Филателиста

Formiraju se nacionalne škole manjih na roda. P. BENOIT (1834—1901), borio se pro#г francuskog i nemačkog uticaja u flamanskoj muzici, pa je pisao u tom pravcu. 1867 озпомао је ц Атпмегрепи Ilamansku muzičku školu. Napisao je 2 opere, oraforijume, kanlate, pesme itd. (Belgija Z. 389). — H. G.

NREGELLI (1773—1836), озтуас 5мајсатskog društva za kultivaciju muzike. Pisao je pesme klavirske i crkvene kompozicije (Švajcarska Pro juventute Z. 77). — Е. NORРЕААК (1842—1866), imao Je mnogo ulicaja na Griga. Napisao je nacionalnu himnu »Ja vi elskor..., operu »Marija Sljuart u Škotskoj«, pesme i id. (Norveška 7. 276—9). —

E. GRIEG (1843—1907) engleskog porekla;

sludirao je u Nemačkoj, Dobar prijatelj

EI PE = Не

SB TC | | И"

Бли

г“ =

Nordraaka. Putovao je po Evropi kao dirigent. Na poziv dbzena počinje komponovanje. »Peer (Gint«-a. Napisao svitu »Poeer Ginte, -

dela za klavir, pesme sa orkesirom, klavirski koncerat u А-тојц. (Могмебка #72. 28891). — Е. РАСИЈ5 (1809—1891), Hinski vio= linista i kompozitor. Osnovao pevačko dru-

štivo i redovan simfloniski orkestar u Нејш-— _

kiju. Njegova opera »KRung Karls Jakt« bila. je prva linska opera. (Finska Z. 346). — J. SIBELIUS ({865), najveći živi romankiičar. Studirao u Berlinu i dtaliji i, za razliku od ostalih, nije bio oduševljen Vagnerom. Bio-

je pod ulicajem Čajkovskog. Piše, simloniskepoeme (»Finlandia«, »Kullervo«), dela za klavir, pesme. (Finska Z. 295).

Česi imaju svoju veliku trojicu: Smetanu, Dvyvoržaka i Fibiha. V. SMETANRB (18241884) je postavio osnovu češke muzike. je-

„Фпо vreme je u Golhenburg-u, u Švedskoj,

vodio Filharmoniska društvo. Ispočetka pod uticajem Lista, stvorio je svoj sopstveni 51 na bazi narodnog melosa. Uzdigao je muzički život u Pragu na evropsku visinu. Poznata je njegova opera »Prodana nevesta«, zatim »Poljubac«, »Dyve udovice«, »Libuša«,

i simloniski ciklus »Moja domovina«. (Če-

hoslovačka Z. 275, 514—5, Protektorat 2. 138—0). A. DVORŽAK (1841—1904), sin mosara, posle svršene orguljaške škole poČeo je da komponuje i »Slovenskim igrama požnjeo veliki uspeh. Živeo je iri godine u Nju-Jorku kao sekretar Narodnog konzervatorijuma. Zatim se vralio u Prag i bio sekrolar praškog konzervatorijuma. U oper= skom stvaranju nije imao toliko uspeha kac

~

189