JUS standardizacija

na analizu njihovog sadržaja to će se ovde pažnja posvetiti pitanju potrebnih snaga za'njihovu izradu. Drugim rečima razmotriće se izrada jugoslovenskih standarda sa pretežno stručno-tehničkog aspekta. Da bi se obaveze izrade jugoslovenskih standarda konkretizovale, potrebno je sagledati poslove koji se moraju obaviti prilikom izrade svakog jugoslovenskog standarda i potražiti odgovor ko bi mogao i morao, prema citiranim odredbama Zakona, te poslove da obavlja. Grubo uzevši, ti poslovi se sastoje od: — davanja predloga standarda koji treba da uđu u plan, — vođenja postupka predlaganja i usaglašavanja predloga i planova, — izrade nacrta standarda, — umnožavanja i distribucije nacrta i ostalog radnog materijala radi obrade nacrta, — usaglašavanja stručnih rešenja u nacrtima, — usaglašavanja društvenih interesa na koje rešenja u nacrtima utiču, —- metodološke unifikacije teksta (usklađivanje termina, sistema izlaganja, pravne formulacije i sl.). Osnovno pitanje je koje od ovih poslova mogu i treba da obavljaju stručnjaci SZS, a koje stručnjaci iz organizacija, organa i zajednica koji prema citiranim odredbama Zakona, kao članovi komisija za standarde, učestvuju u pripremi predloga jugoslovenskih standarda. Predloge (inicijativu) za donošenje jugoslovenskih standarda mogu dati i stručnjaci SZS, ali je sigurno da većinu predloga treba da pokrenu stručnjaci iz onih organizacija, organa i zajednica čije potrebe ti jugoslovenski standardi treba da zadovolje; i koje oni sami moraju najbolje proučavati. Isto tako, potrebe za odgovarajućim standardima mogu da sagledaju stručnjaci iz specijalizovanih institucija, koje se profesionalno bave naučno-stručnim radom na rešavanju odgovarajućih tehničkih problema. Mnogi predlozi treba da proizađu iz kompleksnijih analiza pomenutih potreba. Stručnjaci SZS mogu izvršiti opšte i najopštije analize, ali je sigurno da većinu analiza za uže oblasti mogu najbolje izvršiti stručnjaci iz specijalizovanih organizacija, organa i zajednica. Posebno je pitanje planiranja jugoslovenskih standarda sa stanovišta društvenih prioriteta. Sigurno je da opšte društvene potrebe treba najbolje da sagledavaju organi društveno-političkih zajednica. Zbog toga je logično što SZS deluje u sastavu savezne uprave. Međutim, mora se naglasiti da praktičan položaj SZS u saveznoj upravi nije takav da mu je omogućeno da bude neposredno uključen u razmatranje one problematike koja je u vezi sa sagledavanjem opštih društvenih potreba sa stanovišta standardizacije; predstavnika SZS nema gotovo ni u jednom od mnogobrojnih komisija i tela Saveznog izvršnog veća u kojima se nalaze predstavnici organa savezne uprave, niti radni materijali o toj problematici dolaze u SZS. Kao posledica toga, kroz mehanizam Saveznog izvršnog veća

Standardizacija, 1982./br. 2-4

inicira se vrlo malo jugoslovenskih standarda, a često se dešava da Savezno izvršno veće donese zaključke u ovom pogledu koji nisu u skladu sa realnim snagama SZS i stanjem standardizacije u zemlji.

Iz ovoga proizilazi da osnovnu snagu za davanje predloga o tome koje jugoslovenske standarde treba planirati, sa gledišta potreba pojedinih organizacija, treba da predstavljaju stručnjaci iz tih organizacija, a da je neophodno da se stručnjaci SZS više uključuju u mehanizam rada Saveznog izvršnog veća da bi bili u stanju da na adekvatan način dođu do predloga planova jugoslovenskih standarda sa stanovišta opštih potreba društva.

Najlogičnije je da obaveze stručnjaka SZS budu vođenje postupka predlagnaja jugoslovenskih standarda uz uključivanje u ovaj proces, na odgovarajući način, svih zainteresovanih delova društva, kao i usklađivanje predloga i planova.

Nacrte jugoslovenskih standarda mogu najbolje da izrađuju sturčnjaci za dati predmet, koji se obrađuje standardom. Kako je broj standarda, a time i predmeta ogroman, očigledno je da SZS ni pod kojim uslovima ne može imati dovoljno svojih stručnjaka koji bi bili stručni za sve te predmete Šta više, čak i da se radi o najstručnijim radnicima SZS, ne bi bilo opravdano očekivati po pravilu, da svi budu bliže upućeni u aktuelno stanje nauke, tehnike, proizvodnje, ili primene proizvoda, nego stručnjaci iz institucija i organizacija koje konkretno rade na rešavanju problema iz nauke, tehnike, proizvodnje i primene. Stručnjaci SZS su, sa druge strane, pogodniji za izradu nacrta jugoslovenskih standarda sa najopštijim predmetima: terminologija, metodologija i slično.

Iz ovog proizilazi da za izradu nacrta jugoslovenskih standarda osnovnu snagu predstavliaju stručnjaci iz odgovarajućih organizacija, organa i zajednica a ne stručnjaci SZS.

Sto se tiče umnožavanja i distribucije nacrta i ostalog radnog materijala, verovatno je da je najracionalnije da se to obavlja·sa jednog centralnog rmesta, iz SZS, zbog unifikacije, dobre evidencije i ekonomičnosti. Usaglašavanje stručnih rešenja ide kroz davanje primedbi i kroz diskusiju. Obavljanje poslova koje traži postupak usaglašavanja. treba da obavljaju stručnjaci SZS, jer je to najracioaninije, ali stručne rasprave mogu voditi i stručnjaci izvan SZS.

Usaglašavanje interesa na koje: utiču rešenja iz nacrta standarda, sastoji se, pre svega, u utvrđivanju društvenih subjekata čiji je interes prisutan, kao i u uključivanju onih stručnjaka u proces izrade standarda koji će na odgovarajući način moći da štite te interese. Ne vidi se ko bi bio pozvaniji od stručnjaka SZS da ove poslove kvalitetno i u skladu sa Zakonom obavi.

Isto tako, stručnjaci SZS treba da budu najkvalifikovaniji za metodlošku unifikaciju teksta, mada to nikako ne

113