Naša stvarnost

KOLEKTIVNI UGOVORI O RADU 7

% U kolektivnom ugovoru poslodavci se obično pojavljuju pojedinačno, ili kao jasno odredjena grupa. Kad jedna grupa poslodavaca zaključuje ugovor, zna se uvek za koga taji ugovor važi sa strane poslodavaca. Nije tako i sa radnicima. Oni se hikad ne pojavliuiu u kolektivnom ugovoru kao pojedinci, već uvek kao grupa, kolektivno. Sa njihove strane ugovor ie uvek kolektivan. Unutarnju vezu izmedju radnika čini ili sindikat, ili rad u istom preduzeću. Razume se, u zakliučeniu ugovora oni ne učestvuju svi. Ugovor zaključuju njihovi pretstavnici, koji su obično funkcioneri sindikata.

JPravnici su mnogo diskutovali pitanje, kakva treba da je ta grupa, da bi mogla biti stranka u ugovoru. Pravilo je da prava i obaveze mogu imati samo lica, a ugcvore ne mogu sklapati ni sva lica, već samo ona koja imaju poslovnu sposobnost. Svako ljudsko stvorenje smatra se za lice u pravu. Kao takva smatraju se pod izvesnim uslovima i neka udruženja, društva i ustanove.

Zakonodavstva su u svima zemljama usko odredila koja udruženja imaju ličnost i sposobnost zaključivanja UdgOVOTA. Ceo prošli vek prošao je u znaku nepoverenja od organizovanih grupa. I to na sviju. Društva, stvorena u cilju zarade, čak su bila favorizovana. |Država ie zazirala od udruženja, grupa, čiji cili nije bila nikakva materiilna dobit. U Francuskoj su radnici dobili pravo koalicije tek 1864 godne, a radničke sindikalne organizacije bile su dozvoliene zakonom tek 1884 godine, i ako su praktično već odavno postojale; ostala udruženja dozvoljena su tek 1901 godine. Dotle je udruženje pretstavlialo krivično delo (GL. 291 i sl. franc. kazn. zak.). Samo udruženje niie imalo prava, niti je moglo kao takvo imati imovinu. Ono nije moglo zakljiučiti ni ugovor, pa ni kolektivnan ugovor. Sve to, jer nije pravŽIO lice.

Danas je pravo udruženja manje više zajemčeno, bar u demokratskim zemljama. Radnicima je ono zagarantovano kod nas zakonom o zaštiti radnika, čiji S 35 kaže: „Radnici se mogu udruživati u specialna udruženja za zaštitu svojih ekonomskih, kulturnih i moralnih interesa.” Ta njihova udruženja, sindikati, imaju poslovnu sposobnost i mogu zaključivati kolektivne HEOVOTFe.

Ali primetimo da nije nužno da svi članovi sindikata pri stanu na zaključenje kolektivnog: ugovora. Ugovor koji zaključ pretstavnici sindikata važi i za one njegove članove koji na nje ga ne pristaju.

9 Ali mogu li zaključivati kolektivne ugovore druge grupe radnika? Na pr., radnici jedne fabrike koji nisu posebno organizovani? Pravnički, rešenje pitanja ne izgleda sumnjivo. Takva grupa nije pravno lice. Ugovor mogu zaključivati samo lica, i . io samo ona koja imaju poslovnu sposobnost. Prema tome, grupa radnika jedne fabrike ne može biti stranka u ugovoru. Takav ugovor u stvari nije ništa, i ne postoji.

8. BH,

„OGBFTO34AP MAPRDBHRE O.

Ta SOrĐs.T” < S*OFĐ