Jugoslovenski Rotar

jući pred sobom najbolji primer savršene praktične izvedbe pojedinih komada, steknu savršenstvo, kakovo drugde pod tako sretnim okolnostima ne mogu dobiti. I ovaj rad na tim kursevima svake godine se širi, pa se danas u Salzburgu ne stiče samo duhovna elita celoga sveta, da u tom bogodanom lepom kraju vidi i čuje najlepše na svetu, već je Salzburg postao i stecište nadobudne mladeži, koja u savršenoj saradnji teorije i prakse ovde može naučiti ono, što drugde nije moguće postići. Tako se eto u Salzburgu najbolje vidi, Sto se moZe postići nesebičnim radom u cilju sluzenja drugima, a to je ono Sto na Salzburgu za nas rotare ima naročitu važnost.

Dr. Milovan Хопас (К. С. Zagreb):

UPRAVNO SUDOVANIJE

(Predavanje odrzano dne 9 III 1936 u R. C. Zagreb)

I ako upravno sudovanje kod nas postoji već od 1922 godine, ipak mi praksa pokazuje da ne samo široka javnost, nego čak ni pravnici nisu uvijek na čistu o toj instituciji. Mislim s toga da će i braću rotare zanimati da nešto o tome čuju i to tim više, što za svakog građanina veoma lako može nastati potreba da se obrati upravnom sudu za zaštitu svojih prava.

Ovaj moj kratki prikaz nema pretenzije da ulazi u teoriju upravnog sudovanja, nego je zamišljen jedino kao sasvim praktična uputa, no ipak moram radi razjašnjenja mogućnosti stupanja pred upravni sud prije svega izvesti na čistac što je u opće predmetom upravnog sudovanja. Mnogi naime misle da su upravni sudovi neka vrsta više instancije, kojoji se stranka nezadovoljna riješenjem upravne vlasti, može obratiti kao nekoj višoj vlasti, Tome nije tako. Upravni sud nije instancija, već on nastupa tek onda, kada je postupak u instancijama upravnih vlasti dovršen.

Zakon kaže da upravni sudovi sude po administrativnim sporovima. Administrativni pako spor nastaje, kad stranka drži da joj je aktom upravne vlasti povrijeđeno kakovo pravo ili neposredni lični interes. osnovan na zakonu. U takovom sluéaju nastanka administrativnog spora stranka ne može više podnositi žalbu ili — kako se prije kod nas kazivalo — utok, priziv itd., jer su upravne instancije već iscrpljene, nego ona može ustati tužbom na upravni sud, kojom tužbom tuži upravnu vlast da je krivo primijenila zakon na njenu štetu.

U administrativnom sporu stoje si dakle uvijek kao stranka pred sudom nasuprot s jedne strane tužitelj, s druge strane upravna vlast, koja je izdala posljednje riješenje, a ne tužitelj i stranka, s kojom je on imao spor pred upravnom vlasti. Da to prikažem primjerom: Netko traži građevnu dozvolu, a susjed se protivi. Tu su stranke molitelj i taj susjed te upravne vlasti imadu riješiti spor među njima. No ako upravna vlast uvaži prigovore susjeda i zabrani gradnju, pa molitelj grad-