Nova Evropa

sa maksimumom koristi a minimumom štete, Raspolaćanje u fom smislu sa dobrima, radom, vremenom, i |. 4. глас 650spodariti Korist od izvesnog dogadjaja, ili objekta, posmatrana sa stanovišta koliko sama po sebi umanjuje neugodnost izvesne veličine, jeste apsolutna korist; ista korist uporedjena sa drugom nekom veličinom, te prema lome svedena na njezinu jedinicu, jeste relativna korist, Čovek nastoji da od svoje rezerve dobara postigne maksimum subjektivne koristi; pitanje je, kako će postupiti kad ima u rezervi više dobara iste vrste, ako: se ona mogu različno upotrebiti. U tome slučaju moramo utvrditi stepen koristi raznih upotreba, od kojih može svaka da iziskuje različit kvantum dobra. Radi toga se mora eliminirati momenat kvantiteta, ili drugim rečima: korist različitih upotreba nekog dobra jedne te iste vrste ravna se prema relativnoj koristi koja po toj upotrebi otpada na kvantitativnu jedinicu (novac, uteg, prostorna mera) odnosnog dobra, Po toj relativnoj koristi tehničke jedinice postupaće čovek tražeći maksimum subjektivne koristi, A slično će postupati po relativnim troškovima kada se odlučuje što će proizvoditi,

Sa produženim podmirenjem potrebe umanjuje se vrednost dobra, a sa produženjem rada preko izvesne granice raste neugodnost rada. Korist koju imam od rada pada, a neugodnost rada raste sa produženjem, tako da iznad izvesne dranice neugodnost prevladjuje i nadmaša korist od rada, To je granica potrošnje i produkcije (rada), Raspolažući svojim dohotkom, kupuje čovek redom ona dobra koja mu se čine relativno korisnija od ostalih; pritom on ide od dobra do dobra, dok ne nadje jednaku relativnu vrednost poslednjih kupljenih primeraka. Korist poslednješ kupljenog primerka jest granična Коте! Соуек-бозродаг ići će pri podmirivanju raznih potreba dotle dok se relativne granične koristi ne izjednače.

Na nepunih 600 stranica maloga formata ove knjige zbijena je nacijonalno-ekonomska nauka i politika, finansije, istorija i filozofija ekonomije, sa pregledom literature. Glavni problemi su tretirani jasno i originalno. Svaka rečenica poziva na razmišljanje. Teško je zamisliti bolje i ujedno modernije delo od Engliševe Nacijonalne Ekonomije. Od velike bi koristi bilo da se ono prevede na naš jezik, i to nesamo da posluži kao najbolji priručnik studentima visokih škola, već da se njime koriste i naši zakonodavci, koji su dosada stalno dokazivali svoju ekonomsku nespremu, Oni i projesijonalni političari uputili bi se ovde u socijalne i ekonomske probleme poljoprivrede, zanatlijstva, i radništva, u dužnosti društva prema svima koji uzalud traže rada, i prema onima koji su, istrošeni radom, родев!; tu bi oni našli mnoge zlatne reči, koje bi trebalo da učine svojom lozinkom (naprimer, da je svaki nezasluženi dobitak jedno

276