Naša stvarnost

110 NAŠA STVARNOST

POLOŽAJ ZEMLJORADNJE U SJEDINJENIM DRŽAVAMA

Vrednost farmi i zemljoradničke svojine procenjena je od zvanične popisne statistike godine 1920, ti. odmah posle svetskog rata na 77.923 miliona dolara. Godine 1930, ti. godine kada je kriza počela, ta vrednost spala je na 57.245 miliona dolara. Pad ie, dakle, izneo 21.678 miliona dolara, ili 27%.

Po istom popisu godine 1920 3.925.000 farmera obradjivalo je svoju zemlju od 636 miliona jutara, 69449 menidžera obradjivalo je 54 miliona jutara, a 2.464.804 zakupaca i napoličara obradjivalo je 265 miliona: jutara. Godine 1930 broj nezavisnih farmera spao je na 3.568.394, a njihova zemlja na 618 miliona jutara. Broj menidžera smanjio se na 55.889 ali sa povećanjem površine na 62 miliona jutara, dok se broj zakupaca i napoličara povećao na 2.664.365 sa povećanjem obradjene površine na 306 miliona jutara. Prema tome imamo smanjenje nezavisnih farmera, grupisanje većih kompleksa pod nadzorom manidžera i povećanje broja onih koji rade tudju zemlju ili pod zakup ili kao napoličari.

Godine 1920 jedno jutro davalo je prosečno 30.3 bušela žita, 186 funti pamuka, dok 1930 godine ista površina daje samo 20.4 bušela žitarica ž 157 funti pamuka. Gcdine 1934 površine se još više smanjile na prosečnu plodnost: od 15.8 bušela žitarica i 169 funti pamuka.

Celokupni prihod američkih farmi procenjen je zvanično godine 1925 na 11.968 miliona dolara, godine 1930 na 9.454 milliona, a godđine 1934 na 7.163 miliona dolara.

Godine 1930 bilo je hipotekarno zaduženo 29.4% imanja sopstvenika farmera, dok je celokupni procenat hipotekom zaduženih farmi bio 4.162.131 ihi 66.2% svih farmi. .

Najveći procenat farmi obradjivanih od napoličara je na jugu. Godine 1950 u državi Misisipi procenat napoličara bio je 72.2%, u Djordjiji 63.2%, u Lujzijani 66.6, u Južnoj Karolini 65.(.%, u Alabami 64.7%, u Arkanzasu 63%. U svim ovim državama glavni proizvod je pamuk, a većina napoličara crnci.

Prosečna nadnica na farmi iznosila |e godine 1920 2.84 dolara, godine 1930 1.64 dolara, a godine 1934 0,98 dolara, sa hranom, ili 3.56 dolara, 2.16 dolara i 1.31 dolara bez hrane.

Nacionalni prihod i bogatstvo u mil. dolara

Nac. prihod Broj bankrotstava Iznos dividenda

1929 78.576 ni 23.909 6.837 1930 72.973 26.855 8.207 1931 61.433 28.295 8.075 . 1932 47.964 31.922 6.968 19353 44.431 20.307 6.256 1934 49.440 12.185 6.096

Prema tome kapital nije trpeo ni u doba najvećeg sloma, kada ie nacionalni prihod jako opao, ali je prihod kapitala počeo. da opada od 1982, tj. od uvodjenja prvih kontrolnih mera.