Јадранска стража

Kako vidimo udio izvoza morskim putem biva sve veci i veci. Posljednje dvije godine preko jedne credine naŠeg ukupnog izvoza iSlo je preko naših pomorskih luka. Uvoz morskim putem bio je prošlih 5 godina od našeg ukupnog uvoza (u tonama) : u %

I kod uvoza opažamo da udio uvoza morskim putem biva sve vedi i vedi. Prcd 4 —5 godina samo jedna petina našeg ukupnog uvoza dolazila nam je preko naših luka. Godine 1928 morskim putem dolazilo je 30%. A 1929 godine preko jedne credine ukupnog izvoza došla nam je preko naših luka. To je kolosalan napredak. Preko jedne credine ukupne naše izmjene dobara sa inostranstvom odvija se preko naših luka na Jadranu. Tim je dovoljno okarakterizovana važnost Jadrana za naš privredni razvitak. lako smo povezani razgranjenom željeznidkom mrežom sa svim susjednim državama, iako sredinom naše zemlje prolazi jedna velika plovna rijeka kao što je Dunav, preko credine naše trgovine sa inostranstvom odvija se preko naših luka na Jadranu. A kad se izgrade željeznićki spojevi iz unutražnjosti sa lukama na Jadranu koji su u gradnji ili projektirani, i kad se naše luke tehnidki dotjeraju za intenzivan promet, još de se vedi procenat naie uvozno-izvozne trgovine odvijati preko naših luka na Jadranu. A kako mi gravitiamo Jadranskom Moru i kako su tu sve naše luke, to je problem nesmetane plovidbe po Jadranu odnosno po Sredozemnom Moru za nas životno pitanje prvog teda. Radi toga moramo i našoj pomorskoj trgovini posvetiti naroditu pažaju. A uporedo time i našoj trgovadkoj mornarici. Jer samo ako imamo i vlastitu jaku trgovacku mornaricu modi demo razvijati našu pomorsku trgovinu onako kako nama najbolje konvenira. II Poslije nego smo konstatovali povoljan razvitak naSe pomorske trgovine sa inostranstvom, red je da ispiratilo koliko je u torn promctu izmjene dobara sa inostranstvom sudjelovala jugoslovcnska a koliko strana trgovacka mornarica. Jer nije dovoljno konstatovati kako se razvija pomorska trgovina. Treba vidjeti da li i koliko tu sudjeluje i domada trgovina. Jasno je da nije svejedno da li se ta izmjcna dobara vrši pod našom ili pod stranom zastavom. Ta poznato je kolike novćane žrtve doprinose pojedine države da bi svojoj trgovadkoj mornarici omogudile Sto jade udestvovanje u pomorskoj trgovini kod kude i na strani. Kod naSeg izvoza morskim putem u posljcdnjih 5 godina sudjelovala je naia i strana trgovacka mornarica u ovom omjeru (u tonama) :

Danska, Egipac, Španija, U.D.S.A., Turska, Belgija, Norveška, Letonska i Madarska sudjelovale su u neznatnom procentu. Kao Sto je to slucaj i drugih godina u našoj izvoznoj trgovini morskim putem, naša trgovacka mornarica dolazi tek na drugo mjesto. G. 1929 tek neSto malo preko jedne petine našeg izvoza morskim putem otislo je u svijet pod naSom zastavom. U torn pogledu 1929 godina bilježi i pogoršanje naše situacije. Dok smo g. 1928 u izvoznoj pomorskoj trgovini bili zastupani sa 23-9%, 1929 g. zastupani smo samo sa 20.5%. Na prvom je mjestu u našoj izvoznoj trgovini talijanska zastava. ProSle godine od našeg ukupnog izvoza morskim putem 67.4% otiSlo je pod talijanskom zastavom. Godine 1928 taj je procenat iznosio 67.3%. Kako vidimo nešto preko dvije credine našeg izvoza morskim putem odvija se pod talijanskom zastavom. Druge države ne dolaze u obzir osim Grdke koja je 1929 g. udestvovala u našoj pomorskoj izvoznoj trgovini sa 7.7%. Razlog premodi talijanske zastave u našem izvozu morskim putem treba pripisati dinjenici da iz Trsta—Rijeke ide znatan broj talijanskih subvencioniranih parobrodarskih linija gotovo u svim pravcima i da se parobrodima ovili linija isplati i za manje terete pristajati u našim lukama. Bududi da oni u Trstu Rijeci uzmu pretežni dio tereta i bududi da su obilno subvencionirani, oni mogu prevoziti robu iz naSih u strane luke uz veoma niske tarife. U dalmatinske luke pristaju parobrodi talijanskih linija koje idu iz Trsta u obje Amerike, Afriku te Aziju sve do Japana, a da ne govorimo o linijama koje idu po Sredozemnom Moru, kamo je i orijentiran gros našeg izvoza morskim putem. Izravne linije koje podržavaju naši parobrodi sa lukama inostranstva ne mogu se ni iz daleka usporediti sa linijama koje polaze iz Trsta—Rijeke a pristaju u našim lukama. Kod našeg uvoza morskim putem sudjelovale su posljednjih 5 godina naŠa i ove strane zastave (u tonama) :

Bugarska, Čchoslovaćka, Albanija, Perzija, Turska, Belgija, I Portugal sudjelovale su vrlo malim procentom, dok je Finska, U.S.A, i Svedska sudjelovala u 1929 g. od 0.5% do 0.9%.

Godina ukupni izvoz mor. putem ukupnog izvoza 1925 4.398.466 1.217.500 31% 1926 4.884.718 1.330.372 26% 1927 4.251.459 1.330.821 31% 1928 4.526.762 1.579.635 34% 1929 5.329.866 1.820.348 34.3%

Godina ukupni izvoz mor. pucem ukupnog izvoza 1925 1.513.826 328.016 20% 1926 1.211.054 269.938 21% 1927 1.331.256 368.067 27% 1928 1.565.409 471.175 30% 1929 1.671.521 618.392 36%

Država 1925 1926 1927 1928 1929 u % Jugoslavia 210.831 247.229 257.769 375.757 373.499 20.5% Englcska 22 725 41.903 38.837 1 25.227 34 100 1.7% Francuska 13.330 3.241 8.058 13.884 16.625 0.8% Grčka 40.050 21.970 42.225 65.878 141.953 7 7% Holandija 3.100 21.161 15.780 6 462 5.780 0.2% Italija 767.414 936.730 953.727 1,059,039 1,213.416 67.3% Njcmacka 783 5.096 2.350 13 728 14.863 0.6% Albanija 1.467 3.742 3.159 6.119 15.615 0.8%

Država 1925 1926 1927 1928 1929 u % Jugoslavia 95.144 112 3S6 159.665 228.950 267.724 43.3% Englcska 51.076 20.534 24.939 59.017 90.218 14.5% Francuska 850 2.085 2.808 1.436 1 205 0.2% GrČknj 9.923 18.10-1 11.692 17.984 34.059 5.5% Holandija 12 300 310 612 3.264 38.841 6.3% Italija 102.758 109.131 132.001 123.410 139.292 22.2% španjolska 12.800 — 7.961 1.3% Daoska — 10 713 8.936 6.384 1.1% Njcmačka - 10.383 I 6.319 7.488 1.3% Norvcska — 7 500 5.656 12.129 1.9%