Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Pisma napisana u doba uređivanja »Hašiloaha« puna su istorije, naučnih vasprava, filoloških pitanja, književnosti ı karakteristike književnika, dubokih alorizama ı sl. Ljudima od struke ispravljao je članke ı upućivao ih na vrela da upotpune pojedinu radnju. ZŽapanjeni stojimo čitajući pisma i Dpitamo se: otkuda ovom autodidaktu toliko znanja iz pojedinih grana znanosti jevrejske ı opće? Štaviše, ı pjesme je ispravljao, ali općenito nije mnogo cijenio pjesnike osim Bjalika. Černihovskome na pr. priznaje samo da ima talenta! Kad je Bjalik živio u Varšavi, poručuje Ahad Haam Klauzneru, radašnjemu uredniku »Hašiolaha«: »Čuvajte Bjalika, mi imamo samo jednoga!«

Dok je bio urednik, gubio je vrijeme ispravljajući grješke drugih, kasnije je bio zauzet poslovima veletrgovine čaja Visocky, a uvijek je čeznuo da napiše veliko znanstveno djelo. Želio je da napiše djelo koje će da objasni bit nacionalnog jJevrejstva ı put njegova razvitka, koje bi ujedno bilo odgovor na pitanje o egzistenciji Jevrejstva. Godinama se spremao za Jovo djelo, najavljivao ga u pismima, nadao se da će moći da se oslobodi pandža Londonskog Citya koji je mrcvario njegovu dušu ı duh — ı umro je s tom neizvršenom željom.

Orden »Bene Moše« čedo je Ahada Haama. Stvorio ga je s namjerom da njegovi članovi spremaju narod, vođe i mase, za obnovu. Ovaj red nije uspio. Bio je to po njegovu mišljenju »nceuspio pokušaj« — (>»Nisajon šelo hichah«). Ahad Haam Je ovaj neuspjeh svodio ı na svoju ličnost, budući da nije sposoban za vođu. »Nije to čednost niti oholost — to je činjenica.« 1 pitanje »Bene Moše« tretira u mnogim pismima.

*

Imade u tim listovima još mnogo gradiva koje se odnosi na njegovo članstvo u izdavačkom zavodu »Ahiasaf«, na njegov stav prema Cionističkoj organizaciji ı njenim vođama. na njegov politički rad u Londonu itd. Glavno Je tek da ovim kratkim izvodima donekle osvijetlimo ličnost velikana Ahad Haama koji je uz Herzla stvorio jevrejski narodni pokret širokih koncepcija.

Sarajevo, u septembru 1950

JOAHIM STUČEVSKI: MUZIKA I ŽIDOVI

Židovstvo zadužuje već generacijama u mnogim pogledima umjetnost, a naročito muziku. Mnogi su Židovi kao instrumentalisti i komponisti bili i jesu — ili pokršteni ili nepokršteni — protagonisti muzičkoga razvoja: kao čuvari stare tradicije, kao učitelji. posrednici, vođe ı obnavljači. U svima se zemljama muzika oplodila, obogatila ı unapredila židovskim duhom, židovskim osjećanjem, židovskom moći umjetničkoga uživljavanja ı stvaranja.

Ali Židov se u stranoj sredini pretopio u tuđu narodnost, a to ga je sprečavalo u razvoju njegova vlastitoga stvaranja, njegove vlastite produkcije do

48