Biološki listići

PIE

Ah treba odmah spomenuti, da pitanje o poreklu života, ma kako izgledalo visoke filozofske prirode, nije od ___onih problema o koje se naš um razmrakava, kada poku__šava da im pristupi. Tu nije u pitanju nešto za naš um. neshvatliivo. ı ako smo u neznanju, kao kad se tiče, na primer, porekla materije ı energije, beskonačnosti, ı t. d.; tu nije u pitanju stvaranje »nečega iz ničega«. Zadatak je teoijski mnogo prostiji, od kako u teorijama o evoluciji nazi__remo objašnjenje raznolikosti oblika živih stvorova, Oddok su moderna fizika ı hemija bacile avoju svetlost na prirodu | raterije ı silš, kojima su predstavljeni živi 6ivVOTOVI. U tome poslednjem pogledu, t. |. u pogledn gradiva, materijalnog ı energetičnopP, Život mije više tajna. Sada ' znamo pouzdano ı konačno, iz čega je sastavljena materija Živih stvorova: njeno se gradiyo svodi na dosta ograničem broj hemijskih elemenata vrlo rasprostranjenih ma našem __ planetu. Sva su živa bića, ma kako raznolika izgledala, svi su njihovi delovi, počevši od našega mozga do magarećep kopita, sastavljeni naročito iz najrasprostranjenijih hemijskih tela u mrtvoj piirodi. Živi su stvorovi sastavljeni poglavito iz uglienika (osnovna materija uglia), elemenata vode (vodonika ı kiseonika) i onoga plina koji svojom. zapreminom predstavlja */5 vazduha, u kome živimo (azot ili dušik). Uz to se nalazi Još uvek i sumpor i fosfor, ı različne soli. Neki elementi nalaze se u organizmu u srazmerno vrlo malim količinama, i to samo u ovoga ili onoga stvora:; ali lo ne znači nikako, da nisu od važnosti prvoga reda. Na primer, u našemnu telu ima oko 4 grama željeza, dakle količima Jednoga običnoga klinea: ali bez toga klinca mema jjudskoga života, jer bez željeza mema krvi. Naš vinogradski puž pak nema željeza nm svojoj kvvi, koja mije crVena, već plava (ili bolje, plavičasta), već ima bakra, koji igra istu životnu ulogu kao željezo u našem telu. Malokrvnim puževima treba dakle propisivati bakamne lekove... | svome organizmu imamo i male količine arsena, Do svakome sa otrovnosti njegovihi soli, a ı tako is Ppoznatopa joda, koji se nalazi naročito u žlezdj Simo u vrafu kod erkliana, a za koju čovek obići