ne uspevaju da saznaju pravu istinu. Među zavađenim profesorima oni imaju svoje Ijubimce i to bi moglo stvoriti razdor i među njima. Treba zameriti i jednima i drugima što se nc zalažu dovoljno da stvar iste raiu na čistinu i da »plavo na belo« dokažu ko je u pravu 1 čiji moralni lik nije sverao. Po gotovu šlo to ne izgleda neizvodliivo f što se istina ipak mo že na/reti. Ali, ko da bude siguran u to kada smo mi odskora u ovoi sredini, a sukob ima vrlo dubok koren.

N. TOMIC

U SOCIJALIZMU

Teme će glasi'ti: »Različlte koncepclje soi.ialističke privrede« (predavač: Branislav šo škić); »Karakterlstike razvojnih etapa našeg privrednog razvitka« (Radivoje Davido vić); »Način prisvajanja dmštvenog proizvođa u privređnim i neprivrednim delatnostiша« dr Ljubisav Marković); »O antirobnim kritikama jugoslovenskog nrivrednog sisteша« (dr Aleksandar Vacić); »Ulopa tržišta u sovjetsknj privredi« (dr Žarko Bulajić), »Udniženl rad u robnnj ргЈvredi« (dr Živojin Rakočević); »O sociološko-ekonomskim problemima rasnodclc prema radu u samoupravnotn sistemu« (dr Vladimir Rašković); »Društveno-ekonomskl odnosi i sticanje dohotka u oblasti obrazovanja«. Na tribini će, verovatno, povorići i neki drugi stručnjaci koji nisu sa Univerziteta. Univezritetski komitet će, u zaiednici' sa nekom izdavačkom kućom, pripremiti jednu edici ju u koju bi ušla sva ova predavanja. Tako će i naša š : ra javnost moći da se upozna sa mišljenjima ovih naučnika. Т. N.

POSTO SU CETVRT VEKA BIU PODSTANARI

FARMACEUTIMA "PREKIPELO"

Farmaceutski fakultet osnovan je 1939. godine kao ogranak Medicinskog fakulteta, a 1945 godine postao je samostalan. lako je od tada proteklo skoro četvrt veka, studenti ovog fakulteta još nemaju svoju /građu, a predavanja i vežbe ođržavaju se u prostorijama Medicinskog i Stomatološkog fakulteta. ISTERANI SA GODIŠNJE SKUPŠTINE Sredinom novembra zakazana je redovna godišnja skupšlina studenata farmacije. Održavanje skupštlne oglašeno je četiri do pet dana ranije, a napomenuto је da će konferencija početi ч 17 časova u amfiteatru Patološkog instituta. Negde pri kraju konferenci.ie došle su kolege sa Medidnskog fakulteta i bukvalno nas isteral! iz amfiteatra rekla nam je Milena čolić, potpredsednik FOSS-a To su navodno bili studenti IV godine koji su držali neki svoi sastanak, i mi smo morali d? napustimo amfiteatar. U tom tr'' nutku birali smo novo nakovr.'d

stvo, tako da smo glasove prebrojavali tek u prostorijama FOSS-a. Farmaceuti su do sada nekoliko puta tražili zgradu ali bezuspešno. Jedino su uspeli da dobiju lokacije za jx>djzanje zgrade najpre u neposrednoj blizini Medicinskog fakulteta, pa na No vom Beogradu. Kad je trebalo početi sa izgradnjom, iskrsavalu je uvek nešto nepredviđeno. Negde pred reformu imaM smo čak i plan zgrade, rekao nam ie prodekan fakultcta dr Sava Stanimirovlć. Ali, nove me re su nam pomrsile račune jer se prešlo na drugi način fjnansiranja. Proiekt zgrade koji nas је koštao 26 mibona s. dinara danas stoji samo kao ukras. Od ove godine nalazimo se u po sebno teškom položaju, Medicin ski fakultet upisao je više studena'a, takođe i mi. PRED\VANJA U LABORATORIJI - Našim studentima j" vooleško, nastavlja pjodekan Stanimi'rovič. Predavanja sluša-

ju u lahoratorijama čiji је ka pacitet na primer 69 mesta, a ne kada dt)đc i po 180 sludenata. T naravno oni iz poslednjih redova ne.mogu n; tabiu da vide, Inače ovaj Takultet je jedan od retkih čiji diplomirani studenti mogu bez teškoča da se zaposle a to ie i jedini fakuitet ove vrste u Srbi-ji. о.Г 9 v , de . se školuiu kad ovi za oK Srbiju, BiH, Makedoniiu i Crnu Goru, kaže prodekan Sta* mmirovič. Ove godine primib smo 180 studenala iako realno mozemo da primimo svega 80. a svake godine konkuriše za un.'s preko SOO kandidata. Ma t.-_ kultetu sada ima preko 700 studenata. i oni su primoram da se muče zajedno sa nama Opte rećeni su redovnim vežbama i predavanjima koja nisu vremenski povezana pa tako nmo go vremena. Tražili smo zgradu nekoliko puta i uvek dobijali odgovor. »Nema sredstava«.

М. дмцг

Princip straha

Govorim o svom, Arhitektonskom fakultetu. Na njega se upisuje nekollko stotina mladih Ijudi svake godine. Nekad je upis bio slobodan. Potom je uveden prijemnii ispit iz slobodnog crtanja, neadekvatan svakako, jer su na fakultet upisivani i Ijudi koji su kasnije dobijali petiice iz tog predmeta. Prijemni ispit ove godine uspelo je da položi samo njih 90. Već pri pnvom dodiTu sa fakultetom studenti se suočavaju sa jednom jasno definisanom kategorijom etičkih delikata: sa hipokrizljom (čemu prijemni, i to takav prijemni?) i sa pojavom nepotizma (po kakvom su kriterijumu oda bran.i onih 77 studenata prve godine koji nisu položili pniemni?) Znači, već na prvom svom koraku ka budućem životnom nozivu omladinci se susreću sa iednim slavom koii samim svojim postojaniem izaziva odgo varajući protivstav. Pošto su prVnljen-i na fakultet, svi bez razl ke stvamo j pošteno žele da ozbiljno i predano rade, da uče svoj tx?sao. Međutim, niihova mladalačka i naivna želja nailazi' na podozrenje. Njirna se ne veruje, sumnja se u njihovu dobru volju. U svakom se brucošu vidi budući pre stunnik i mućkaroš. Prave se srvskovi, kontrolišu se indeksi i liudi se izbacuiu sa vežbi i pre davanja zbog trenutnog neposedovania ličnih isprava findeksa), š f o podseća na policiisku ra ciiu. Sa predavanja se udaljuiu zbog neoosedovania »ođgovaraiućeg pribora«. studenti se š'kaniram, na njih se v ; £e. Dešava se da noneko i Ljudima se dele broievi. radi lakšeg eviđent rania. Brcuevi se, istina. ne tetovimm na ruci', ali se heleže na pažliivo ’Trtanim uzglavliima listova. RrHovi se ocenjuiu broikom (u većini slučaieva sve greške na radu n : su ni označene, ni' obiašn ; ene); te ocen**, u sklopu stroeih birokratskih normi o uslovima za potnis indeksa, imaiu fimkciiu kaznene mere. Usled, dođuše, nezvamčno, prok ’amovanog pr’ncioa selekciie. de farto vlada sistem remilosrdne seče. Na greške se čeka, i one shiž.e za eventnalno odstraniivanie nesposobnih. a ne za obučavanie sposobnih. Kodif'kuje sc stav đa su =;vi nesmosobnt dok se ne pokaže sunrotno. Koli'ko ie ovo provilno, mtanje ie za diskusiju. Ovi j ovakvi prUisci na studente nostaju ferazitiij delovaniem nehurmnih r>oiedinaca u nastavnom kađru. kouma posto iećj s ; stem nenovorenia, kontrole i birokratskog vrednovania us oeha i neusneha omogućuje da svoie nenriiatne sklonosti iizražavaiu što više. U ve/baonicama nojedurh asistenata vlada pruska atmosfera zateanntosti i nametnutog reda: reda koji је zasnovan na strahu, ne na svesti. Uonšte uzev, nrincin straha ie uzet za osnovnu motornu sna°u koia studente tera nanred. Strah Čini Ijude dobrima, Strah od petica, vraćanja grafičkith radova, eventualnog izlagania noiedinaca nodsmehu i izvik;vanju, gaženja ličnog dostojonstva. Atmosfera nelagođnosti i stra ha još se više pojačava dclatnoi šću admmistracije koja је često nemitlosrdna prema svakom odstunanju od propisa. Sve ovo je rezultat jednog nehumanog i degradirajućeg stava škole, koji se, ko zna usled čega, iskristalisao tokom poslednjih

PISMO UREDNIŠIVU

desetak godina. Reakcije studenata na postojeće stanje su različite: Student se aktivno bori pro tiv zatečene nepravde, svađa se sa asistentima, radi onako kako smatra da treba, tera mak na ko nac. Ovakvi studenti obično ne završavaju fakultet ili to č.ne po sle dužeg vremena. Student prihvata dato stanie i smatra da je jedino rešenje danonoćno učenje. Radno vreme mu traje čitavih dvanaest časova. Posećuje sve vežbe i sva predavania, nrati lićeraturu i re dovno uči. Ovakvih studonata je veoma malo. možda 5—6 u svakoj generaciji, i oni predstavIjaju nonos svoiih nastavnika ? na njjh se ukazuie kad se opravdava dato stanie. Ovo је. mal’ ne ravno traženju da svaki student bude Ainštajn. Studenti ovog kova usoešno bi studirali pod bilo koiim uslovima. Oimomna masa studenata ne dolazi ha nredavania zato što ?е kontrola slabija nego га vežbama, ona prrcrtava radove i‘ isnite, ona mućka, snalazi se. ide dahe, po cenu neke izeubhenc eodine i uveHko izsn’blienog ličnoe integriteta i poštenja. Evidentno је izvesno i/opačavame liudi pod ovakvim okolnostima ; a) prenisivanje isnita koii' traže memorisanje besmislenih činjenica; b) precrtavanie srafičkjh rado va u uslov'ma nedesetoča.sovnog radnoe vremena (na fakultelu). ne rnčunajući vreme za rad van škole; c) prenisivanje na ispitima iz nredmeta za koie ne nostoje udžbenitci l ili za које postoji prošrena literatura; d) nrenisivauie f nrecrtavanie u uslovima gi’hlienia stinendija, domova i kredita, pa i godine. Zhoe svesa ovosa rada se kod studenata ieđan stav aktvvnog ot pora nrema vlastima u vidu nadmudrivania, nronala/mtja runa u statutn. nreispitivania, precrtavania. Nije ni potrebno naglašavati da ovakvo stanie dovođi 1 do obostrane denradacije liudskih vrednosti. Tražiti rešenje /а ovakvu situaciju niie lako, U/aiamne i nretme nisu nikakav i/la/. Smatrarn da studentima treba nružiti takve uslove za rad koii će favorizovati noštenje i ođgovornost, o/bTjnost i studioznost. a ne niihćVu negaciiu. Staviti čoveka u hslove pož : voliniavania, a tražiti od nierra da unrkos svemu ostane čovek. puka ie demagogiia. Studiranie ne bi trebalo đa bude trka na nrennnama. sla va onima koii su pah ili zaostali. Na [nkultet treba nrimiti samo onol’ko studenata koijma bi bvli °b e7 b e đeni phstoini uslovi stud’rania, a isto i odgovaraiući tretman na fakultetu. Ili nroširiti kanacitet fakuiteta, pozvati nove nastavnike. Ako је j iedno i druso nemoauće, formirnti takav na.stavnički kadar, koji će, u nostoiećim uslovima, b'ti snosoban da ođržava iedan Uudski kontakt sa svoum studentima i koji će biti volian da se Ijši knute i cmih nretnii. Jer, inak, је realniie traž’ti ji/iizelTie nastavndke пе ст о izu/etne studeme, m> mit onih nst-šest koii noštenim i i/uzetn m radom usneju da završe studije u zakonski propisaпош roku.

MOMCILO SRLIć

APSOLVENT ARHITEKTURE

IГ6B 25/26

STUDEMT

11.