Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

FEUILLETON

Cionistički pregled

ZNAČENJE SEDAMNAESTOGA KONGRESA

Ovaj se puta cionistički kongres sastao u doba označeno teškim političkim i finansijskim stanjem. Nema sumnje da je pokret u posljednje dvije godine od kongresa u Zurichu, kad su kratko iza toga u augustu 1929 započeli nemiri u Palestini, politički mnogo pretrpio. I vrijeme nam nije bilo sklono. Period shvaćanja za nacionalne težnje malih naroda je završen. Nestalo je u svijetu oduševljenja za visoke ideale. Svaki narod imade svoje teške gospodarske brige ı svaki pojedinac čovjek ne brine se nego za svoje najbliže. Istodobno s pogoršanjem na političkom polju došlo je do ugroženja naših Slom američkog blagostanja, opća gospodarska kriza u svijetu ı naravna umornost davao-

finansıja.

ca prouzročili su stanje koje je nadasve teško i unutar kojega nema mogućnosti za daljnu izgradnju.

U takovom je vremenu shvatljivo da su u cionističkom pokretu ojačali radikalniji smjerovi. Revizionistička se stranka godinama bori za to da cionistički pokret iznova odredi svoj cilj koji je u Baselskom programu samo opčenito označen. Tu sc revizionizam sukobio s Weizmannom, kao pretstavnikom onoga što možemo da zovemo realnom politikom. · Dok revizionisti drže da je potrebno pr oklamovati da je cilj cionističkog: pokreta, stvoriti židovsku državu u Palestini, uključivši ovamo Transjordaniju, dotle je Weizmann iz razloga vanjske politike, a ı zato, da se prema unutri ne zaludi narod, te bi shvatio, da je već ispunjeno, Što se tek uvijek zastupao mišljenje da radom

proklamira, treba svim silama i praktičnim nastojati da se neprestanom imigracijom i naseljavanjem pojačaju naše pozicije u Palestini, da. se ne brblja mnogo o konačnim ciljevima, koje svako sam osjeća ı

O

~

koji su nam vjerojatno svima zajednički. Ni u jednoj se zemlji vanjska politika ne vodi na taj način da parlamenat proklamira konačne ciljeve svojih vanjskih političkih aspiracija. Da navedemo samo jedan primjer. Ako se vode pregovori s najmoćnijim plemenom beduina u Transjordaniji u sporazumu S tamošnjom vladom za otkup velikih zemljišta te naselenje Židova na tom prostoru, što bi značilo prvi početak imigracije u Transjordaniju, onda je razumljivo da će se ti prepovori smjesta prekinuti, ako cionistički parlamenat proglasi svojim konačnim ciljem da od Transjordanije - stvori Žžidovsku državu. "Takva će deklaracija izazvati otpor te će nam suverena po sadanjem međunarodnom stanju

zatvoriti

Transjordanija | posvema

država vrata.

Isto je tako politički iluzorno ne htjeti vidjeti arapski problem koji sastoji prosto u tome da u Palestini imade Arapa. 8 tim navodom treba doći do sporazuma. Ža taj su sporazum potrebne ı žrtve. Besmisleno je zatvoriti oči. Što ne vidimo unaprijed, desiće se bez nas, ali gore po nas.

Linija Weizmannove realne politike zazirec ı Iz razloga unutarnje cionističke politike od pretjeranih iluzija. Kad je židovskom narodu dana Balfourova deklaracija i kad je ustanovljen mandat nad Palestinom, rekao je Weizmann odmah da se tu ne radi o ispunjenju naših čežnja nego: da nam je samo dana mogućnost da ıh mi sami ispunimo. Na žalost, židovski narod nije shvatio misiju koja mu je dana u ovoj generaciji, te se na poziv sudbine nije odazvao materijalnim zahtjevima kao što bi bilo očekivati. »Svaka stvar«, kaže Weizmann, »može da dade samo toliko koliko u nju stavimo«. Balfourova deklaracija ı mandat, to su bile polazne točke koje same po sebi ne znače ništa osim golemih mogućnosti,

01