Јадранска стража

Kod uvozne trgovine morskim putem, ma da je ona po koliéini mnogo manja nego Sto je izvozna pomorska trgovina sudjeluje daleko viSe narodnosti nego što je sluéaj kad izvozne trgovine morskim putem. I Sto je glavno neke države uéestvuju u dosta znatnoj mjeri. Uzrok toj pojavi treba potražiti u organizaciji pomorske trgovine. Uvoz morskim putem ogranićen je u glavnome na gloinaznu robu, od te je pretežni dio ugljen. Dovozi ugljena vrSe se u éitavim brodovima pak prema tome transport vrSe u glavnome parobrodi slobodne plovidbe. Medutim izvozna trgovina odvija se u glavnome parobrodima redovitih linija. Radi toga i vidimo da kod uvoza učestvuju i parobrodi nacija koje ne podržavaju nikakove redovite linije sa naSim lukama. Kod uvozne pomorske trgovine uéestvovanje naSe i talijanske zastave bitno se razlikuje od situacije kod izvozne trgovine. Uéestvovanje naŠe trgovaéke mornarice kod uvoza mnogo je jaée nego li izvoza. Dok kod izvoza sudjelujemo tek sa jednom petinom ili najviSe éetvrtinom. kod uvoza naSe sudjelovanje dopire posljednjih godina do preko -10%. Godine 1928 bilo je ono doseglo gotovo polovinu éitavog uvoza morskim putem. Prema tome kod uvoza je naSa zastava na prvom mjestu. Dok je kod izvoza sudjelovanje talijanske zastave bilo preko tri puta jaée od naSe. Jaée ućestvovanje naSe zastave kod uvoza morskim putem ima se pripisati éinjenici da se glavni dio uvoza vrSi parobrodima slobodne plovidbe. Kako je naSa slobodna plovidba bolje razvijena od linijske i kako nasi brodovlasnici i u slobodnoj plovidbi daju prednost utovaru za jednu naSu luku jasno je da se pretcžni dio glomazne robe uvozi pod našom zastavom. Pored toga parobrodi redovitih linija koje podržaje druStvo »Oceania« za Alžir i Maroko na povratku prenose u naie luke znatne koliéine fosfata. Kod izvozne trgovine pod našom i talijanskom zastavom izvozi se oko 90% éitavog izvoza. Tako da druge zastave ne dolaze u jaéi obzir. Naprotiv kod uvoza naSa i talijanska zastava sudjeluju samo sa dvije treéine ukupnog uvoza, tako da jedna

treéina ostaje parobrodima drugih zastava. Za to i nalazimo proSle godine dobro zastupane mnoge zastave. Ili ProSle godine u promeut robe sa inostranstvom (uvoz i izvoz skupa) sudjelovala je naSa trgovaéka mornarica samo sa 26.5%. Talijanska zastava sudjelovala je sa 56.1% ili viSe nego dvostruko od naSe. Sa 7.2% sudjeluje grcka zastava, engleska sa 5.1% dok ostale države ozbiljno ne dolaze u obzir. Naravno da nas ovakvo uéestvovanje naSe trgovaéke mornarice u izmjeni dobara sa inostranstvom ne može niti smije zadovoljiti. NaSe nastojanje mora ići za tim da u naSoj pomorskoj trgovini sa inostranstvom bude osigurano prvo mjesto. Jer profit brodovlasnika u izmjeni dobara sa inostranstvom mora ostati naSoj privredi, to jest mi moramo nastojati kako ée se pretežni dio naie pomorske trgovine odvijati naSim parobrodima. To nastoje sve države, pa to moramo nastojati i mi. Pojcdine države troSe teSke milione subvencionirajuéi svoju trgovaéku mornaricu, kako bi joj omoguéili da izdrži konkurenciju inostranstva. Jer stranim parobrodima isplati se pristajati u onim lukama koje im leže u pravcu njihove linije, ako u dotiénim lukama imaju izvrSiti i manje operacije utovara-istovara. U naSem prometti sa inostranstvom osjeéa se premoé talijanske trgovaéke mornarice samo tadi toga, jer sve naSe važnije luke leže u pravcu kojim idu parobrodi koji u Trstu —Rijeci imaju svoju ishodnu taéku. Kad ne bi bilo tih linija, dotiéno kad parobrodi tilt linija ne bi pristajali u našim lukama sigurno bi uéestvovanje naSe trgovaéke mornarice u naSem izvozu morskim putem bilo daleko jaée nego Sto je danas. Sve to jaéim razvitkom naSe trgovaéke mornarice pojaéaée se i udio naSe zastave u naSoj pomorskoj trgovini sa inostranstvom. Lì prvom redu kod uvozne trgovine. Tu možemo oéckivati da sa malo viSe nastojanja polovinu uvoza morskim putem konccntriramo na brodove koji piove pod naSom zastavom. Bolja organizacija linija sa zapadnim dijelom Sredozcmnog Mora ojaéaée udio naSe trgovaéke mornarice kod uvoza fosfata. A jaéanje naSe slobodne plovidbe imaée za posljedicu da ée se i uvoz

V'ELIKA LUKSUSNA PARKA JAHTA »ALFA« ВЕЛИКА ЛУКСУСНА II APHA JAXTA »АЛФА« Porìnut.i proìlog mjeseca n Kìeln, vlasnost americkog »lilìjardera Vanderbilta