Nova Evropa

Ova zagorska Dalmacija nije mi m prošlim stoljećima osjetila upliv tudjinski, te po njoj gotovo i nema rimskih i drugih spomenik4, osim tragova vojničkih tabora, puteva, i znakova od male kulturne vrijednosti, Ali iz te zagorske Dalmacije odvajkada struji prema moru prelijev krvi i snage, i iz nje se — kao iz nekog rezervoara životne snage — obnavlja život Sradova i primorja, te je preko Zagore i iz Zađore nastupio potpuni slovenski val koji je poplavio cijelu zemlju.

U Dalmatinskoj Zagori Slavni je izvor slovenske duše, čisto nacijonalno vrelo, manje poznato i manje proučeno od blistavih spomenika po primorju, ali zato ne manje važno i vrijedno zapažanja, Do pred nekih 150 бода т!је зе бофоуо ni znalo za Dalmatinsku Zagoru, i sa nekim osjećajem čudjenja, omalovažavanja, a možda ı nekoga straha, zapažalo se u gradovima stasite ı mrke Zagorce i njihovu slikovitu nošnju. Tek koncem Sedamnaestog Stoljeća zalutao je i u Zadoru venecijanski opat Fortis, i u svojim izvještajima (»Lettere dalla Dalmazia«) otkrio novi wvijet slikovitih slovenskih mošnja, čistih praslovenskih običaja, svijet gusala i narodne pjesme, Fortis je prvi objelodanio u izvorniku i u talijanskom prevodu » Hasanaginicu«, jednu od najsavršenijih narodnih epskih umotvorinA, koja je zadivila svijet, te Ju je — uz Herdera — preveo na mjemački i sam Gete, Jedno stoljeće nakon toga, ta malo poznata хаботзка Па!macija odnjihala je Ivana Meštrovića, koji u svojoj duši mosi iz djetimstva i mladosti svu poeziju i svu snašu narodnog mita, i narodnu epiku ovjekovječuje silnim djelima likovne umjetnosti, otkrivajući svijetu koliku samoniklu stvaralačku snagu može da dade ovaj zdravi i jaki gorštački hrvatski narod u Zagori, koji još vjeruje u vile i u junaštvo epskih vremena. I Meštrović Je, regbi, osvijetlio u kolosalnom Grguru Ninskom, polu-seljaka i polu-biskupa, nosioca te snage i pobjednika Slovenstva i Hrvatstva nad ugimulom rimskom veličinom па zamrlom Carevu Реп а...

Bilo bi truda vrijedno dublje proučiti i osvijetliti, kako ie iz zaledja kroz vjekove strujao i još danas struji čisti slovenski život prilijevom narod4, poplavom običaja i života čisto slovenskog, Vrijedno bi bilo dublje proučiti nači življenja, vjerovanja, obiteljskoš pravnog i privrednog poretka Zagore. Takovim bi proučavanjem izbila na javu nepobitna, nažalost i našem svijetu malo poznata, istina: da se u Dalmaciji može od davnih vjekova pratiti praslovenski život u svim pojavama, da u ovoj zemlji živu predaje, običaji, obiteljsko i pravno ustrojstvo jednako Као u najčistijim predjelima našega naroda, dokazujući zajedničku vezu i jedinstvo narodno i veliku snagu konzervativnosti i slovenske otpornosti, Ovo proučavanje za Dalmaciju je utoliko važnije po tome, što se u Dalmaciji (kao i u Hrvatskom Pri-

598