Jugoslovenski Rotar

nego je зато formulirao Jedan osvešteni princip povijesti Engleske. Tee principa ona se vazda drzala izuze¢éi svjetski rat. Ali i zato je taj rat kritikovan u Engleskoj najviše zbog svoje nerentabilnosti. Engleska Je bila pobjednica ali zemlja iserpljena a džepovi prazni.

Politički i ekonomski momenti činili su oružano rešenje Abisinskog pitanja za Englesku nerentabilnim, ondašnja politička konstelacija na našem kontinentu ograničila bi oružani sukob na dvoboj Engleska-lItalija. Ovu moju pretpostavku smatram osnovanom, ako se sjetimo mlitavosti, kojom su bile prihvaćene ekonomske sankcije.

Nerado primljene, vrlo je teško pretpostay iti da bi ekonomske sankcije povukle neku državu na aktivnu oružanu potporu Engleske. U jednom konkretnom slučaju ova je pretpostavka bila ua drгапјет Francuske. Francuska je uskratila da njene sredozemne luke posluže kao baza britanskoj floti. Ustupanje njenih baza engleskoj floti na upotrebu, po medjunarodnom pravu — rani akt, izazvao bi požar cijele Eyrope, a to svakako se nije poklapalo sa ciljevima francuske politike. Ratujuéi sama pa makar i pobjedonosno, Engleska bi bez sumnje izašla oslabljena iz oružanog sukoba i samom tom činjenicom oslabila svoj položaj u Evropi i svijetu. u vremenu kada su ostale držaye sačuvale svoje pozicije. To bi bio politički moment koji Je činio rat nerentabilnim.

Ekonomski moment Još Je značajniji. Po mišljenju vojnog stručnjaka Revue des Deux Mondes engleski pomorski promet napustio bi u slučaju rata Mediteran i udario onim putevima, kojima je plovio do otvorenja Sueskog kanala, tj. oko rta Dobre nade. Jer gubitci koje bi trgovačka mornarica neizbježno pretrpela od protivničkih vazdušnih i podmorničkih Jedinica u sektoru Sicilija-Afrika nebi se isplatili. i nikakva protiv akcija nebi mogla da ih spriječi. Priroda je vazdušnog i podmorničkog oružja da ovakvu situaciju nebi mogla izmjenit ni Jedna Engleska koja bi snažno stajala na Sredozemnom moru. Plovidba oko rta Dobre nade. produžila bi trajanje puta u Avstraliju za 10% a u Indiju za 80%. Srazmerno tome ili Još bolje: nerazmerno ovakvom povečanju puta smanjila bi se moć konkurencije engleske trgovine u svijetu. koji bi ı dalje uživao blagodati mira. Pod ovakvim uslovima engleska trgovina nebi održala svoja svJetsko-gospodarska tržišta i onako pritešćena od brojnih konkurenata. To bi bio ekonomski moment koji Je činio rat nerentabilnim.

Oba ova momenta politički i ekonomski ukazuju da Vel. Britanija tada nije htela ratovati. Ondašnja konkurencija njene domovinske flote u Sredozemnom moru može se doslijedno tome uzeti kao demonstracija u službi diplomacije. U prilog: ovog tumačenja neka posluži činjenica da navedena koncentracija nebi odgovarala ratnom planu Velike Britanije. Ali o tome na drugom mestu.

Pasiyvno vojničko držanje Engleske u Abisinskoj krizi treba dakle pripisati očuvanju njenih realnih interesa u svijetu. te se sa druge strane uračunati u aktivu njenog: protivnika. Prema tome odrzanje oružanog: status quo-a na Mediteranu nije imalo značaj odluke.

Ova kratka diskusija odnosila se na pasivno vojničku držanje \Vel. Britanije. U suprotnom slučaju da se ona odlučila bila sa oružjem u ruci rješiti Abisinsko pitanje. ni tada Engleska nebi odluku izvojeyvala na Sredozemnom moru. Sredozemno more bilo bi za Englesku poprište

290