Nova Evropa

To je očigledno priznanje vlastite nemoći, to je slom, Uostalom, to se dokazuje i na druge razne načine, naprimjer time što бтаdjanstvo truje danas svoj mozak raznim spiritizmima, misticizmima, okultizmima, i sličnom hranom oronulih i razočaranih duša koje ne vjeruju više u sebe i u svoju vlastitu magu. Sve to zajedno reflektuje zbunjenost gradjanstva koja potiče, svjesno ili nesvjesno, uslijed konstatovane činjenice da se trga i ruši ekonomski osnov njegove moći, kapitalizam, Alko se uzme, da odredjeno psihološko stanje reflektuje odredjeno stanje činjenic4, onda već ova psihološka kriza kapitalizma jasno pokazuje krizu kapitalizma uopće,

Da kapitalizam nije više progresivan, s obzirom na budućnost ljudskog iddruštva, mislimo da ne treba dalje dokazivati. Dovoljno materijala za to saznanje dali su nam već poratni pisci, koji se velikim dijelom rekrutuju iz redova gradjanstva. A socijološki gledano, ono što mije progresivno — u krizi je, jer ne može iz sebe da izbaci nove mogućnosti stvarnoš progresa i чфуатпоб ођегбједјепја (од даТтћ богћ nesreć4) ljudstva. Na toj činjenici ništa ne mijenja daljni napredak tehnike, Џергкоз tehničkom napretku, ne može se zaustaviti proces trđanja еКоnomskog i psihološkos tkiva evropskog života, jer nad tehničkom djelatnošću stoji ekonomska i socijalna, Zato ne postoji nikakva kontradikcija, ako se konstatuje kriza kapitalizma uz istovremenu konstataciju daljnjes razvoja kapitalističke tehnike,

Alko se dakle kaže da se kapitalizam psihološki зујадауа od same gradjanske klase {od drugih klasa on je već savladan)}, kako se onda demonstrira kriza kapitalizma uopće? Ova sadašnja kriza objelodanjuje krizu kapitalizma. ali čime se ona dokazuje? Ne bi li trebalo, možda, prije utvrditi suštinu kapitalizma, pa tek onda, ako se konstatuje povreda te suštine, Sovoriti o krizi? — Mi mislimo, da utvrdjivanje suštine kapitalizma nije neophodno potrebna prethodna radnja, jer — šta zapravo znači kriza kapitalizma? Znači li to, da je na vidiku nov ekonomski režim? Znači li, da kapitalizma nestaje? — Kriza kapitalizma ne mora značiti ni jedno ni drušo; ne mora značiti, da su se u samome kapitalizmu dovoljno namnožili uslovi za neki drugi privredni režim, niti da predstoji skora propast kapitalizma. Kriza kap'talizma ne dokazuje uopće da čovječanstvo izlazi iz kapitalizma. Uostalom da li se vide konture kakova novoS ekonomskos režima, odnosno da li čovječanstvo stvarno izlazi iz ere kapitalizma, — mi to ne mislimo ispitivati, jer Je to potpumo irelevanino za samu tezu o krizi kapitalizma. Sve to može biti, a može i ne bitL Utvrdjivanje suštine kapitalizma ima za nas smisla samo radi teze: da li je kapitalizam još uviiek dominantni ekonomski sistem, ili nije; jer ako se Fiksira suština kapitalizma, pa se konstatuje njezina nepovredjenost, onda to znači, da je kapitalizam doduše još i danas dominantni privredni

356