Студент

Okrugli sto „STUDENTA" na Medicinskom fakultetu

Razgovor za Okruglira stolom »Studcnta« održan je u četvrtak, 19. decembra, na Medic nskom fakultetu. Reforma nastave bila je jedna od najinteresantnijih tema za profesore i stu dente Medicinskog fakulteta. Kao 1 ranije, služili smo se neautorizovan m tekstovima i izvršili samo neophodna sažiraanja i grupdsanja izlaganja. TEME ZA RAZGOVOR Sta bi se postiglo uvođenjem šestogodišnjeg studiranja na Medlćinskom fakultetu? Kakvo ie mišlienie studenata J nastavnika o uvođenju uporedne nastave (s stem vežbi povezan sa predavan jima)? Koliko sadašnji sistem izbora na nastavničke položaje dopušta I>odmlađivanie nastavnog kadra? Kakve su izmene potrebne u izvođeniu praktične nastave? Sta mislite o školarini na trećcm stepenu studija? Kol’ki ie stvarm uđeo studenata u odlučivaniu u samoupravnim telima? Koii su uzroci stvarnog opadania društvene aneažovanosti studenata u posledniih nekol ko gođina (ako se izuzmu događaji u Junu)? Kakva je, po vašem mišljenju, zdravsivena politika u našoj zemlii? Recite nešto i o »Studentu«. SEST GOmNA STUDTRANJA MANJE APSOLVENATA Voh’siav Stoianović. nrofesor; - Pristal ca sam šestocodišnieg studija na Medicinskom fakultetu iz više razloea. Pre svega. mi moramo da se koristimo iskustvom drucih zemalja. osobito razvijen h zemalja sa yelikom univerzitetskom tradicijom. Koliko je meni poznato malo ie zemalia u svetu koie nemaiu šestoeodišnje studije na medicinsk’m fakultetima. Danas. u fazi intenzivnog družtvenoe razrvoia i razvoja nauke kao celine i kada iedan student mora da asimilira mnoeo yiše činjen'ca neeo što ie to bilo potrebno ranije i kada nauka nne imala tako oeroman oosec nužno se nameće potreba produženia stuđiia, ier ie u đanašniem sistemu studiia vreme suviše kratko za asimiliranie materne koja treba da se savlada. Konst' od ovog produženja studiia biće mnogostruke. Pre svega, mi ćemo uravnotežiti stuđije rasooredom gradiva, stuđent će imati mocućnosti da mnogo temeljitiie savlada cradivo, nastavnic! će imati veće mocućnosti da matenju izlažu onako kako to odcovara potrebama studenata ? potrebama profila lekara koga mi for miramo. Borislav Božović, profesor: Medicmska teoriia i praksa nameću potrebu šestogodišniih studija. Ono što kod nas nije rešeno, to ie pitanje kliničkih pred meta koii su suženi i stešnjeni Sestogod'šnjom nastavom ovo bi se verovatno rešilo. Osim toga, đo sada ie kod nas prosek trajania studija bio sedam i nešto više godina. Sestocodišnjim i studiiama, odnosno boliim raspoređom predmeta, ovai prosek bi se verovatno smanro. i veru- 1 jem đa bi bio bar za god'nu daha manji. (Upadica: time bi se

i smanjio i broj apsolvenata koiih je sada preko hiljadu na faultetu). Duško Vraneš, student: Pril kom uvođenja šestogodišnje nastave treba imati u vidu da su neke kliničke discipline, koje sada slušamo u ovakvom obliku, nedovoljne i da treba da se prošire na račun mstitutskih predmeta, Mi, na primer, na prvoi godini imamo četiri časa hemije u toku cele godine, a na petoj godini samo jedan čas ped jatriie, slušamo samo jedan semestar, a ona je skoro najvažttlia u praksi lekara opšte prakse. UPOREDNA NASTAVA DA ILT NE Dr Vojislav Stojanovič, profesor : Uporedna nastava ima svojih prednosti, ali i svojih slabosti. Prednost je u tome što manji broj studenata sluša jednog nastavnika i nastavnik ima uvid u rađ studenata. bolie ih poznaje, ostvaruie lakši kontakt sa niima itd. S druge strane, ovaj sistem nastave često dovodi do toca da mi moramo stvarati nastavnike po svaku cenu kao i to da se u nastavi javlja nejedinstvenost. Dr Ljubiša Ristić, profesor: -- Uooredna nastava ie uvedena kod nas formal’stički i uslovljena ?e neorincioijelnim razlozima. Na našem fakultetu na nekim godinama oodelili smo studente u dve-tri ili četir gruoe. I ali materiju nismo podelili i student time ništa ne dobiia. Uvel : smo lakvu uoorednu nastavu samo da bismo zadovoliili zahteve Zajednice obrazovan'a. Uoorednu nastavu bi trebalo shvaliti kao stvaranie intenzivne nastave. Ovako, ja sam sa iedne strane katedre, a studenti sa druce. Men ; ie sve jasno, a studenti'ma ie ili iasno ili n'ie. Između nas je neoremostivi jaz koii se zove katedra, nema mocućnosti da koricuiem svoie informaciie koie šaliem u orostor. Zato ja sam za uoorednu iiastavu u obl'ku seminara. Mi bismo tako kritički diskutovali sa studentima poiedine metođske jedinice i u aktivnom orocesu aocorbovab ieđnu po jednu metodsku ieđ?n : cu. Dr Vojislav Stojanovič, profesor: Mislim đa su. u pocleđu načina predavanja i izvođenia uooredne nastave, ootrebne mnoce korekciie. Neekonomiia vremena, na primer, pri izvođeniu unoredne nastave je ogromna. Jedan moi saradnik mora skoro celo ore podne da potroši na obilaženju holnica u kojima treba da pređaie. Trebalo bii takođe uvesti veću koord'naciju sadržaia predavania pri izvođonju uporedne nastave. Muhamed Kazumović, student: U uporednoj nastavi profesori su u mogućnosti da bolje prate savlađivanje gradiva od strane stuđenata i tako prilagođavaju svoja predavanja potrebama i naoredovanju studenata. Neophođnost ove nastave je u tome što stuđenti, ponekad, usled rasporeda, ne mogu da slušaiu najbolje predavače na fakultetu. Predrag Todorovič, student: Ne vidim potrebu da jedan

- nastavnik sa jedne klinike traži - da pređaje na drugoj klinici. Pomoću kriterijuma za izbor nastavnika trebalo bi stvoriti ujed- načen kval tet nastave i time bi - se ovo izbeglo. Dr Aleksandar Baljozović, - asistent: što se tiče praktične nasta- ve, koi nas na hirurgiji potreb, no je vezati studenta za stalan • praktični rad na klinic 5 . Posle i dosta vremena i molbi Veće fa> kulteta je pre neki dan najzad i odobrilo stvaranje intemata pri Hirurškom odeljenju, Ali, zbog : nedostatka prostora on radi samo do 22 časa, iako teži slučajevi koji bi bili od interesa za studente, dolaze i u ponoć i kasnije. S stem praktične seminarske nastave na Drueoi hirurškoj klinici uz pomoć direktnih televizijskih prenosa iz operacione saie omogućava studentima da vide vrhunske operacije. Vladislava Vasovič, student: Nas studente raduje što se i naši profesori zalažu za organizovanje interaata praktične nastave, pored ginekolog'je, i na hirurgiji. Mislim da bi trebalo orpanizqvati dežurstva makar tri puta semestralno, kako bi studenti mogli baš u t'm prijemnim ambulantama da steknu bar minimalno iskustvo iz opšte orakse. Obavezno vreme provodimo u bolnicama gde se sav naš | rad svodi, uglavnom, na pisanje I istorije bolest : i onoga što ne [ stignu da urade lekari. I zato bi ponovo trebalo organizovati, da se na primer. na hirurgiju doiazi jedno 10—15 dana, umesto tih mesec dana koje provodimo na letnioj praks : . Dr Ljubiša Ristić, profesor: Ja sam za uvnđenje šestogod‘šni:h studiia, ali ne tako da to predstavlia ieđno progresivno »gojenje« fakulteta već modernizaciiu na svim poliima medic'nskih nauka. Tz mišljenia stranih kolega sa koiima sam razgovarao, došao sam do zaključka da naši fakulteti danas sa svim svojim neđostacima ipak školuju dobre praktične lekare. ONI KOJI TTCT *ROTIVE RECKE Dr Vojislav Stojanov : ć, profesor; Mi na Medicinskom fakultetu do sada nismo imali sistem pripreme budučeg nastavnog kadra. Zato mislim da je potrebno težište problema nastavnog kadra bacit : na kriteriium izbora i na kvalitet buđuć?V nastavnika. Ne samo kod nas več i na đrugim fakultetima često se prenebregavaju kriterijumi i tako stvara nekvalitetan nas‘tavn : kadar. Kasnije se baš od tih Ijudi stvaraju neformalne grupe 5 oni, na razne načine, onemogućavaiu izbor soosobnih i vrednih mlađih kadrova. Tu selekciju b : , naime, trebalo vršiti od studentskih dana i one koii imaiu smisla, talentovane i vredne, trebalo bi još u toku stuđija akt'vno ukI jučiti i u nastavu (kao demonstratore, asistente itđ.) i u naučni rad. Kad budemo imali kvalitetne kađrove sa određenim koncepcijama o deontolog : ji naučnog radnika, tada nečemo imati situaciiu đa oni koii su bez doktorske disertaciie, habilitacije i bez radova, ipak izhiiaju u orvi plan pri izboru. O izboru takvih Ijudi odlučuie Fakultelsko veče, a, ipak, mnogi se tada ne usprotive; oni koji to rađe, niima se piše recka na određenom mestu. Dr Liub : ša Ristič, profesor: i Podmlađivanie nastavnog ; kađra ne treba sprovoditi for- ; malno. Mi smo, na primer, Za- \ kon o nripravništvu shvatili for- : malistički. Mlade Ijude treba uk- 1 Ijučivat? u nauČni rađ i tim pu- ( tem ih osposobljavati za nastav- : nike. : Duško Vraneš, student: -- Mislim da u sadašnjim pro- 1 pisima nije detalino analiziran i sistem re zboraosti. Jer, ako se i neki asistenti, da upotrebim nezgodan izraz. »uglave« na neko mesto, onda ih ie teško ođatle j povući. Takvi liudi prođu i dve j i tri re zboraosti, nostanu ravnodušni, ne vode vežbe dovoljno ak , tivno, a čini mi se đa su i na kraju svojih ambiciia. Misl : m da bi prilikom reizboraosti trebalo đa se među studentima snrovede neka vrsta ankete o radu po- [ iedinih asistenata. T'me bi se i zadržali oni odlični studenti koji, u nedostatku drugog izbo- ’ ra, unapred rezervišu mesto u i- , nostranstvu. ZASTO SKOLARINA , Dr Voj slav Stojanović, profesor; I Kađa je u pitanju školovanje budućeg nastavnog kadra na i trečem stepenu, sama škola bi < trebalo da obezbedi školannu I tj. da svom budučem nastavnom c i naučnom kadru omoguči magi- ; starske studije. Ali, kada je u pi- \

tanju postdiplomska nastava za lekare iz drugih ustanova, smatram da je potrebno da se školi za taj rad i plaća, Događa se, naime, da lekari iz unutrašnjosti imaju veći dohodak nego što imamo mi, profesori Univerziteta i naučn : radnici. Dr Ljubiša Ristić, profesor: Apsolutno sam protiv školarine kao mere desocijalizacije društva. Osnova za pristupanje trećem stepenu treba da bude kvalifikacija i sposobnost ćoveka. Ustanova koja šalje Ijude na specijalizaciju svakako to treba i da plati. Ja sam protiv individualne školarine, jer je to nesoc jalistička mera. Ne bi mi bila čast da radim na onom fakultetu u jednoj socijalističkoj zemiji gde studenti plaćaju školarinu. Vladislava Vesović. student; Smatram da na trećem stepenu ne bi trebalo da postoji školarina. Nienim uvođeniem b : li bi oštećeni oni ođlični studenti čije materiialno stanie nije takvo da bi mogli odvojiti za plaćanje studija. BFSPERSPEKTIVNOST UZROK NEANGAŽOVANJA Dr Vojislav Stojanović, profesor: Jedan ođ glavnih uzroka opadanja društvene angažovanosti studenata je, pored opadanja kvaliteta nastavnika o čemu sam govorio, i opadanje kvaliteta studenata. Pošto su demokratizacijom nastave, po svaku cenu. došl! na fakultete liudi ko|i nisu podobni za studije, koii za to nemaju stručnih sposobnosti ni kulture, kao ni moralnih kvaliteta. Kada bi stvamom selekcijom na fakultete dolazili ljud : sa pravim likom studenta. onda bi i društvene reakciie studenata bile đmgoiačiie. Ovako, danaŠnie stuđiie često vođe vulsarizaciji poima stuđenta, đegradac’ii studentskog nivoa. povlađivaniu nekim stvarima koie nisu korisne, ali koje su, da to kažem, konjukturae. Dr Ljubiša Ristić, profesor: Uzrok studentskog neangaSovanja je sagledavanje bezperspektivnosti u pogledu lične eczstenciie, kao i položaja mlade generaciie u društvu. Tako dolazi đo apatiie i političke letargije koia ie tragičniia čak i od neopravdanog revolta. Onom ko misli komformist'čki, to odsovara. Ovo pitanje političke letargiie koja nas je ponovo zahvatila, smatram ozbiljniiim i važnirm nego pitanje nekih ekstrema u Junu. Dušan? student; Razloge za opadanje društvene aktivnosti studenata treba tražiti i u samim studentima. Mnogi od niih ostaju pri svojim ličn'm ambiciiama i smatraiu da će im angažovanje ođuzeti mnogo vremena koje treba iskoristiti za učenje na fakultetu. S druge strane, hroi studenata je u oooziciii i smatra da ni hovo angažovanje ne bi imalo svrhe. Dr Vojislav Stojanović, profesor: Mislim da bi u rašem samoupravnom procesu trebalo izd’ferencirati kompetenciip ko lektiva koji ovde radi. Za to ie potrehno mod'ficirati naš samoupravni sistem. Svi članovi samounravne organizaci je morali bi da buđu birani od svih Ijudi zaposlenih na fakultetu. U tu svrhu treha’o b ; osnovati Nastavno-naučno veće čiii bi članovi

blli studenti i profesori, pošto su oni prvenstveno uključeni u taj proces. Zatim, Opšte veće, gde bi se odluč valo o opštim problemima: finansiiama, organizaciji rada itd., a čiji bi članovi bili i službenci i radnici fakulteta. Moie je mtišlienje da je takođe potrebno osnovati i studentsko veće za rešavanje č'sto studentskih orobiema. ali i tu bi, verovatno, i nastavm'ci mogli rešto da pomoemu. Ako ovo reah’zuiemo, ostvariće se princin da u samounravn:m procesima učestvuje svako ko je za to kompetentan, O »STUDENTU« Dr Voj'slav Stojanović, profesor: Stnđent je list koii prinada studentima i sasvim je u redu da on u nrvom redu niŠe o niihovim nroblemima i aktivnostima. Međut’m, mislim đa su stu đe.nt? u svom listu veoma malo m’sali o svojim nrofesorima. Na Univorritetu studenti j nastavnicj nređstavljaiu celinu. M : nrofesori nismo nikada raspravljali u našim listovima ili na sastanoima o našim problenrma, a da nismo govorili i o studentskim. U »Studentu« je istina bilo nekih napisa o profesorima, ali su oni uglavnom ukazivali na negativnosti u radu tih profesora. Ja naravno, nisam protiv toga da se iznose ove negativnosti, ali isto tako treba govoriti i o mnogobrojnim teškoćama profesora. Marko Munjiza, student: Mislim da način distribuciie »Studenta« nije naibolji. Na primer, u Domu medicinara u poslednje dve godine »Student« uopšte nije prodavan. Trebalo bi zato bolje organizovati službu distribucije. Dr Dušan Đur.č, docent: »Student« pratim od najstarijih dana pošto sam kao posleratni predsednik Akcionog odbora studenata aktivno doprinosio radu beogradskih studenata. Današnji »Student« mora biti glasn’k progresivnih i naprednih stremlienja studenata. »Student« nije apolitičan, naprotiv. Ali, hi bio daleko bolji kađa bi njegove stranice bile raznovrsnije, sa više pobeda i poraza našeg pohoda u socijalizam. »Student« mi ie drag |er je pismen. Volim i njegov prkos, volim ga što neguje literaturu i što pruža snažnu podršku neafirmisanim. Ne bi trebalo, ipak, zaboraviti osnovnu zamisao osnivača da list bude ak ciono-političko glasilo u podiednakoj meri svih studenata, što ni izdaleka još nije postignuto. Dr Borislav Božović, profesor: Meni je »StudenU kao list drag i simpatičan i ja ga čitam redovno. Nemam zamerki na ono Što »Student« piše, samo mi se čini đa ima prev'še nekih polemičkih, teoretskih čjanaka koji ne vode ničemu, koji ne predstavljaju ni neku naučnu vrednost. Duško VraniŠ, student: Ne smatram da u užem kolegijumu Redakcije treba da bu du predstavnlc) svih fakulteta, već plsmeni I obrazovani Ifudi. Ali, ono Sto fe bltno za »Student« Je to da »Stuđent« mora da bude

tumač Javnog mnjenja studenata, da komentariše osnovna kretanja sadašnje generacije. on treba da piše samo o onome što ima širi značaj. Jer, činjenica je da je »Student« daleko prevazišao interesovanje studenata... Nisam ni za to da »Student« zataškava događaje, niti pak da bude apologetski list, već da reprezentativno odražava stavove mlade generacije.

CRTEŽ; MIROSLAV ANĐELKOVIĆ

CRTE 2; MIROSLAV ANĐELKOVIC

BOGU DANE KRADEM

IZ STUDENTSKOG ŽIVOTA

U petak sam sreo Gordanu a to je bilo onog dana kada sam, ne znam po koji put, odlučio da ostavim piće i pasji život i da diplorairam iako za to nisam našao pravi razlog. Gordana ie uporno tvrdila da će biti potrebno sve više istoričara umetnosti i pored toga što sam ja govorio da ih im&mo više nego sva Zapadna Evropa. To me je nerviralo, pw» naručih vinjak... Gordan*. me podsećala na jedan ženski lik koji sam kao gimnazijalac iz mašte nacrtao, i, mada ne volim nikakve idole i »tipove«, nisam ga mogao zaboraviti. Kada sam joj ovo ispričao, rekla mi je da je to lepo i da je boli glava. Bila je promenljivo raspoložena i imala je poluugašene oči, boje starog pokislog lista koji se zadržao na nekoj goloj grani. Cinilo mi se da ću se zaljubiti u nju, ako već nisam i slutio sam da to neće biti dobro, jer sam je sreo onog dana kada sam predosećao nešto loše, Pošto se ništa drugo nije desilo sem tog susreta i naravno onoga Što sam se opio (a to nije loše), morao sam svoju zaljubljenost proglasiti za baksuz. Gordana je otišla kući, a ja sam se, sav smrznut, odvukao u Klub da nađem novac za prevoz i, dok sam silazio stepenicama, glavom mi se vrzmao Pešićev stih: »Evo sigurnih znakova ukletog mi povratka zemljo pamti«. Klub je bio pun. Bilo ih je većina meni poznatih i ja sam osećao da ću se opet opiti. Seo sam kod Pešića, jer on nije pio, i odrecitovao sam mu navedeni stih * 0 . ; SPT Stamte, (on svakog živog oslovljava sa vi) pa to mi je jako poznato. Veoma dobar stih! Verovatno ga je napisao neki genijalac? Niste u pravu, rekoh. Pisao ga je jedan ludak sa sitnom bradom i tamnim naočarima. Gledao me je trljajući svoju bradicu, i smišljao mi kaznu. Počeo je da mi recituje svoje »Sopoćane« i bio je toliko nemilosrdan u svom kažnjavanju da je išao do kraja. Bilo je to valjda po stoti put da čujem tu divnu pesmu, ali ja nisam bio raspoložen da slušam stihove... Ono što se dalje dešavalo, nije mi sasvim jasno. Neko mi je poručio vinjak, pa onda još jedan i tako dalje (to nije više bilo u Klubu) a društvo je bilo mnogobrojno i tražilo je od mene da im recitujem po stoti put istu pesmu, pa su je posle pijani u horu ponavljali kao vojnici zakletvu. Gordana mi je posle svake čaše, odnosno litra, postajala bliskija i činilo mi se da će zemlja da se raspadne od veličine moje Ijubavi. Nisam neiskusan u piću, pa se vrlo retko desi da ne znam šta se dešava sa mnom. Posle svakog buđenja ipak sam nekako mogao da sklopim mozaik protekle noći, ali kako sam se obreo na Novom groblju i kako sam uspeo da celu noć prespavam na nekakvom tvrdom grobu, nikada sebi neću moći da objasnim. Da me je viđeo neko kako ustajem, verovatno bi mislio da sam vamnir. Izašao sam iz groblja i otrčao na autobus. Imao sam novi dinar u džepu i bio sam ootnuno pokisao, jer kiša je pađala, izgleda. prilično dugo Autobus je bio skoro prazan i ja sam seo. U mom najdubljem razmišljanju, kondukter viknu: »zadnja st'«nica. molim« Ja zapanjen posleđah i zaključih da sam na Karahurmi. Srećom ,konđukter uvaži moju nemaštinu i foveze me natrag za istu paru! Znam da jc ovo interesantno, ali da ne bi ispalo i preopšimo, zavrŠiću sada stihovima ko’l su mi »iskrsli« kada sam stigao kući i video dremljivu gazdaricu kako se sprema za posao: Gleđam Ijude kako ruđu vade Gledam kako solitere grade A ja samo bogu dane kradera. M. F LOMPAR

Strana 12.

x STUDENT

*9682930