Учитељ

~ шаававнвиншиитлавлиевитиненииили винил лишили иеишити 70

samog nastavnika. Skupnom nastavom ne tražimo samo stvarni odnos među predmetima, već i njihovu unutarnju vezu sa životom. U prvom je slučaju iskorišćeni odnos samo kao most k daljem prelazu, u drugom pak taj odnos znači promjenu misli po istom predmetu da ga se promotri s drugog gledišta. Skupna nastava dakle nije tu da samo sabira nastavnu građu, nego je moramo opredjeliti po onom nastojanju da se odnosni predmet, pošto je po svojoj građi temeljito upoznat, dovede u Opći odnos sa današnjim realnim životom, a pri čem zamišliamo da je tok pouke rukovođen spontanom pobudom cijelog razreda.

Podjelom nastavne građe na predmete postavljena je prva granica skupnoi nastavi, ali je njeno ograničenje ovisno i drugim uvjetima.

Govor je s djecom na pr. o peradi i istovremeno odredili smo da djecu uvježbamo u nadopunjavanju do 10. Razgovaramo kako se kokoš raskvocala, postavliena su јој 10 jaja, izlegli su se prvi pilići. Već ih je šestoro. Koliko se mora još izleći? Vježba je lijepo raspoređena, ali da većina učenika uzmognu lakoćom izračunavati zadatke u nadopunjavanju do 10 treba i dalie viežbe. No time smo prekinuli tok misli, obiekt kojeg smo obrađivali iščeznuo je i interes je za nj prestao. Tako isto kod obrade psa vježbati 1 X 4 jer pas ima četiri noge ili kod krađe gusaka viežbati odbijanje broja 3, 4, itd. — značilo bi takvim vježbama rastrgnuti potrebitu stvarnu vezu, jer takve vježbe nemaju nikakvog: odnosa ni sa predmetom koji se obrađuje, kao ni sa dječijim doživljajem. — No unatoč tome vježbe su ipak neophodno potrebite. Bez dovoljne viežbe ne postizava se cili. Zahtiev da se vježbe u čitanju, računjanju itd. rasporede na pr. i u zornoj pouci zavičaja, protivi se značenju skupne nastave, ali te viežbe mogu da uslijede kao naravna posliedica takve nastave. Kad je bilo govora na pr. o peradi možda su po prvi put istaknute vježbe u nadopunjavanju. Neki učenici mogu da odmah shvate, a drugi.treba da se još vježbaju, ali to posebnom ујеот пакоп зугбепор rada skupne nastave, kad je interes za predmet koji se obrađivao već prestao. Opet je do intuicije i invencije nastavnika, jer nastavu mora da on tako rukovodi da i kasnije vježbe, koje ih on treba, budu o njoi zavisne. Nadođe li prilika da se pri skupnoj nastavi i čita, to nije uslijedilo radi toga da se djeca temeljito uvježbaju u čitanju, već da se u odnosni predmet jačim efektom prodre i duhom i osjećajem. Obratno, djeca koja slabo čita|u, ne bi nikada naučila čitati kad se ne bi inače vježbala. 5 Е

Dakle težište rada nastavnika ne mora biti samo u tome da postigne uspieh pa bilo na koji način. Takvo зе mišlienje protivi i zahtjevima praktičnog realnog života i zahtievima savremene pedagogije koja je takav postupak već odavna osudila.

Ivo Kuvač

ПРЕДАВАЊЕ У | РАЗРЕДУ НАРОДНЕ ШКОЛЕ ПО КОМПЛЕКСНОЈ НАСТАВИ

О МАЧКИ

Уочи предавања изаћи са децом у шетњу до неке оближње куће и ту у разговору посматрати домаће животиње и места њиховог становања. Том приликом дати појам о домаћим или питомим живоТињама и о дивљим или шумским животињама. Деци је најмилија до-