Nova Evropa

Srećna je bila ideja, da se Kongres u Jugoslaviji održi u Dubrovniku, i to na brodovima. Na jednom mterklupskom sastanku triju jugoslovenskih klubova pao je bio i predlog, da se Kongres održi u Splitu, ali je velika većina odlučila u prilog Dubrovnika. Medjutim, u toku priprem4, pokazalo se da predlog sa Splitom nije bio lišen svake podloge; preimućstvo bi se osetilo poglavito u dva pravca: u mnogo većoj blizini sa središtima PEN-kluba, i u povoljnijim materijalnim prilikama u kojima se nalazi Primorska Banovina ispred siromašne Zetske Banovine. Dopustićemo sebi i lično mišljenje, da Splićani — u celini brže i šire shvataju opšte potrebe nego današnji Dubrovčani, te su pristupačniji i gostoljubiviji tamo Sde se radi o manitestacijama kao što su one u pozadini ovakih medjunarodnih kongres3; dok se Dubrovčanima opet mora priznati, da svaku ovaku priliku umeju zgodno iskoristiti za konstruktivne radnje lokalnog značaja, što na kraju krajeva ipak dobro dolazi i celoj zemlji, s nacijonalno-turističkog gledišta, Dodirujući ovu temu, imamo u vidu poglavito dva momenta: golovost dubrovačkog lokalnog Odbora, i njeđovih glavnih članova, da se — iz razloga štednje — napusti ideja s predstavom »D ubrav k e« pred Dvorom; :, na drugoj strani, želja da se — s izgledom na buduće priredbe investira što više u izgradjivanje i doterivanje tvrdjave Lovruijenac kao mesta koje bi moglo poslužiti atrakcijom za strane i domaće izletnike i organizovane skupove. Srećom, našao sc način da se postigne oboje: da se ne žrtvuje »Dubravka«, a da se — mesto uobičajeno8a banketa, koji se obično u ovim prilikama daje stranim gostima od strane domaćih vlasti i uprave gradova gde se održavaju kongresi, — ipak dotera Lovrijenac i na njemu organizuje primanje jednog lepos {nadajmo se!) proletnje8 večera pred odlazak gostiju iz Dubrovnika.

»Dubravku« pred Dvorom tražio je -— kao jedinu tačku u listi priredaba van svog užeš programa za Kongres — Pripremni Odbor, ističući s pravom kulturnu vrednost momenta: da se pred elitom celokupne svetske književnosti iznese fakat, kako je pre više nego tri stotine godin4, na istom tom m e s t u, pred uglednim književnicima staroš Dubrovnika, igrana ista ta odlična paslirska igra Ivana Gundulića, s istom tom himnom slobodi, koja je prožimala nesamo književnost nešo i ceo ostali život naše male ali čuvene slovenske Republike na Jadranu, suparnice mletačke, Za ovu priliku, udesiće se da Sovoreni tekst ustupi mesto pesmi i igri, pa će osoblje zagrebačke Opere i Baleta izvesti modernu preradu »Dubravke« s muzikom Jakova Gotovca i koreografijom Margđarete Froman, u režiji Tita Štrocija (koji je i sam član PEN-kluba)., Za sirane učesnike priredjen je mali ali ukusno opremljen program {na engleskom, francuskom i nemačkom jeziku), s vinjetama Gundulića i Dvora, i s reprodukcijom snimka uspele slike Bukovčeve »Dubravka

220