Jugoslavenski imenik bilja

XVI

(Jan.) Josipa Jande, profesora zagrebačkoga velikoga gimnaz ija, Najvažnije jestive, sumnjive i otrovne gljive. U Zagrebu 1877.

Kazao mi je i njekoliko imenah drugoga bilja, za koja je u narodu doznao.

(Josch) Die Plora von Karntben. Nebst Yerzeichniss der karntneriscb deutscben und karntneriscb-windiscben Pflanzennamen. Klagenfurt 1853.

(Kreš.) = Matthioli kreševačkib Franjevacah, gl. Matt.

(Križ.) = Križevačka okolina.

(Kuz.) = Castni 0. Ivan Kuzmie, Ijekar samostana Franjevacali u Dubrovniku, starac od 80 godinab, sabirao je od mladosti iz starih Ijekarusah i iz, ustiji;b naroda hrvatska imena Ijekovita bilja i nabrao toga čitavu knjigu (50 listovab u 4.), koju mi na molba akademika S. Brusine uzajmi, kao što i rukopise pod Matt. i Pz. navedene.

(Lai.) = Joannis B. Lalangue M. D. Medicina ruralia iliti vracbtva ladanyzka. Vu Varasdinu 1776.

Na kraju knjige popisano je nješto Ijekarskoga bilja.

(Laz.) = Gligorije Lazić bio je profesor prirodopisu u Dolnjih Karlovcib i vrlo vješt biljar, Kupio je po narodu, osobito u Sriemu, srbska imena bilja. Godine 1833. natiskao je u Budimu „Index vegetabilium sua sponte circa Carlovitium crescentium®, a god. 1836. „lIpoCTy napaßHj ncTopnjy®.

(Lmb.) Dr. V. Dušan Lambi, sada sveučilišni profesor u Varšovi, putovao je god. 1849. po Dalmaciji ponajviše toga radi, da prouči ondašnju Cvjetanu. Plod njegova puta je razprava naštampana u Casopisu českoga muzeja god. 1852. I. i 11. „Nastin flory dalmatinske, 11 kojemu je dodao popis brvatskib imenah dalmatinskoga bilja (na 28 stranab). Ova imena izvadio je od cesti iz knjigab, a najviše jih je naučio od samoga naroda, najpače na otocib dalmatinskib.

(Lik.) = 81. Liker u Sorici, gl. Freyer.

(LJeč.) = Ljecebnik. Pod ovim imenom opisa profesor dr. V. Jagić u X. knjizi Starinab rukopis nadjen u ostavštini Safarikovmj. Ovo je sbornik liekovah i zapisab od bolestih, pisau više narodnim nego ci’kvenoslaveuskim jezikom i to prije jedno četiri stotine godinab. Buduć da su bili prvi arci ovoga rječnika uaštampani, kad mi je rukuh dopala Jagićeva razprava, nisam je mogao navesti kod prvih slovah: zato evo ovdje riečib spadajućih pod prva slova, a navodim te rieči, što se tim rukopisom dokazuje njibova starina: balsanov korien, bobovo brašno, bosiljkovo sjeme, bršljanovo sjeme, eparog (sparog?), črnina, čubr.