Nova Evropa

konjunkturom, umni su radnici nesamo osjećali sve gorke posljedice pada kupovne snage novca, već su morali gledati kako se, u ratnoj i poslijeratnoj jagčmi za materijalnim profitom i uspjehom, 'njihov rad sve manje cijeni, Pogotovo kod nas, i osobito u zemljama s oslabljenom valutom, materijalno stanje umnih radnika silno se pogdoršalo, Ta nejednakost u materijalnom pogledu izmedju umnih radnika i privrednika padala je u oči osobito u slučajevima kada bi privreda crpla koristi od novih načina proizvodnje koji su se temeljili na istraživanjima umnih radnika. Zato se već u prvim godinama nakon Rata pojavljuje misao o zaštiti znanstvene svojine, kao o najboljem načinu izravnanja ili umanjenja nepravde, pa su s početka pojedinci, a onda i čitave Srupe, počeli da se zalažu za tu zaštitu, dok nije to pitanje — opsežnim raspravama — 1 u krilu Društva Naroda zadobilo općenito značenje,

Prvi zagovornici zaštite znanstvene svojine Javljaju se u Francuskoj, Kad je godine 1920 francusko zakonodavstvo dalo umjetnicima t, zv, »pravo proslijedjivanja« {»droit de suite«), t, J. pravo na izvjesni postotak od prodajne cijene, koju polučuju dalji posjednici njihovih umjetničkih djela, sazvao je književnik Kloc (Lucien Klotz) — oktobra 1921 — sastanak učenjak4, koji je zatražio, da se ustanove pateninoga zakonodavstva shodno primijene i na znanstvena olkrića, Tu inicijativu prihvatio je sveučilišni profesor i narodni zastupnik Bartelemi {Joseph Barthćlemy), na sastanku industrijskih kemičara i izumitelja, a i savez umnih radnika {>»Conićdćration des travailleurs intellectuels«) iznio je sličnu želju, Uskoro je Bartelemi predložio francuskom parlamentu prvi zakonski prijedlog koji bi, u obliku novele k patentnom zakonu, priznao autorima svih otkrića i izuma {nesamo znanstvenih) udio u dobitku onih koji vuku korist iz rezultata njihove spoznaje, Nato je i savez umnih radnika od svoje strane podnio nacrt zakona, koji su izradili liječnik Dalimije i odvjefnik Galije; taj nacrt priznaje zaštitu samo znansivenim olfkrićima i izumima, Ali nijedan od tih nacrta nije tada postao zakonom.

Muedjutim su slabo materijalno stanje znanstvenih radnika4, i opasnost koja je otuda prijetila samom napretku znanosti, zabrinuli ı druge krugove, te lord Balfur i Leon Buržoa pokreću to pitanje u Društvu Naroda, a Skupština Društva Naroda {na svom drugom zasjedanju, 1920) zaključuje, da se osnuje posebna komisija za intelektualnu saradnju, Ta se komisija sastala u ljeto 1922, i na njenu prvom zasjedanju iznio je talijanski senator Rufini pitanje zaštite znanstvene svojine, idealni polet i optimizam ovoga zagovornika, inače odličnog predstavnika talijanske pravne znanosti i mnogogodišnjegš rektora Sveučilišta u Torinu i nekadašnjeg Ministra Prosvjete, djelovao je odlučno na prisutne, tako da je Rufini uspio sa svojim prijedlogom, te dobio da izradi nacrt konvencije za zaštitu znanstvene svojine, Тај

329