Biološki listići

22

funkeija biljaka, koja je izvor maše snage i života. ali ba- · dava. koja nije poetičan elemenat kao miris cveća, Na sve to lako je odgovoriti: stvari se posmatraju s druge strane, kada se posmatraju naučno, kada je cilj saznati njihovu suštinu, kada je krajnji cilj istina. i to što dublja ı bezličnija, nego li kada se posmatraju m ogledalu naže duše, ı kada se ne tiče samoga predmeta. već njegova odbleska u igri naše osetljivosti. Prema tome razumljivo Je sa nauka s jedne strane. a umetnost s druge vide različno isti predmet, jer n njemu posmatraju različne stvavi. Uzalud je znati da je jedna zvezda veća od Zemlje: ona nam se wkazuje jedva veća od Jedne svetle tačke: to je neposredni utisak, neposredna istina. Govek može biti syesan o beskrajno neznatnome miesia koje zauzima m yvageljeni, ipak ostaje istima da se on ı samoći pod zvezdanim nebom oseća jednim središtem. da Je nebo najviše nad njegovim temenom. i da sa Mesec prati na putu, a da mu zvezde krase nebo. To le neposredna istma. do koje dolazi svako bez naročita razmišljanja ı iskustva. Posredno pak, logičnim vazloženjem i iskustvom. dolazi se do naučne istine. koja nas obaveštava o stvarnome mestu čoveka u vaseljeni, i o prirodi i veličini nebeskih tela. Priroda nam se različno nkazuje prema tome, da li smo prema njoj pasivni, tako veći, ostavljajući Je da prodire u našu osetljivost, neposredno na naša eola čula, ili da }i mi aktivnošću našega duha prodiremo n njn našim oružanim cuhma, da bismo doznali za zakone koji vladaju njome. Pošto je utvrđeno da se u umetnosti priroda nalazi isključivo n prvome okviru, to se moramo zapitati sa Čdenjem: zar prizoda u svetlosti naučne istine ne može +također biti predmet umetničkoga dela? Jer to bi značilo da, u prirednim stvarima bay, naučna istima nema mekih osobina, koje su poftrebme stvaranju nmetničkogza dela: to bi značilo da se n prirodi mogu naći elementi umetničke. lepote samo ako se ona povišno, ili bar nenaučno posmatra. a da ovi iščezavaju, čimi se pokuša dublje zaviriti n stvai prirode. Dakle. ili Je priroda slična onim predmetima. sjajnim ı skupocenim samo spolja, a koji sn iznutra bez vre-