Nova Evropa

pitanje bankarskih kriza bilo bi riješeno tek djelomično, jer boјезпе 1 пеогбаттоуапе grane gospodarstva stalno prijete zarazom 4 bankarstvu i cjelokupnoj privredi, Privreda može da crpe najveću korist od zdravog bankarstva samo alko je poznat kapacitet ekonomskih zaliha pojedinih čestica privrede i način probitačne eksploatacije ovih zaliha, Kod postojeće organizacije 50spodarstva u Jugoslaviji, očito je da je bankarstvo aparat sporedne važnosti za ekonomske interese Sotovo veće pučanstva. Tu je riječ poglavito o pučanstvu Које se bavi ratarstvom. Ako išta, a ono veze izmedjiu ratarstva i bankarstva jesu potpunim primjerom anahronizma: svalki poslovni dodir izmedju jedne i druge grane narodne privrede ili je rezultat slučaja ili starih navika; odmosi izmedju bamkarstva i seljaštva jesu otprilike onakovi kakovi su bili prije dvije hiljade godina, tojest hipoiekarne naravi, Za seljaka, banka je u prvom redu zajmodavac, u drugome redu institucija koja ga putem dražbe rješava posjeda, — baš prototip onih »bankovnih« transakcija koje su u starome Laciju, prije prvog gradjanskog rata, stvarale latifundije i tjerale beskućnog seljaka u redove rimskih rulja. Sasvim bi pogrješno bilo kriviti bankarstvo zbog nedostatka Којађогаcije sa ratarstvom, kolaboracije koja je i te Како potrebna za izdašnu eksploataciju zemlje; struktura samog ratarstva, danas kao i prije dvije hiljade godina, odlučnom je zaprijekom svakome pokušaju harmonijske saradnje izmedju obih igrana privrede u korist narodnog gospodarstva. Danas je medjutim jasno, da se radni procesi u industriji modu odigravati samo uz pomoć finansijskog aparata: bez Кктакогостић ђапкоутаћ kredita, niti će sirovine u fabrike, niti gotovi fabrikati na tržište, Ovu saradmju izmedju industrije i bankarstva ostvaruje jedino kolektivni karakter fabrika; tojest, kad bi svaki radnik radio za svoj račun, poput nekadanjih obritnik4, trgovačke funkcije bankarstva bile bi izlišne, bankarstvo Ња ustupilo mjesto zalagaonama, тајmodavcima, i mjenjačima. Tek industrijalizacija obrta stvara povoljne momente za bankarstvo kao oirkulatorni ongan, za uzajamnu ikolaboraciju im dustrije i bankarstva; tek industrijalizacija ratarstva stvoriće povoljne momente za potpuni razvitak cirkulatornih funkcija bamkarstva, za zdravu kolaboraciju izmedju ratarstva i bankarstva. Industrijalizacija znači intenzivnu “ksploataciju prirodnog blaga i amonganskih radnih snag4, znači produkciju u masama s pomoću strojeva, diobe rada, specijalizacije, organizacije, — bez razlike da li se radi o obrtu ili o ratarstvu, Ovi principi gospodarstva ne idadu se, medjutim, primijeniti kod ratarske strukture koja je karakterisana malim, individualnim, zasebno o bradjenim posjedima, baš kao što se nijesu dali primijeniti ni kod sitnog, individualnogš, zasebno uposlenog obriništva. Ing. Alebsa Božić.

258