Nova Evropa

režim, ali ne znači da on nije u krizi, Kapitalizam je u krizi, sve ako je suština njegova i očuvana, 1 kad bi se ograničila područja na kojima se mogu realizovati osnovni principi kapitalizma, to još ne bi moralo značiti krizu kapitalizma; tek kad bi обтат!čen kapitalizam, neregulisan i neobuzdan, doveo do pustošenja, tek onda to znači kr'zu kapitalizma, jer se time доКагије пјеSova nemoć da i dalje progresivno djeluje, ma sve njegove konstitutivne karakteristike bile očuvane,

Šta dakle predstavlja suštimu kapitalizma? Po Dr. M. Kosiću, ako smo ga pravilno shvatili, suštinu kapitalizma predstavlja: tečevinski prmcip, privatna privredma djelatnost, i hijerarhijska uprava preduzeća; tu je suštinu utvrdio tako da je isključio kao karakteristiku kapitalizma sve ono što se nalazi u režimima prije kapitalizma, odnosno ono što bi moglo biti u režimima poslije njedća. Nego, je li uistinu tečevinski princip {da uzmemo samo njega) tek u kapitalizmu? Nije li on postoiao i prije kapitalizma? Tečevinski princip postoji, kaže Dr, Kosić, kad je svrha privredne djelafnosti preduzetnika umnožavanje kapitala, a ne opskrba namirnicama, bogaćenje a ne izdržavanje u trad'cijonalnom načinu života u privredi, Zar nije ta svrha postojala i prije kapitalizma? Alko jeste. onda tečevinski princip ne karakteriše suštinu modernog kapitalizma; prije bi se moglo reći, da tečevinski princip postoji oduvijek, otkad postoji i privaina svojina. Dok postoji privatna svojina, uvijek je svrha množemje kapitala, u bilo kojem obliku se kapital pojavljivao, uvijek je svrha bogaćenje, Istma je, da tečevinski princip ima veći značaj u kapitalizmu nego što je imao prije njeda, — zato šlo ima više uslova da se potpuno slobodno razviju sve radnje upravliene na množenje kapitala. Istina je i to, da eliminiranjem lečevimskog pr'ncipa prestaje kapitalizam. Ali se zato svaki sistem, osnovan na privatnoj svojini, umrtvljuje, drobi, i konačno raspada isključenjem tečevinskog principa. A i sama privatna svojina gubi svoj ređeneratlivni izvor, Zato, dakle, tečevinski prncip ne izražava suštinu kapitalizma. već privatna svo{iina, tečevinski princip individualizam, idu naporedo. oni su nerazdruživi. To naravno još ne znači da tečevinski princip ne karakteriše kapitalizam; karakteriše ga, iako se nalazi i prije kapitalizma. Ali bismo isto tako mogli, kao karakteristiku kapitalizma, navesti i njedov kreditni sistem, specijalno njegovo гпабепје ха Кар!talizam, jer šta bi bilo od današnjeg kap'talizma kad bi se kredit isključio? Navodimo Dra, Kosića zato što on, konstatujući da je suština kapitalizma očuvana, misli da kapitalizam ni je u krizi. Samo, teško da bi se na tom osnovu išta dalo dokazati protiv teze o krizi kapitalizma, ako se ova shvati pravilno, tojest da ona nije u nestajanju kapitalizma, pa čak ni u prestanku njegove dominacije. budući da su aktuelno stanje kapitalizma i eventualna tendencija nestajanja dvije različite stvari.

357