Nova Evropa

Pored toda, i posredništvo sprečava približavanje granica potrošačke i kupovne sposobnosti, Posrednici, utisnuvši se izmedju producemata i konzumenata, i naplaćujući svoje “usluge više nego što bi im pripadalo kad bi se imala u vidu njihova stvama ekonomska potreba, još više pojačavaju onaj disparitet, budući da mnoge potrebe ostanu nepodmirene baš radi samog posredništva, koje zaračunava u cijenu zaradu. Produkt na taj način, na putu od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, poskupi. Koliko posredništvo umanjuje kupovnu moć, vidimo najbolje danas, jer dok svi tvrde kako je strašan pad cijena, dotle cijene na malo tek izdaleka prate padanje cijena na veliko, I tako danas doživljujemo čudnovate stvari: na jednoj strani ogromna graja radi padanja cijena, a na drugoj se pokreću alcije da se obori skupoća! I taj nesrazmjer postoji medju svim cijenama, ža bilo kakve usluge ili artikle, Takav bi kaos u cijenama bio nemoguć u jednoj planskoj privredi, Jer, cijena u kapitalizmu znači sve, ı baš radi te ogromne važnosti cijena u kapifalizmu ovaj kaos dovoljno jasno svjedoči o dezorgšanizaciji kapitalističke privrede. _

Već iz ovoš površnog pregleda izlazi, da je fatalnoj hiperprodukciji uzrok u anarhičnosti proizvodnje, podjele, i potrošnje dobara; da je ona, potom, samo formalna a ne stvarna, alto se imaju u vidu opće potrebe, Razlog krize leži, dakle, u samim osnovima aktuelne privredne organizacije, Pored оба, Карпаlistička privreda ima težnju, čisto organsku, da producira što više može, Ali kako složiti to dvoje, naime tu težnju i tu dezorganizaciju? — Zaključak se nameće sam: kad bi postojala oršanizovana potrošnja i podjela dobara, ne bi uopće hiperprodukcije ni bilo, te bi otpao i najvažniji razlog ekonomskih kriza, Ovo se najbolje potvrdjuje u poljoprivredi, jer Je pouzdano da Niperprodukcija figurira kao glavni uzrok poljoprivredne krize; a zna se, da agrar predstavlja prvu kariku ma lancu kapitalističke privrede ikoja je došla u kritično stanje,

Već smo vidjeli, da monopolni stadij kapitalizma ne uklanja anarhiju u proizvodnji; pita se onda, da li bi se, možda, dala ukloniti anarhija u potrošnji i podjeli putem potrošačke kooperacije? Tu pada u oči slijedeće. Prije svega, potrošačka kooperacija obuhvata samo manji dio potrošača, i nema izgleda da će u skoroj budućnosti obuhvatiti sve potrošače, No kad bi ih i obuhvatila, stvar time ne bi bila riješena, jer ostaje još pitanje kupovne moći organizovanih potrošača. Potrošačka bi kooperacija, doduše, eliminiranjem posredništva, uklonila jedan uzrok koji slabi kupovnu moć; ujedno bi tada potrošačka kooperacija pružila i lakši presled potreba s kupovnom snagom, tako da bi se proizvodnja mogla lakše regulisati, Ali, ona ipak ne bi uklonila disparitet izmedju kupovne i potrošačke sposobnosti,

jer nije u njezinoj moći da toliko podigne kupovnu sposobnost.

352