Nova Evropa

Država kao takova apsorbuje najviše tudjeg kapitala. Kako danas gotovo nijedna država, ni sa najboljim poreskim sistemom, nije u stanju da pokrije sve svoje potrebe, specijalno pak razne investicije, preostaje joj da dobar dio tih potreba podmiri na novčanom fržištu, i to putem raznih zajmova. Dapače, obligacije raznih državnih. zajmova jedan su od najstarijih vrijednosnih papira, Ukoliko finansijske, ili pak političke, prilike ne dozvoljavaju plasiranje zajmova u tuzemstvu, takovi se zajmovi zaključuju u inozemstvu. Do pre kratkog vremena najveći dio kapitala koje su razne privrede plasirale u inozemstvo sastojao se Je upravo u preuzimanju obveznica. 1 što je država, koja je uzimala takove zajmove, slovila kao manje konsolidovana utoliko su i uvjeti za zajam bili teži. Dapače, mnoge države, za svoje inozemne zajmove, morale su davati ili posebne koncesije {eksploatacije raznih ruda, privilegije), ili neke specijalne garancije [zalog carinskih ili monopolskih prihoda), Predratna Srbija zaključivala je sve svoje zajmove beziznimno u inozemstvu, jer je domaći kapital u relaciji prema potrebama bio tako neznatan da o pravljenju unutarnjih zajmova nije moglo biti ni govora. Poslije Rata, — osim zajma na bonove, koji Je bio privremenog karaktera, — jedini unutarnji zajam bio Je takozvani investicijoni {iz g. 1921), u iznosu od 500 milijona dinara; taj Je zajam tek naknadno sasvim plasiran, najviše radi toga da služi kao garancija kod raznih državnih nadleštava, Kao uložak svoje vlastite prištednje, ma samo i jednog sloja našeg naroda, državni zajam kod nas još ne dolazi u obzir. Nešto nepovjerenje ıu državne poslove, a više sama oskudica raspoloživih kapitala, priječe kod na. da neko iz vlastite pobude ulaže svoje viške u državne papire, Ža podmirenje svih svojih izvanrednih potreba preostaje dakle našoj državi jedino inozemstvo, A budući da mi, barem u inozemstvu, ne uživamo glas sredjene države, sve one inozemne Zajmove koje mi budemo sklopili glasiće, bez obzira na zemlju koja će da nam da zajam, na kakvu stranu valutu. To je vrijedilo i prije Rata za većinu manjih država, a danas je to opće pravilo. Kod velikih perturbacija, kojima su bile u zadnje vrijeme izložene razne valute, onaj koji danas daje zajam traži posebne garancije, bilo da taj zajam glasi u zlata bilo u valuti koja nije izložena ni najmanjim oscilacijama. Riziko pada valute dakle prelazi sasvim na onu državu koja uzimlje zajam. Ukoliko je pad valute znatan, utoliko inozemni zajam, zaključen u stranoj valuti, može, ma bio on i neznatan, da za dotičnu državu znači čitavu katastrofu, jer dok pad valute unutarnje dugove iz dana u dan stvarno reducira, inozemni dugovi rastu paralelno sa padom valute. A kako državni prihodi redovito ne idu istim korakom sa padom valute, inozemni dugovi u ovom slučaju predstavljaju sve veće i veće terete, Prema tome, kad imamo u vidu naše vanjske dugove, moramo uvijek misliti šta ti dugovi za nas znače, ne u inozemnoj valuti nego pretvoreni u dinare po današnjem kursu,

Danas strani kapitali koji su plasirani u samoj privredi jednog naroda igraju znatno veću ulogu nego li kapitali koji su posudjeni

198