Јадранска стража

ca, makar samo éetiri ili pct dana«. »Dajte mi, da sam 6 sari gospodar Kanala i mi smo vladaoci sveta« (Corr, de Napoléon). Najsilniji general nije bio nikada niti šest sari gospodarom Kanala. Jedva tridesetak milja oceana dolilo ga je od Engleske, a u vcdre dane mogli su on i njegovi veterani prostim okom, da vide na zapadu belu Englesku obalu. . . Da je Napoleon bio i admiral jednako tuvenog imena, Bog znade koji bi pravac uzela historija. Sa mora okrenuo je u sredinu kontinenta. Dobio ga je u celosti u svoje ruke. Njegov duboki urn nije imao mira i za-

snovao je joŠ zadnji plan, da pobcdi Britaniju: kontinentalni zatvor. Hteo je »sa kopna zauzeti more«. Svima je poznato u koliko je uspeo. Rusija mu se nije podvrgla. On je pošao protiv nje, te bio potučen i na kontinentu. Kontinentalni zatvor svrŠio je njegovim progonstvom na Sv. Helenu. Sa bregova tog pustog otočića usred južnog delà Atlantskog Okcana Napoleon je, taj genijalni vojnik i državnik, zadnje dane svog burnog života merio očima nepreglednu daljinu mora, tog beskrajnog mora, koje nikad nije bilo u nieeovoi vlasti. ( Zemun )

zi. DEBEVEC. [torncnik b. b. I klase

JUGOSLOVENSKA I STRANA ZASTAVA U NAŠOJ POMORSKOJ TRGOVINI

ZMJENA dobara preko naših luka sa raznim državama inostranstva postajc iz godine u godinu sve veća i veda. Cak i onih godina kad je naša skupna trgovina sa inostranstvom u opadanju, dio koji se odvija preko naših luka u porastu je. To jasno pokazuje da mi sve viŠe i više popri marno karakter pomor-

ske države. Za posljcdnjih pet godina razvitak uvoza i izvoza morskim putem bio je slijedeći (u tonama) : Godina izvoz uvoz ukupno mor. putem 1925 1.217.500 328.016 1.545.517 1926 1.330.372 269.552 1.569.925 1927 1.330.821 368.067 1.698.888 1928 1.579.635 471.165 2.050.810 1929 1.828.348 618.391 2.446.739

Kako vidimo porast je znatan. Naroćito dvije posljednje godine. Joi godina-dvije pak će naia pomorska trgovina biti dvostruka nego ito je bila 1925. Od naie pomorske trgovine sa inostranstvom, proile godine gotovo tri četvrtine otpadaju na izvoz morskim putem a samo jedna četvrtina na uvoz. To je ito se tide kvantitete i naravno, bududi da mi izvozimo jeftinu glomaznu robu dok u znatnom broju uvozimo skupe industrijske artikle. Izvoz morskim putem porasao je za ovo 5 godina za nekih 50%. Medutim uvoz morskim putem porasao je znatno viie. On je gotovo dvaput veci nego ito je bio godine 1925. A faktidno jc viie nego dvostruk od uvoza morskim putem god. 1926. Interesantno je pratiti odnos naieg uvoza-izvoza morskim putem prema naiem ukupnom izvozu-uvozu. Za posljednjih 5 godina nai ukupni izvoz preko mora iznosio je (u tonama) :

ПАРОБРОД »ТРИГЛАВ« PAROBROD »TRIGLAV«. , . Југослоеенског Лојда, ca »Авалол«, астог друштоа, „atu „ajeehu Jugoilovcnskog Lloyda. sa »Avalon,«, „tog drnitva, „as natvec, trgovack, прговачки брод, „ocueocmu 10.570 mona, саграђен 1929 brod, nos,vos,, 10.570 tona, sagrađen 1929

40